- Objavljeno: 24.09.2012.
Bespovratnih 25,2 milijuna eura iz IPA fonda
(Hina/Lider)
U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine povećana iskorištenost sredstava iz pretpristupnog EU fonda IPA na 53,2 posto, s 37 posto koliko je krajem prošle godine bilo ugovorenog korištenja tih sredstava.
Do kraja ove godine planira se dostići iskorištenost tih fondova od oko 60 posto od ukupne alokacije, kazao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na konferenciji u povodu završetka projekta tehničke pomoći IPA III c.
U sklopu tog projekta ugovoreno je da bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu iz IPA fonda u ukupnom iznosu od 25,2 milijuna eura dobiju 24 projekta iz gotovo cijele Hrvatske, od kojih je većina danas i predstavljena na posebnom sajmu grant projekata održanom u Muzeju Mimara.
Nositelji tih projekta i predstavnici županija, gradova, općina, institucija i tvrtki, njih oko stotinu, bili su i sudionici današnje prateće konferencije 'Potpora učinkovitoj provedbi sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu' koju je resorno ministarstvo organiziralo u povodu završetka tog projekta.
Projekt se odvijao u sklopu operativnog programa za regionalnu konkurentnost od siječnja 2010. do listopada 2012., a njegova najveća prednost je, kazao je Grčić, što je potaknuo ljude iz svih krajeva Hrvatske na razvoj, pa i one s najmanje razvijenih područja, jer je među 24 projekata 10 iz manje razvijenih županija.
Time se ujedno dokazuje i da je strah od podjele Hrvatske na dvije statističke regije iracionalan, jer nitko neće biti zaboravljen niti oštećen. Vodit će se briga o svima, a posebno o nerazvijenima, naglasio je.
To će biti posebno važno u idućem razdoblju, jer ono što Hrvatsku čeka iz strukturnih fondova puno su veći iznosi nego su bili do sada. Već u drugoj polovici iduće godine, kada Hrvatska uđe u EU, iz tih fondova čeka 450 milijuna eura, a iza toga preko milijardu eura godišnje, kazao je Grčić.
Napomenuo je da je zbog pripreme države i raznih projekata za apsorpciju EU fondova počeo proces zapošljavanja oko tisuću ljudi koji se na ovaj ili onaj način bave tim poslom.
Najvećim problemima Grčić je označio trenutni slab administrativni kapacitet za povlačenje sredstava, kao i nedostatak zalihe projekata u Hrvatskoj. Projekte moramo imati i s obzirom na iznos koji će Hrvatska iduće godine morati uplatiti u EU proračun kako se ne bi dogodilo da budemo neto uplatitelji, upozorio je Grčić pozvavši sve u državi da iniciraju, pripreme i predlože projekte.
Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je da je vrlo zadovoljan projektima koji su predstavljeni na sajmu grantova vjerujući da će to pridonijeti razvoju regija i tvrtki, kao i zapošljavanju. Sve to vodi i ka većoj atraktivnosti regija za ulaganjima, a regionalni razvoj prioritet je EU-a, kazao je Vandoren.
U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine povećana iskorištenost sredstava iz pretpristupnog EU fonda IPA na 53,2 posto, s 37 posto koliko je krajem prošle godine bilo ugovorenog korištenja tih sredstava.
Do kraja ove godine planira se dostići iskorištenost tih fondova od oko 60 posto od ukupne alokacije, kazao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na konferenciji u povodu završetka projekta tehničke pomoći IPA III c.
U sklopu tog projekta ugovoreno je da bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu iz IPA fonda u ukupnom iznosu od 25,2 milijuna eura dobiju 24 projekta iz gotovo cijele Hrvatske, od kojih je većina danas i predstavljena na posebnom sajmu grant projekata održanom u Muzeju Mimara.
Nositelji tih projekta i predstavnici županija, gradova, općina, institucija i tvrtki, njih oko stotinu, bili su i sudionici današnje prateće konferencije 'Potpora učinkovitoj provedbi sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu' koju je resorno ministarstvo organiziralo u povodu završetka tog projekta.
Projekt se odvijao u sklopu operativnog programa za regionalnu konkurentnost od siječnja 2010. do listopada 2012., a njegova najveća prednost je, kazao je Grčić, što je potaknuo ljude iz svih krajeva Hrvatske na razvoj, pa i one s najmanje razvijenih područja, jer je među 24 projekata 10 iz manje razvijenih županija.
Time se ujedno dokazuje i da je strah od podjele Hrvatske na dvije statističke regije iracionalan, jer nitko neće biti zaboravljen niti oštećen. Vodit će se briga o svima, a posebno o nerazvijenima, naglasio je.
To će biti posebno važno u idućem razdoblju, jer ono što Hrvatsku čeka iz strukturnih fondova puno su veći iznosi nego su bili do sada. Već u drugoj polovici iduće godine, kada Hrvatska uđe u EU, iz tih fondova čeka 450 milijuna eura, a iza toga preko milijardu eura godišnje, kazao je Grčić.
Napomenuo je da je zbog pripreme države i raznih projekata za apsorpciju EU fondova počeo proces zapošljavanja oko tisuću ljudi koji se na ovaj ili onaj način bave tim poslom.
Najvećim problemima Grčić je označio trenutni slab administrativni kapacitet za povlačenje sredstava, kao i nedostatak zalihe projekata u Hrvatskoj. Projekte moramo imati i s obzirom na iznos koji će Hrvatska iduće godine morati uplatiti u EU proračun kako se ne bi dogodilo da budemo neto uplatitelji, upozorio je Grčić pozvavši sve u državi da iniciraju, pripreme i predlože projekte.
Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je da je vrlo zadovoljan projektima koji su predstavljeni na sajmu grantova vjerujući da će to pridonijeti razvoju regija i tvrtki, kao i zapošljavanju. Sve to vodi i ka većoj atraktivnosti regija za ulaganjima, a regionalni razvoj prioritet je EU-a, kazao je Vandoren.