Branko Grčić za Lider: „Nije važno samo iskoristiti što više sredstava EU, još je važnije kako“

Prof.dr.sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije:
 

„Za našu odluku gdje investirati, presudno je bilo donošenje Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, koji je najkvalitetniji u regiji. Zato smo izabrali Hrvatsku, uložili više od 20 milijuna eura u novi pogon, koji će nam omogućiti povećanje realizacije i izvoza za preko 20 posto, te otvoriti blizu stotinu novih radnih mjesta. Uz to, naš klaster automobilske industrije pripremio je projekt za povlačenje novca iz EU fondova  u vrijednosti 20 milijuna eura, koji bi trebao otvoriti oko 700 novih radnih mjesta u AD Plastiku i kod drugih proizvođača udruženih u klasteru“.

Ovaj tekst počeo sam riječima Josipa Bobana, predsjednika nadzornog odbora tvrtke AD Plastik, velikog hrvatskog izvoznika koji je investirao na zagrebačkom Jankomiru u novu lakirnicu. Kompanija sa sjedištem u Solinu, koja ima tvornice u više zemalja, te posluje s velikim svjetskim proizvođačima automobila, prepoznala je pogodnosti  Zakona o poticanju investicija, a zajedno s drugim proizvođačima auto-dijelova u Hrvatskoj okreće se i bespovratnim i besplatnim sredstvima iz EU fondova koji su nam na raspolaganju. I sve to rezultira rastom proizvodnje, izvoza i što je najvažnije otvaranjem novih radnih mjesta.
 

Primjer je to koji na najbolji mogući način pokazuje kako u 2014. pokrenuti gospodarski rast. To je kombinacija svega što smo učinili i činimo u Hrvatskoj na jačanju poslovne klime i poticanju privatnih investicija, te pripremi projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije.
 

 U 2013. smo usporili pad BDP-a, a 2014. godina mora biti godina preokreta, u idućoj godini moramo ostvariti gospodarski rast. Da je to očekivanje realno utemeljeno pokazuju podaci koje imamo o prijavama poduzetnika koji će otvoriti više tisuća novih radnih mjesta korištenjem zakonskih poticaja, kao i najava privatnih projekata od strane investitora koji su se zbog problema u provedbi obratili Agenciji za investicije i konkurentnost kako bi se otklonile prepreke u njihovoj realizaciji.
 

Uz to, ukupno 780 milijuna eura spremnih projekata i shema dodjele bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije daje nam nadu da će 2014. doista biti godina preokreta. Od toga iznosa, u provedbi su već projekti i sheme dodjele bespovratnih sredstava vrijedni ukupno 300 milijuna eura, a do kraja godine, odnosno prvog kvartala 2014. bit će objavljeni natječaji u vrijednosti 483 milijuna eura.
 

Uz velike projekte koji se realiziraju u vodoopskrbi, modernizaciji željezničkih pravaca, rješavanju odlagališta otpada, kao i brojne manje projekte izdvojio bih da je do 3.veljače 2014. otvoren poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa „Regionalna konkurentnost“, ukupno vrijedan gotovo 27 milijuna eura, a potpora se kreće od minimalno milijun do maksimalno 10,50 milijuna eura. Nova je to prilika za poduzetnike, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, javne institucije, turističke organizacije da iskoriste bespovratna EU sredstva za razvoj poslovne infrastrukture, te na taj način potaknu rast malih i srednjih poduzeća, privuku ulaganja, unaprijede turistički potencijal.
 

Nadalje, krajem 2013., odnosno početkom 2014. bit će objavljen poziv za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu, obrtnicima i to u iznosu od 30 milijuna eura, a potpore će se kretati od 500 tisuća eura do 3,5 milijuna eura. Želimo poboljšati tehnološku strukturu poduzeća, olakšati financiranje proizvodnje, ojačati konkurentnost  poduzeća. Pri tom, značajan dio tih bespovratnih sredstava bit će usmjeren u turizam, to će biti podrška malim i srednjim poduzećima koji ulažu u smještajne kapacitete, te razvoj dodatne turističke ponude.
 

EU novac naša je velika šansa. Država je ojačala svoje administrativne kapacitete, napravili smo ogroman posao da bi ostvarili dobar start u apsorpciji,   na državnoj razini provode se ili pripremaju veliki projekti, a pomažemo i u stvaranju zalihe projekata na lokalnoj razini. Konkretno, naše ministarstvo prošle je godine odabralo 32 projektne ideje, a ove godine njih 50 kojima pružamo tehničku pomoć u pripremi.
 

Ali, iako je na Vladi najveća odgovornost, država ne može sve sama. U susretima s gradonačelnicima i načelnicima općina, u razgovorima sa županima i ljudima iz regionalnih razvojnih agencija uvijek ističem da na svim razinama, ne samo na državnoj, moramo biti proaktivni. Neophodno je i da u općinama i gradovima intenzivnije jačaju svoje kadrovske kapacitete za EU poslove. Mi ćemo pomoći, ali svi moramo biti maksimalno angažirani da iskoristimo sredstva iz EU fondova. To nam svima treba biti zajednički cilj.
 

Pri tom nije samo važno iskoristiti što više EU sredstava, već je još važnije kako koristimo taj novac. Bitno nam je da sredstva iz EU fondova usmjerimo u projekte koji će jačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva,  otvarati nova radna mjesta, smanjiti siromaštvo, poticati socijalnu uključenost, razvijati pametne tehnologije, doprinijeti razvoju slabije razvijenih područja Hrvatske.
 

Ne kažem da će 2014. biti laka godina, ali može biti godina u kojoj ćemo krenuti putanjom rasta. Ulazimo u proceduru prekomjernog deficita, nužno je ubrzati reforme koje smo započeli, nastaviti proces fiskalne konsolidacije, uvođenja reda u javne financije, restrukturiranja gospodarstva, očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta, borbe protiv korupcije.
 

Čeka nas još puno posla, ali uz sve mjere koje smo dosad poduzeli zamašnjak rasta trebao bi se ubrzati. Po modelu „Doing Business“ jačamo poslovnu klimu, a nastavljamo i s rasterećivanjem gospodarstva, odnosno smanjivanjem parafiskalnih nameta. Nakon što je privatizirana brodogradnja, oglašena je privatizacija većih državnih poduzeća. Kroz predstečajne nagodbe sačuvana su brojna radna mjesta, a jedan od većih rezultata tog modela spašavanja tvrtki je i činjenica da će i 12 turističkih poduzeća na Jadranu, koja su godinama bezuspješno nuđena kupcima, napokon naći svoje strateške partnere koji će omogućiti njihov razvoj. 
 

Prije godinu dana predstavili smo plan javnih investicija u 2013.godini, koje su stabilizator dok većom mjerom ne krenu privatna ulaganja. Sad mogu reći da smo taj plan ispunili, te pokrećemo nove projekte na državnoj razini, bit će i više projekata javno-privatnog partnerstva.
 

A, kao što sam viđenje poslovne 2014. godine započeo porukom iz proizvodnog pogona hrvatskog i svjetski priznatog proizvođača auto-dijelova, ususret Novoj godini mogu izraziti nadu i uvjerenje da ćemo svjedočiti sve većem broju takvih uspješnih priča. Uz sve one izvoznike znanja koje imamo, kao što su Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Končar i druge veće ili manje kompanije, poznatije i manje znane u javnosti, ali cijenjene među poslovnim partnerima.
 

Da imamo razloga za optimizam, ma kako danas, nakon toliko godina krize, nekome to izgledalo nemoguće, pokazuju i primjeri realiziranih investicijskih projekata, započetih ili onih čija će realizacija uskoro krenuti. Nova tvornica za preradu ribe „Sardina“ iz Postira, rekonstrukcija željezare Sisak, proizvodna postrojenja „Plive Hrvatska“, pogon Saint Jean Industries u Slavonskom Brodu, izgradnja novog kompleksa Jadran-Galenskog laboratorija, te mnogih drugih projekata, posebno novih investicija u turizmu čija se vrijednost mjeri stotinama milijuna eura....  sve to daje jednu novu priliku za Hrvatsku u 2014.godini.

 

 

Vijesti iz medija