- Objavljeno: 14.08.2012.
Branko Grčić – Uspjeh Vlade ovisi o uspjehu hrvatskog poduzetnika
(Aktual/Boris Bilas)
Hrvatska vlada odlučila se dati hrvatske autoceste u koncesiju s namjerom da se jednokratno dođe do značajnog iznosa novca kojim bi se popunile proračunske rupe, potvrdio je u razgovoru za Aktual potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Rad Grčićeva ministarstva mogao bi u sljedeće dvije godine biti ključan za ocjenu uspješnosti Vladina dugo najavljivanog investicijskog zamaha. Upravljanje pretpristupnim i pristupnim fondovima Europske unije, a koje je u nadležnosti njegovog ministarstva, također bi trebalo biti vrlo bitan faktor u pokušaju da se hrvatsko gospodarstvo izvuče iz krize, pogotovo ako se zna da će od 2014. Hrvatskoj na raspolaganju biti oko osam milijardi kuna europskog novca. Iako je službeno na godišnjem odmoru u Splitu, Grčić kaže da nema puno vremena za odmor te da i u Splitu dane uglavnom provodi radno. Hrvatsku vladu kritiziraju da je u prvih osam mjeseci mandata odstupila od programa najavljenog prije izbora, a poslodavci joj zamjeraju da je prespora u reformama. Branko Grčić, međutim, smatra da se Vlada čvrsto drži najavljenog smjera.
“U prvih osam mjeseci napravili smo jako puno. Naša strategija se bazira na tri stupa koja želim istaknuti. Započeli smo fiskalnu konsolidaciju i sređivanje javnih financija. Zatim smo započeli ozbiljne reforme koje su nužne ukoliko želimo izvući zemlju iz krize. S nekim reformama smo već krenuli, a neke ćemo uskoro započeti. I na kraju, treća stvar je investicijski val gdje smo, prije svega, poticali javne investicije kako bi nadomjestili manjak privatnih investicija u ovo recesijsko doba. Time smo pokušali stvoriti bolje okruženje za ulaganja, a kao dio toga predložili smo i novi zakon o poticanju ulaganja koji bi bio puno fleksibilniji, sa većim poticajima za poduzetnike“, rekao je Grčić u razgovoru za Aktual.
AKTUAL: Vlada od samog početka najavljuje porast investicija i velike investicijske projekte, međutim vidljivo je da za sada tih investicija nema?
Moramo priznati da su se pojavili problemi, prije svega zbog lošeg stanja u građevinskom sektoru. Većina investicija je povezana s građevinskim sektorom, a građevinarstvo već tri godine drastično pada zbog čega smo sada došli u jednu kritičnu fazu u kojoj su najveće hrvatske građevinske tvrtke u ozbiljnim problemima. Ova je Vlada, usprkos svemu, napravila značajan zaokret, donijela je važne odluke o budućnosti brodogradnje, a sljedeći je na redu upravo građevinski sektor te ćemo se koncentrirati da ponovno stavimo u funkciju građevinsku operativu i da cijelom tom sektoru damo novu priliku.
AKTUAL: Na koji način mislite pokrenuti građevinarski sektor?
Velikim tvrtkama dat ćemo priliku da se restrukturiraju i vrate na „teren“, odnosno da nastave projekte s kojima su stali zbog poslovnih problema. Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice su već odvojile novce za projekte, a velike hrvatske građevinske tvrtke poput Konstruktora, Ingre ili Dalekovoda moraju dobiti još jednu priliku da nastave raditi na tim i sličnim projektima. Trenutno pokušavamo naći modele koji bi išli u smjeru reprograma dugova tih tvrtki uključujući i moguće promjene vlasničke strukture. Naš osnovni cilj je da se vrijedna operativa i ljudi koji rade u tim tvrtkama upregnu u projekte i da se ponovno počne raditi. Rekao bih da je to možda i ključni razlog zašto je investicijska aktivnost u javnom sektoru podbacila u prvoj polovici godine i zbog toga ćemo u drugoj polovici godine to morati nadoknaditi sa puno većim intenzitetom.
AKTUAL: Što je sa stranim ulagačima, odnosno stranim investicijama?
Moramo biti svjesni kakvo je stanje na međunarodnom tržištu kapitala i kakav je odnos prema novim projektima i novim ulaganjima zbog recesije ne samo u Europi, već i u cijelom svijetu. Stanje u okruženju je izrazito nepovoljno, kako za Hrvatsku, tako i za druge zemlje u susjedstvu. U takvim uvjetima teško je očekivati dotok inozemnog kapitala i izravne strane investicije, iako mi u našoj strategiji otvaramo prostor da bi do priljeva kapitala na kraju ipak došlo. Puno će teže biti realizirati potpuno nove, 'greenfield' investicije, ali postoje neke ideje o novim 'brownfield' projektima i to je za Hrvatsku u ovom trenutku nužno radi održavanja financijske stabilnosti cijelog sustava, ali i očuvanja kreditnog rejtinga.
AKTUAL: Očekuje li Hrvatsku pad kreditnog rejtinga?
Vjerujem da do pada rejtinga neće doći iz više razloga. Nastavljamo sa sređivanjem stanja u javnim financijama. Prije neki dan smo predstavili sveobuhvatan plan reformi. Realizacijom projekata koji mogu osigurati priljev deviza iz inozemstva, a pri tome mislim i na model davanja autocesta u koncesiju ili na primjer privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a, doći do nove dinamike na tržištu kapitala. Time bi isključili rizike od poremećaja na financijskom tržištu koji bi se mogli pojaviti do kraja ove ili početkom iduće godine. Ono što, prema mojem mišljenju, ostaje glavni problem je kako u ovim uvjetima globalnog pada potražnje osigurati pretpostavke za gospodarski oporavak i rast. To je naš najveći izazov čiji uspjeh ne ovisi samo o Vladi nego i o svakom hrvatskom poduzetniku. Na vladi je da svakoga dana stvara bolje uvjete u ukupnom poslovnom okruženju te da na taj način pomogne poduzetnicima, koji će nakon nekog vremena svojim investicijama zamijeniti javne investicije. Naime, uvjerenja sam da samo privatne investicije mogu trajno stabilizirati hrvatsko gospodarstvo.
AKTUAL: Da li je baš nužno koncesioniranje autocesta ili privatizacije nekih poduzeća u državnom vlasništvu?
To nije hir ove Vlade. Privatizacija dijela portfelja Croatia osiguranja i HPB-a uklapa se u davno definiranu strategiju o kontroliranoj privatizaciji onih subjekata za koje država nema strateških interesa zadržati ih u vlasništvu. Što se tiče koncesioniranja autocesta ne radi se o privatizaciji već o najmu na 25 ili 30 godina, s namjerom da se jednokratno dođe do značajnog iznosa novca kojim bi se „posušili“ dugovi od preko 25 mlrd. Kn koji opterećuju HAC i ARZ, ali i da se ubuduće izbjegne preko 1 mlrd. Kn godišnjih izdataka za kamate vezane na taj dug. Zato i govorimo o „monetizaciji“ državnog duga, a konačni učinak bi bio smanjenje duga države za čak 15-tak posto. Za nas je važno da u takvom aranžmanu osiguramo da koncesionar uredno održava autoceste i da nakon 30 godina imamo i dalje kvalitetnu infrastrukturu. Drugo, moramo se zaštititi od bilo kakvog divljanja cijena cestarina.
Konačno, važno je znati da ovaj model pretpostavlja da HAC i dalje opstaje kao državna firma koja će imati svoje prihode i svoje nove projekte, a što je uvjet očuvanja radnim mjesta.
AKTUAL: Ako ne uspijete u svojim planovima, postoji li mogućnost da potražite pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda?
Rizici uvijek postoje i mi od njih ne bježimo. Međutim, radimo sve da do takve situacije ne dođe. Želimo sami kontrolirati procese u Hrvatskoj, bez ikakvih pritisaka od strane MMF-a ili bilo koje druge institucije, ali za to je nužno osigurati pretpostavke, između ostalog da smo sposobni uredno izvršavati svoje financijske obveze.
AKTUAL: Postoji li opasnost da u budućnosti nećemo biti u mogućnosti izvršavati te obveze?
Mogućnost postoji, ali je minimalna. Ono što nas najviše zabrinjava su kamate na javni dug koje za sljedeću godinu iznose deset milijardi kuna. Ako znate da ukupni projecirani deficit državnog proračuna za 2013. iznosi manje od deset milijardi kuna, onda je jasno da ćemo sljedeće godine biti čak u primarnom suficitu. Da nema tih kamata, hrvatski državni proračun bi sljedeće godine imao veće prihode od rashoda. To govori koliko kamate opterećuju državu i upravo zato moramo napraviti sve da zadržimo kreditni rejting jer bi povećanje kamata ugrozilo naš finacijski sustav. Pretpostavljam da ove stvari koje govorim ne interesiraju širi krug građana, međutim za nas koje vodimo državu ovo su stvari od najvećeg značenja.
AKTUAL: Veliku ulogu u oživljavanju gospodarstva trebale bi imati i banke. Međutim, tvrtke u današnjoj situaciji vrlo teško dolaze do financijske pomoći poslovnih banaka?
To je trenutno najveći problem hrvatskog gospodarstva, ali ne samo našeg nego i cjelokupnog europskog gospodarstva. Europska centralna banka je otpuštala likvidnost prema bankarskom sektoru te je začepila rupe u bilancama poslovnih banka. Slično je napravio i naš HNB, zadnji put prije nekoliko mjeseci kada je pušteno oko osam milijardi kuna. Unatoč tome, novac iz europskih poslovnih banaka, a niti iz naših, nije otišao tamo gdje treba – u gopodarstvo. Zbog toga smo od osam milijardi koje je oslobodio HNB, u gospodarstvo uspjeli plasirati tek nešto više od pola milijarde kuna. Razlog tome je što su banke, i same ugrožene krizom, podigle kriterije rizika, pa u ovom trenutku tek dvadesetak posto hrvatskih tvrtki zadovoljava kriterije za finaciranje od strane banaka. To je taj ključni problem i moramo što hitnije taj postotak dignuti na 40 do 50 posto i tek tada će gospodarstvo početi normalno funkcionirati jer bez novca se to ne može dogoditi. Zbog toga smo u posljednjih nekoliko tjedana imali sastanke s predstavnicima banaka, te smo pokušali naći još neke modele putem kojih bi država kroz svoje agencije pojačala ulogu garanta i nekoga tko pokriva dobar dio rizika za naše poduzetnike. Međutim, i mi smo od banaka tražili da preuzmu dio rizika, jer ako i banke ne preuzmu dio rizika, udio pogodnih tvrtki će se zadržati na niskoj razini i osamdeset posto poduzetnika će biti u jako velikim problemima i to će se i dalje odražavati na usporeni gospodarski oporavak.
AKTUAL: Osim što ste potpredsjednik vlade, ministar ste koji je zadužen za europske fondove. Mogu li europski fondovi pomoći u izlasku Hrvatske iz gospodarske krize?
Od pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije imamo doista ogromna očekivanja i to prije svega zbog novaca koji nam se nude iz tih fondova. U ovom trenutku nam putem IPA fondova godišnje na raspolaganju stoji oko 150 milijuna eura. Iduće godine će nam u prvoj polovici na raspolaganju biti oko 75 milijuna eura, a u drugoj polovci čak 450 milijuna eura. Međutim, već u 2014. Hrvatska će na raspolaganju imati čak milijardu i sto milijuna eura iz EU fondova. Dakle, riječ je o preko osam milijardi kuna besplatnog i bespovratnog potencijalnog novca koji je ključna kompenzancijska komponenta dosadašnjeg skupog zaduživanja i skupih kredita iz kojih smo financirali razvojne projekte. Da bi to ostvarili moramo se jako potruditi da pripremimo dovoljno projekata da te novce iskoristimo.
AKTUAL: Koliko je od tih sredstava Hrvatska iskoristila?
Kada smo preuzeli vlast zatekli smo situaciju u kojoj je bilo ugovoreno tek 37 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova. U samo šest mjeseci smo taj postotak digli na 50 posto, odnosno u tih šest mjeseci smo ugovorili oko 80 milijuna eura za razne projekte. U planu nam je do kraja godine ugovoriti još 80 milijuna, a tada bi se ukupna iskorištenost fondova digla na čak 60 posto. Mislim da je to već jedan dobar pokazatelj da ipak radimo veliki posao. U vremenu krize druge zemlje EU imaju bitno slabije rezultate nego prije sedam godina, dakle u isto vrijeme ranijeg proračunskog razdoblja. Iskorištenost im je pala sa 44% na 33% dodijeljenih sredstava. Očigledno je da kriza i recesija stvaraju dodatne probleme u apsorpciji, a mi smo u tim uvjetima ipak uspjeli napraviti jedan pozitivan pomak.
AKTUAL: Hoće li se i Pelješki most financirati iz europskih fondova?
Postoje šanse da se Pelješki most financira iz europskih fondova, ali svaki projekt te vrste se detaljno procjenjuje od strane Europske komisije. Pelješki most spada u velike projekte i u konačnici odluku donosi Europska komisija, a naš je zadatak da obrazložimo zašto je ta opcija za Hrvatsku najbolja u usporedbi s nekim drugim alternativnim opcijama. Na tome već radimo i ulazimo u fazu pripreme studije koja bi još jednom proučila problem spajanja s jugom naše zemlje i koja će obraditi sve moguće opcije uključujući i koridora kroz Neum. Naša je jasna želja da osiguramo sufinanciranje mosta iz strukturnih fondova i sada se moramo potruditi da to na pravi način prezentiramo Europskoj komisiji.
AKTUAL: Kada se očekuje odobrenje Europske komisije za preuzimanje Brodosplita od strane samoborskog DIV-a?
Odobrenje iz Bruxellesa za preuzimanje Brodosplita od strane DIV-a trebalo bi doći u sljedećih nekoliko dana.
AKTUAL: Je li cijeli taj posao ugrožen nakon što je vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak prijavljen Državnom odvjetništvu?
Nadam se da to neće spriječiti realizaciju projekta. Optužbe treba provjeriti te se treba utvrditi postoji li opravdana sumnja. Međutim, to je posao nekih drugih institucija, a Vlada mora odrađivati svoj posao i aranžmane koji su u visokoj fazi pripremljenosti, te zbog toga treba učiniti sve da se taj posao što prije privede kraju.
AKTUAL: Vlada je česta meta kritika Hrvatske udruge poslodavaca iz koje tvrde da se ne čini dovoljno za promjenu anti-poduzetničke klime, a protive se i mjerama koje ste donijeli otkako ste preuzeli vlast?
Naprotiv, većina mjera koje smo donijeli uglavnom idu na teret širogog kruga građana, a u korist poduzetnika. I tu uopće nema spora. Ne želim sada sve te mjere nabrajati jer je javnost već dobro upoznata s njima. Devedeset posto onoga što smo do sada poduzeli ide u korist poduzetnicima. To još uvijek nije dovoljno, ali je značajan poticaj i poboljšanje uvjeta za poslovanje poduzetnika. Novi opći porezni zakon, pojačana fiskalna porezna disciplina i slične mjere, nisu antipoduzetničke mjere, iako neki tvrde suprotno. To je usmjereno protiv onih poduzetnika koji nepravedno zanemaruju neka opća pravila ponašanja na teret drugog djela poduzetnika koji uredno podmiruju svoje obveze do zadnje kune. Naš cilj je jasan. Sve poduzetnike stavit ćemo u istu poziciju i eliminirati mogućnost da neki od njih budu u povlaštenom položaju u odnosu na druge.
AKTUAL: Je li Hrvatska financijski stabilna i postoji li mogućnost da nam se dogodi scenarij sličan Grčkom ili Španjolskom?
Hrvatska je još uvijek relativno stabilna, a tu prije svega mislim na financijski sektor i na stanje javnih financija. Slovenija je u velikoj krizi, Srbija nema dovoljno novca u proračunu niti za plaće u javnom sektoru, Mađarska je već odavno u problemima, a da ne govorim o Španjolskoj, Italiji ili Grčkoj. Slovenija će u bankarski sektor morati uložiti nekoliko milijardi eura da bi ga održala stabilnim, rejting joj je prošlog tjedna pao za tri stupnja, a gospodarstvo im je u totalnoj recesiji. Dakle, naši susjedi su u velikim problemima, pa bi mogli zaključiti da se mi još i dobro držimo. Da to nije fraza dovoljno je reći da smo mi, za razliku od spomenutih zemalja u kojima su zahtjevi za rezovima poprilično drastični, uspjeli za sada održati obećanje da nećemo dirati plaće, mirovine, socijalna davanja. Odricanje od nekih posebnih prava kao što su božićnice ili regresi u ovakvim uvjetima čini se ipak minimalnom žrtvom.
Hrvatska vlada odlučila se dati hrvatske autoceste u koncesiju s namjerom da se jednokratno dođe do značajnog iznosa novca kojim bi se popunile proračunske rupe, potvrdio je u razgovoru za Aktual potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Rad Grčićeva ministarstva mogao bi u sljedeće dvije godine biti ključan za ocjenu uspješnosti Vladina dugo najavljivanog investicijskog zamaha. Upravljanje pretpristupnim i pristupnim fondovima Europske unije, a koje je u nadležnosti njegovog ministarstva, također bi trebalo biti vrlo bitan faktor u pokušaju da se hrvatsko gospodarstvo izvuče iz krize, pogotovo ako se zna da će od 2014. Hrvatskoj na raspolaganju biti oko osam milijardi kuna europskog novca. Iako je službeno na godišnjem odmoru u Splitu, Grčić kaže da nema puno vremena za odmor te da i u Splitu dane uglavnom provodi radno. Hrvatsku vladu kritiziraju da je u prvih osam mjeseci mandata odstupila od programa najavljenog prije izbora, a poslodavci joj zamjeraju da je prespora u reformama. Branko Grčić, međutim, smatra da se Vlada čvrsto drži najavljenog smjera.
“U prvih osam mjeseci napravili smo jako puno. Naša strategija se bazira na tri stupa koja želim istaknuti. Započeli smo fiskalnu konsolidaciju i sređivanje javnih financija. Zatim smo započeli ozbiljne reforme koje su nužne ukoliko želimo izvući zemlju iz krize. S nekim reformama smo već krenuli, a neke ćemo uskoro započeti. I na kraju, treća stvar je investicijski val gdje smo, prije svega, poticali javne investicije kako bi nadomjestili manjak privatnih investicija u ovo recesijsko doba. Time smo pokušali stvoriti bolje okruženje za ulaganja, a kao dio toga predložili smo i novi zakon o poticanju ulaganja koji bi bio puno fleksibilniji, sa većim poticajima za poduzetnike“, rekao je Grčić u razgovoru za Aktual.
AKTUAL: Vlada od samog početka najavljuje porast investicija i velike investicijske projekte, međutim vidljivo je da za sada tih investicija nema?
Moramo priznati da su se pojavili problemi, prije svega zbog lošeg stanja u građevinskom sektoru. Većina investicija je povezana s građevinskim sektorom, a građevinarstvo već tri godine drastično pada zbog čega smo sada došli u jednu kritičnu fazu u kojoj su najveće hrvatske građevinske tvrtke u ozbiljnim problemima. Ova je Vlada, usprkos svemu, napravila značajan zaokret, donijela je važne odluke o budućnosti brodogradnje, a sljedeći je na redu upravo građevinski sektor te ćemo se koncentrirati da ponovno stavimo u funkciju građevinsku operativu i da cijelom tom sektoru damo novu priliku.
AKTUAL: Na koji način mislite pokrenuti građevinarski sektor?
Velikim tvrtkama dat ćemo priliku da se restrukturiraju i vrate na „teren“, odnosno da nastave projekte s kojima su stali zbog poslovnih problema. Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice su već odvojile novce za projekte, a velike hrvatske građevinske tvrtke poput Konstruktora, Ingre ili Dalekovoda moraju dobiti još jednu priliku da nastave raditi na tim i sličnim projektima. Trenutno pokušavamo naći modele koji bi išli u smjeru reprograma dugova tih tvrtki uključujući i moguće promjene vlasničke strukture. Naš osnovni cilj je da se vrijedna operativa i ljudi koji rade u tim tvrtkama upregnu u projekte i da se ponovno počne raditi. Rekao bih da je to možda i ključni razlog zašto je investicijska aktivnost u javnom sektoru podbacila u prvoj polovici godine i zbog toga ćemo u drugoj polovici godine to morati nadoknaditi sa puno većim intenzitetom.
AKTUAL: Što je sa stranim ulagačima, odnosno stranim investicijama?
Moramo biti svjesni kakvo je stanje na međunarodnom tržištu kapitala i kakav je odnos prema novim projektima i novim ulaganjima zbog recesije ne samo u Europi, već i u cijelom svijetu. Stanje u okruženju je izrazito nepovoljno, kako za Hrvatsku, tako i za druge zemlje u susjedstvu. U takvim uvjetima teško je očekivati dotok inozemnog kapitala i izravne strane investicije, iako mi u našoj strategiji otvaramo prostor da bi do priljeva kapitala na kraju ipak došlo. Puno će teže biti realizirati potpuno nove, 'greenfield' investicije, ali postoje neke ideje o novim 'brownfield' projektima i to je za Hrvatsku u ovom trenutku nužno radi održavanja financijske stabilnosti cijelog sustava, ali i očuvanja kreditnog rejtinga.
AKTUAL: Očekuje li Hrvatsku pad kreditnog rejtinga?
Vjerujem da do pada rejtinga neće doći iz više razloga. Nastavljamo sa sređivanjem stanja u javnim financijama. Prije neki dan smo predstavili sveobuhvatan plan reformi. Realizacijom projekata koji mogu osigurati priljev deviza iz inozemstva, a pri tome mislim i na model davanja autocesta u koncesiju ili na primjer privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a, doći do nove dinamike na tržištu kapitala. Time bi isključili rizike od poremećaja na financijskom tržištu koji bi se mogli pojaviti do kraja ove ili početkom iduće godine. Ono što, prema mojem mišljenju, ostaje glavni problem je kako u ovim uvjetima globalnog pada potražnje osigurati pretpostavke za gospodarski oporavak i rast. To je naš najveći izazov čiji uspjeh ne ovisi samo o Vladi nego i o svakom hrvatskom poduzetniku. Na vladi je da svakoga dana stvara bolje uvjete u ukupnom poslovnom okruženju te da na taj način pomogne poduzetnicima, koji će nakon nekog vremena svojim investicijama zamijeniti javne investicije. Naime, uvjerenja sam da samo privatne investicije mogu trajno stabilizirati hrvatsko gospodarstvo.
AKTUAL: Da li je baš nužno koncesioniranje autocesta ili privatizacije nekih poduzeća u državnom vlasništvu?
To nije hir ove Vlade. Privatizacija dijela portfelja Croatia osiguranja i HPB-a uklapa se u davno definiranu strategiju o kontroliranoj privatizaciji onih subjekata za koje država nema strateških interesa zadržati ih u vlasništvu. Što se tiče koncesioniranja autocesta ne radi se o privatizaciji već o najmu na 25 ili 30 godina, s namjerom da se jednokratno dođe do značajnog iznosa novca kojim bi se „posušili“ dugovi od preko 25 mlrd. Kn koji opterećuju HAC i ARZ, ali i da se ubuduće izbjegne preko 1 mlrd. Kn godišnjih izdataka za kamate vezane na taj dug. Zato i govorimo o „monetizaciji“ državnog duga, a konačni učinak bi bio smanjenje duga države za čak 15-tak posto. Za nas je važno da u takvom aranžmanu osiguramo da koncesionar uredno održava autoceste i da nakon 30 godina imamo i dalje kvalitetnu infrastrukturu. Drugo, moramo se zaštititi od bilo kakvog divljanja cijena cestarina.
Konačno, važno je znati da ovaj model pretpostavlja da HAC i dalje opstaje kao državna firma koja će imati svoje prihode i svoje nove projekte, a što je uvjet očuvanja radnim mjesta.
AKTUAL: Ako ne uspijete u svojim planovima, postoji li mogućnost da potražite pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda?
Rizici uvijek postoje i mi od njih ne bježimo. Međutim, radimo sve da do takve situacije ne dođe. Želimo sami kontrolirati procese u Hrvatskoj, bez ikakvih pritisaka od strane MMF-a ili bilo koje druge institucije, ali za to je nužno osigurati pretpostavke, između ostalog da smo sposobni uredno izvršavati svoje financijske obveze.
AKTUAL: Postoji li opasnost da u budućnosti nećemo biti u mogućnosti izvršavati te obveze?
Mogućnost postoji, ali je minimalna. Ono što nas najviše zabrinjava su kamate na javni dug koje za sljedeću godinu iznose deset milijardi kuna. Ako znate da ukupni projecirani deficit državnog proračuna za 2013. iznosi manje od deset milijardi kuna, onda je jasno da ćemo sljedeće godine biti čak u primarnom suficitu. Da nema tih kamata, hrvatski državni proračun bi sljedeće godine imao veće prihode od rashoda. To govori koliko kamate opterećuju državu i upravo zato moramo napraviti sve da zadržimo kreditni rejting jer bi povećanje kamata ugrozilo naš finacijski sustav. Pretpostavljam da ove stvari koje govorim ne interesiraju širi krug građana, međutim za nas koje vodimo državu ovo su stvari od najvećeg značenja.
AKTUAL: Veliku ulogu u oživljavanju gospodarstva trebale bi imati i banke. Međutim, tvrtke u današnjoj situaciji vrlo teško dolaze do financijske pomoći poslovnih banaka?
To je trenutno najveći problem hrvatskog gospodarstva, ali ne samo našeg nego i cjelokupnog europskog gospodarstva. Europska centralna banka je otpuštala likvidnost prema bankarskom sektoru te je začepila rupe u bilancama poslovnih banka. Slično je napravio i naš HNB, zadnji put prije nekoliko mjeseci kada je pušteno oko osam milijardi kuna. Unatoč tome, novac iz europskih poslovnih banaka, a niti iz naših, nije otišao tamo gdje treba – u gopodarstvo. Zbog toga smo od osam milijardi koje je oslobodio HNB, u gospodarstvo uspjeli plasirati tek nešto više od pola milijarde kuna. Razlog tome je što su banke, i same ugrožene krizom, podigle kriterije rizika, pa u ovom trenutku tek dvadesetak posto hrvatskih tvrtki zadovoljava kriterije za finaciranje od strane banaka. To je taj ključni problem i moramo što hitnije taj postotak dignuti na 40 do 50 posto i tek tada će gospodarstvo početi normalno funkcionirati jer bez novca se to ne može dogoditi. Zbog toga smo u posljednjih nekoliko tjedana imali sastanke s predstavnicima banaka, te smo pokušali naći još neke modele putem kojih bi država kroz svoje agencije pojačala ulogu garanta i nekoga tko pokriva dobar dio rizika za naše poduzetnike. Međutim, i mi smo od banaka tražili da preuzmu dio rizika, jer ako i banke ne preuzmu dio rizika, udio pogodnih tvrtki će se zadržati na niskoj razini i osamdeset posto poduzetnika će biti u jako velikim problemima i to će se i dalje odražavati na usporeni gospodarski oporavak.
AKTUAL: Osim što ste potpredsjednik vlade, ministar ste koji je zadužen za europske fondove. Mogu li europski fondovi pomoći u izlasku Hrvatske iz gospodarske krize?
Od pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije imamo doista ogromna očekivanja i to prije svega zbog novaca koji nam se nude iz tih fondova. U ovom trenutku nam putem IPA fondova godišnje na raspolaganju stoji oko 150 milijuna eura. Iduće godine će nam u prvoj polovici na raspolaganju biti oko 75 milijuna eura, a u drugoj polovci čak 450 milijuna eura. Međutim, već u 2014. Hrvatska će na raspolaganju imati čak milijardu i sto milijuna eura iz EU fondova. Dakle, riječ je o preko osam milijardi kuna besplatnog i bespovratnog potencijalnog novca koji je ključna kompenzancijska komponenta dosadašnjeg skupog zaduživanja i skupih kredita iz kojih smo financirali razvojne projekte. Da bi to ostvarili moramo se jako potruditi da pripremimo dovoljno projekata da te novce iskoristimo.
AKTUAL: Koliko je od tih sredstava Hrvatska iskoristila?
Kada smo preuzeli vlast zatekli smo situaciju u kojoj je bilo ugovoreno tek 37 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova. U samo šest mjeseci smo taj postotak digli na 50 posto, odnosno u tih šest mjeseci smo ugovorili oko 80 milijuna eura za razne projekte. U planu nam je do kraja godine ugovoriti još 80 milijuna, a tada bi se ukupna iskorištenost fondova digla na čak 60 posto. Mislim da je to već jedan dobar pokazatelj da ipak radimo veliki posao. U vremenu krize druge zemlje EU imaju bitno slabije rezultate nego prije sedam godina, dakle u isto vrijeme ranijeg proračunskog razdoblja. Iskorištenost im je pala sa 44% na 33% dodijeljenih sredstava. Očigledno je da kriza i recesija stvaraju dodatne probleme u apsorpciji, a mi smo u tim uvjetima ipak uspjeli napraviti jedan pozitivan pomak.
AKTUAL: Hoće li se i Pelješki most financirati iz europskih fondova?
Postoje šanse da se Pelješki most financira iz europskih fondova, ali svaki projekt te vrste se detaljno procjenjuje od strane Europske komisije. Pelješki most spada u velike projekte i u konačnici odluku donosi Europska komisija, a naš je zadatak da obrazložimo zašto je ta opcija za Hrvatsku najbolja u usporedbi s nekim drugim alternativnim opcijama. Na tome već radimo i ulazimo u fazu pripreme studije koja bi još jednom proučila problem spajanja s jugom naše zemlje i koja će obraditi sve moguće opcije uključujući i koridora kroz Neum. Naša je jasna želja da osiguramo sufinanciranje mosta iz strukturnih fondova i sada se moramo potruditi da to na pravi način prezentiramo Europskoj komisiji.
AKTUAL: Kada se očekuje odobrenje Europske komisije za preuzimanje Brodosplita od strane samoborskog DIV-a?
Odobrenje iz Bruxellesa za preuzimanje Brodosplita od strane DIV-a trebalo bi doći u sljedećih nekoliko dana.
AKTUAL: Je li cijeli taj posao ugrožen nakon što je vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak prijavljen Državnom odvjetništvu?
Nadam se da to neće spriječiti realizaciju projekta. Optužbe treba provjeriti te se treba utvrditi postoji li opravdana sumnja. Međutim, to je posao nekih drugih institucija, a Vlada mora odrađivati svoj posao i aranžmane koji su u visokoj fazi pripremljenosti, te zbog toga treba učiniti sve da se taj posao što prije privede kraju.
AKTUAL: Vlada je česta meta kritika Hrvatske udruge poslodavaca iz koje tvrde da se ne čini dovoljno za promjenu anti-poduzetničke klime, a protive se i mjerama koje ste donijeli otkako ste preuzeli vlast?
Naprotiv, većina mjera koje smo donijeli uglavnom idu na teret širogog kruga građana, a u korist poduzetnika. I tu uopće nema spora. Ne želim sada sve te mjere nabrajati jer je javnost već dobro upoznata s njima. Devedeset posto onoga što smo do sada poduzeli ide u korist poduzetnicima. To još uvijek nije dovoljno, ali je značajan poticaj i poboljšanje uvjeta za poslovanje poduzetnika. Novi opći porezni zakon, pojačana fiskalna porezna disciplina i slične mjere, nisu antipoduzetničke mjere, iako neki tvrde suprotno. To je usmjereno protiv onih poduzetnika koji nepravedno zanemaruju neka opća pravila ponašanja na teret drugog djela poduzetnika koji uredno podmiruju svoje obveze do zadnje kune. Naš cilj je jasan. Sve poduzetnike stavit ćemo u istu poziciju i eliminirati mogućnost da neki od njih budu u povlaštenom položaju u odnosu na druge.
AKTUAL: Je li Hrvatska financijski stabilna i postoji li mogućnost da nam se dogodi scenarij sličan Grčkom ili Španjolskom?
Hrvatska je još uvijek relativno stabilna, a tu prije svega mislim na financijski sektor i na stanje javnih financija. Slovenija je u velikoj krizi, Srbija nema dovoljno novca u proračunu niti za plaće u javnom sektoru, Mađarska je već odavno u problemima, a da ne govorim o Španjolskoj, Italiji ili Grčkoj. Slovenija će u bankarski sektor morati uložiti nekoliko milijardi eura da bi ga održala stabilnim, rejting joj je prošlog tjedna pao za tri stupnja, a gospodarstvo im je u totalnoj recesiji. Dakle, naši susjedi su u velikim problemima, pa bi mogli zaključiti da se mi još i dobro držimo. Da to nije fraza dovoljno je reći da smo mi, za razliku od spomenutih zemalja u kojima su zahtjevi za rezovima poprilično drastični, uspjeli za sada održati obećanje da nećemo dirati plaće, mirovine, socijalna davanja. Odricanje od nekih posebnih prava kao što su božićnice ili regresi u ovakvim uvjetima čini se ipak minimalnom žrtvom.