Branko Grčić: Hrvatska ne kasni niti u povlačenju novca iz EU fondova niti u pripremi programskih dokumenata za novo razdoblje

Slika /arhiva/SLIKE/Grcic_vlada_17_7_2013.JPG

Problematika korištenja europskih fondova je prilično složena i ponekad se i boljim znalcima teško snaći u šumi informacija i podataka koji se pojavljuju u javnosti. Upravo zato je važno da se javnost pravodobno i iscrpno informira, prije nego što se parcijalni podaci ishitreno pokušavaju interpretirati ili se pak njima manipulira.

Problematika korištenja europskih fondova je prilično složena i ponekad se i boljim znalcima teško snaći u šumi informacija i podataka koji se pojavljuju u javnosti. Upravo zato je važno da se javnost pravodobno i iscrpno informira, prije nego što se parcijalni podaci ishitreno pokušavaju interpretirati ili se pak njima manipulira. Mi ne stvaramo nerealna očekivanja niti uljepšavamo rezultate, ističe Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u tekstu za Večernji list.

Ključna su pitanja: prvo, da li je državna administracija uspješna u povlačenju EU fondova, drugo, jesmo li dovoljno spremni za korištenje značajno većih alokacija poput 450 mil. eura za prvih 6 mjeseci članstva, te kasni li Hrvatska s pripremom programskih dokumenata za novo proračunsko razdoblje 2014.-2020.

 

Ostvareni rezultati u povlačenju EU fondova
 

Pitanje uspješnosti povlačenja EU fondova u pravilu analiziramo prema tri osnovna kriterija: vrijednost ugovorenih sredstava, vrijednost isplaćenih sredstava iz EU fondova te vrijednost sredstava koja su vraćena u proračun EU zbog kašnjenja u povlačenju sredstava (tzv. decommitment). Budući da su najčešće kritike po pitanju uspješnosti RH u korištenju EU fondova dolazile od strane najveće oporbene stranke, napravit ćemo i kratku usporedbu rezultata u dvije godine mandata ove Vlade (2012.-2013.) i pet godina korištenja IPA fondova u mandatima današnje oporbe (2007.-2011).

Hrvatskoj je do danas kroz sve predpristupne fondove stavljeno na raspolaganje 1,12 mlrd. eura od čega je ugovoreno ukupno 820 mil. eura ili čak 73,15% što nas stavlja u „gornji dom“ EU-članica.

Kada je riječ o IPA programu koji se provodi od 2007. od ukupno 823 mil. eura koji stoje na raspolaganju ugovoreno je 556 mil. eura ili 67,5%. No, taj će postotak kao i onaj prethodni i dalje rasti jer se neugovorena sredstva mogu ugovarati i trošiti sve do kraja 2016. godine.

Vrijednost novougovorenih projekata u mandatu ove Vlade, odnosno u nepune dvije godine, iznosila je 309 milijuna eura. Za usporedbu u prethodnih pet godina od 2007-2011. ranije Vlade su ugovorile tek 247 milijuna eura.

Vrijednost završenih i isplaćenih projekata iz IPA-e danas je 365 mil. eura ili 66% onog što je ugovoreno. U mandatu ove Vlade je izrazito ubrzana realizacija projekata tako da je u dvije godine isplaćeno izvođačima radova 238 milijuna eura, dok je u ranijih pet godina (2007.-2011.) isplaćeno samo 127 milijuna eura. Rast realizacije u zadnje dvije godine je 187% što nema potrebe dodatno komentirati.

Treći kriterij (ne)uspješnosti je iznos vraćenih sredstava u proračun Unije. Ako npr. sredstva dodijeljena u 2007. niste utrošili u naredne tri godine, trajno ih gubite. Upravo to se dogodilo bivšoj Vladi, koja je zbog sporosti i nedovoljne pripremljenosti samo iz novca za 2008. godinu trajno izgubila čak 40 milijuna eura. Izgubila je svih 25 mil. eura, odnosno cijelu jednu godišnju alokaciju, iz IPARD programa za poljoprivredu. Između ostalog, jer su se nekoliko godina mučili sa akreditacijom, dozvolama za rad sustava i nepripremljenim projektima. Šteta da dežurni kritičari iz oporbenih redova koji su izravno sudjelovali u toj neuspješnoj priči to brzo zaboravljaju. Sličan problem se nastavio i sa alokacijom za 2009. a onda smo mi uspjeli zaustaviti taj negativni trend, ubrzali procese ugovaranja i trošenja novca i ove godine ćemo svesti taj gubitak na minimum, oko 5 mil. eura.

 

Pripremljenost za strukturne fondove


Ubrzanje procesa i značajno povećanje ugovorenih i isplaćenih sredstava te padajući trend trajno vraćenih sredstava u proračun Unije jasan su pokazatelj velikog napretka u sustavu upravljanja i apsorpcije EU fondova. No, treba biti objektivan i reći da pravi izazovi tek slijede. Oni će biti rezultat otprilike osam puta većeg iznosa novca koji nas očekuje godišnje kao novu zemlju članicu, a to znači i višestruko veću potrebu za kapacitetom i naporima da se taj novac povuče i pametno investira.

Nameće se logično pitanje: koliko smo trenutno spremni da povučemo prvih 450 mil. eura iz EU fondova koji su nam stavljeni na raspolaganje za prvih šest mjeseci članstva u 2013.

Potpuno smo spremni. U ovom trenutku Hrvatska, nakon svega šest mjeseci članstva, ima spremne projekte čija vrijednost premašuje 450 milijuna eura, za koje su već započele procedure javne nabave, te koji će biti ugovoreni tijekom 2014. godine. Krajnji rok za dovršenje projekata je kraj 2016. pa sve ukazuje da držimo dinamiku koju je rijetko koja zemlja nova članica EU uopće imala.

Spomenut ću samo neke od velikih projekata i zahvaliti ministarstvima i agencijama koje su uložile ogromni napor na njihovoj ubrzanoj pripremi, jer to što smo zatekli u sustavu je bilo ravno „nuli“. Obnova pruge i gradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo-Selo – Križevci vrijedna 220 milijuna eura, te gradnja pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec čija vrijednost iznosi 32 milijuna eura. Za oba ova projekta su već raspisani javni natječaji, a ugovaranje izvođača se očekuje do ljeta iduće godine. Tu je i paket projekata u sektoru vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za gradove Osijek, Poreč, Vukovar i Čakovec čija ukupna vrijednost iznosi 225 milijuna eura. Za projekte Osijeka i Poreča već su pokrenuti postupci javne nabave. Spomenimo i vrlo značajno ulaganje u opremanje laboratorija na Sveučilištu u Rijeci u iznosu od 23 milijuna eura.

U protekla četiri tjedna objavljeni su javni pozivi za dostavu projekata iz područja javne poduzetničke, znanstveno-istraživačke i turističke infrastrukture, zatim za dostavu projekata u području jačanja malog i srednjeg poduzetništva te za pripremu budućih infrastrukturnih projekata u području znanosti i inovacija. Samo kroz ova tri javna poziva osigurana su sredstva iz EU fondova u iznosu od 63 milijuna eura. Pored toga, niz novih javnih poziva u vrijednosti od oko 30 milijuna eura se planira do kraja ožujka 2014., uglavnom iz područja razvoja ljudskih potencijala.

Dakle, u otprilike godinu dana nakon ulaska u članstvo Hrvatska će imati ugovorena sva sredstva od prve velike alokacije. Zahvalni smo Europskoj komisiji na rekordno kratkim rokovima odobrenja operativnih programa bez čega bi bilo jako rizično pokrenuti proceduru javne nabave za prethodno spomenute projekte i grant-sheme.

U siječnju nas očekuje i konačna potvrda spremnosti naših institucija za upravljanje strukturnim fondovima (akreditacija) nakon čega slijedi i uplata 30%-tnog avansa u vrijednosti 150 mil. eura od strane Europske komisije. Ono što su prethodne Vlade u slučaju IPA fondova čekale godinama mi ćemo ishoditi u nekoliko mjeseci.

 

Što nas čeka u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020.?


Sve iz početka. Novi ciklus programiranja gdje moramo odrediti koji su nam prioriteti ulaganja u idućih sedam godina. Imamo već nacrt Partnerskog sporazuma, predat ćemo ga na odobrenje do kraja ožujka, a onda i operativne programe do kraja lipnja. Ni tu ne kasnimo, to je dinamika svih drugih članica EU. Odobrenje ovih dokumenata je do jeseni, a onda još jedna akreditacija institucija koje sudjeluju u provedbi programa.

Drugim riječima, 2014. bit će godina programiranja i pripremanja administracije za povlačenje novca u narednih šest godina, kako za Hrvatsku tako i za ostale zemlje EU. Mogao bih čak reći da smo za drugu polovicu 2013. imali i blagonaklonost Komisije, te da smo cijelu ovu proceduru odradili po ubrzanom postupku. Treba imati na umu da mi u godinu dana prolazimo dva puta kompletnu proceduru, jednom za 2013. a drugi put za 2014.-2020.

Usprkos tome, očekujemo već do kraja 2014. objavu javnih poziva za dostavu projekata koji se natječu za bespovratne potpore manje vrijednosti, ali isto tako i otvaranje natječaja za ugovaranje gradnje novih velikih infrastrukturnih projekata iz paketa 2014.-2020. koji su u visokoj fazi pripreme poput novih projekata u području vodoopskrbe i odvodnje, daljnje obnove željezničke infrastrukture na X. i Vb. koridoru, regionalnih odlagališta otpada, proširenja aerodroma u Ćilipima, gradnje centra za translacijsku medicinu u Zagrebu, itd.

No, ostaje i čitav niz drugih pitanja koja će se paralelno rješavati. Prije svega, pomoć i financijska potpora jedinicama lokalne samouprave u pripremi projekata. Drugo, važno je da dođe do konsolidacije građevinskog sektora kako ne bi bilo problema u provedbenoj fazi. Treće, jačat ćemo i dalje administrativni kapacitet, povećati broj ljudi u sustavu te podupirati razvoj privatnog konzultantskog sektora za pomoć svim potencijalnim korisnicima EU fondova „na terenu“... Sve u svemu, duboko smo zagazili u jedan vrlo izazovan posao koji će Hrvatskoj otvoriti novu razvojnu perspektivu. 

 

Iskustva povlačenja novca EU članica na početku financijske perspektive 2007.-2013.


Slabija apsorpcija u prvim godinama financijske perspektive velikim je dijelom rezultat činjenice da se relevantni strateški dokumenti i operativni programi na temelju kojih se novac troši odobravaju tek u prvoj godini financijske perspektive.

Samo za usporedbu u financijskoj perspektivi 2007.-2013., prema podacima Europske komisije, iskorištenost alociranih sredstava na razini EU-27 mjerena stopom isplaćenih sredstava u odnosu na ukupnu dodijeljenu alokaciju je početkom 2010., tri godine nakon početka financijske perspektive, iznosila od 0% u Bugarskoj do najviše 13,9% u Irskoj, a prosječno oko 4,1%. U tom smislu čak ne postoje niti velike razlike između „novih“ i „starih“ zemlja članica.
 
Prilog 1: Podaci o iskorištenosti EU fondova u financijskoj perspektivi 2007.-2013. nakon tri godine provedbe

Zemlja članica Ukupno dodijeljeno za razdoblje 2007-2013 (mil. €) Isplaćeno do sij. 2010. (mil. €) Iskorišteno (%)
Austrija 1.461 136 9,29
Belgija 2.258 218 9,65
Bugarska 6.853 0 0,00
Cipar 640 35 5,47
Češka 26.692 674 2,52
Danska 613 21 3,36
Estonija 3.456 338 9,79
Francuska 14.319 832 5,81
Finska 1.716 144 8,40
Njemačka 26.340 2.532 9,61
Grčka 20.420 631 3,09
Mađarska 25.307 920 3,64
Irska 901 119 13,19
Italija 28.812 636 2,21
Latvija 4.620 244 5,28
Litva 6.885 797 11,57
Luksemburg 65 1 2,03
Malta 855 2 0,20
Nizozemska 1.907 14 0,72
Poljska 67.284 2.547 3,79
Portugal 21.511 1.177 5,47
Rumunjska 19.668 141 0,71
Slovenija 4.205 162 3,84
Slovačka 11.588 66 0,57
Španjolska 35.217 1.078 3,06
Švedska 1.891 141 7,44
Ujedinjeno Kraljevstvo 10.613 598 5,63
UKUPNO 346.097 14.203 4,10

Izvor: EK


 

Objavljeni natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za prvih 6 mjeseci članstva



Operativni program „Zaštita okoliša 2007. – 2013.“


Poreč - sustav vodoopskrbe i odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
 

• Ukupna vrijednost projekta: 67,1 mil€
• 24. listopada 2013. godine objavljen javni natječaj za Ugovor o nadzoru (ugovor o uslugama); vrijednost nabave  2,8mil€


Osijek - sustav vodoopskrbe i odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
 

• Ukupna vrijednost projekta: 72,5 mil€
• 19. studenog 2013. objavljen je natječaj za Ugovor o izgradnji centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (ugovor o radovima); vrijednost nabave  27,3mil€
• 21. studenog 2013. objavljen je natječaj za Ugovor o rekonstrukciji sjevernog kolektora (ugovor o radovima); vrijednost nabave  11,1mil€
• 21. listopada 2013. objavljen javni natječaj za Ugovor o nadzoru (ugovor o uslugama); vrijednost nabave 2,5mil€
• 23. prosinca 2013. objavljen je natječaj za izgradnju kanala i cjevovoda; vrijednost nabave 21,2 mil€

 


Operativni program „Promet 2007. – 2013.“
 

Izgradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci 
 

• Ukupna vrijednost projekta 220 milijuna eura
• 15. listopada 2013. godine objavljen je javni natječaj za ugovor o radovima (1. stupanj ograničenog postupka javne nabave); vrijednost nabave  166,8mil€
• 29. listopada 2013. godine objavljen je javni natječaj za ugovor o uslugama; (1. stupanj ograničenog postupka javne nabave); vrijednost nabave  4,1mil€


Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec - Sveti Ivan Žabno
 

• Ukupna vrijednost projekta 32 mil€
• 23. prosinca 2013. godine objavljen javni natječaj za ugovor o uslugama; (1. stupanj ograničenog postupka javne nabave); vrijednost nabave  1,5mil€
• 23. prosinca 2013. Objavljen javni natječaj za izvođenje radova, vrijednost 27 mil€



Operativni program „Regionalna konkurentnost 2007. – 2013.“
 

Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci

• 4. prosinca 2013. godine objavljen javni natječaj za ugovor o nabavi robe; vrijednost nabave  23,6 mil€
 

Shema dodjele bespovratnih sredstava za razvoj poslovne infrastrukture - 4. Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava

 

• 4. prosinca 2013. godine objavljen javni natječaj; vrijednost poziva iznosi 26,9mil€
 

Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za ERDF 2014. – 2020 – poziv za dodjelu bespovratnih sredstava


• 4. prosinca 2013. godine objavljen javni natječaj, vrijednost poziva  6,0 mil€
 

Shema dodjele bespovratnih sredstava  Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća
 

• 23. prosinca 2013. objavljen javni poziv, vrijedan 30 mil€

 

 



Pisane vijesti