Vlada gleda gdje uštedjeti 2 milijarde, stručnjaci poručuju da mora barem 3

Rebalans proračuna neće donijeti znatnija iznenađenja niti će se dogoditi velike reforme- jednostavno će se srezati dio rashoda kako bi se smanjio deficit konsolidirane države i na taj način umilio investitorima u hrvatski dug. Neki članovi Vlade uopće ne vjeruju da će rebalans biti prije travnja jer ne vide razloga za brze odluke, iako, prema dobro upućenim izvorima, ministar financija Slavko Linić već radi prve nacrte i proučava stavke koje može smanjiti.

Pregovori o dodacima

-Nismo uopće razgovarali o rebalansu i vjerujem da se neće ništa dogoditi do travnja- kazao nam je izvor iz Banskih dvora.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić očito je bolje upućen u stvar pa je izjavio da će se rezati na investicijama.

-S obzirom na pad kreditnog rejtinga, nužan je rebalans proračuna. Postavili smo vrlo ambiciozan plan, negdje oko 11 i pol posto rasta investicija u ovoj godini pa mislim da milijardu ili dvije manja kapitalna ulaganja neće bitno ugroziti da se investicijsskom aktivnošću države održi potražnja koja bi pridonijela oporavku gospodarstva, poglavito građevinskog sektora- rekao je Grčić.

Rezanje ulaganja neće utjecati na manjak u blagajni središnje države jer investicije zapravo imaju izvanproračunski korisnici. Hrvatske vode i Hrvatske ceste planirale su za 2013. Ukupno 4,3 milijarde kuna ulaganja, ali i gotovo tri milijarde kuna deficita. Ako se ulaganja smanje, smanjit će se i deficiti i automatski će javne financije izgledati ugodnije. Problem je u tome što u samoj strukturi rashoda za ulaganja najveći udio imaju redovita održavanja sustava, čiju je potrebu teško zanemariti.

-Vlada bez promjene zakona i ne može napraviti ništa drugo nego rezati na investicijama i tansferima lokalnoj državi i neprofitnim organizacijama- kaže Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta koji smatra da rebalans manji od tri milijarde kuna i nema smisla raditi. Naime, izračunao je da je deficit konsolidirane države oko 20 milijardi kuna pa ga treba smanjiti za barem 1 posto BDP-a, što bi iznosilo nešto više od tri milijarde kuna. Plaće, mirovine i naknade za socijalnu i druge oblike pomoći definirane su zakonima, a kako nam je potvrdilo nekoliko ministarstva, u mirovine se neće dirati. Neće se rezati ni naknade za nezaposlene iako ta stavka postaje s rastom broja nezaposlenih sve veći izdatak države, a mirni mogu biti i svi koji primaju mirovine po povlaštenim uvjetima jer se revizija njihovih prava ne planira, osim u slučaju oduzimanja mirovina lažnim braniteljima i invalidima.

Ništa bez reformi

Masa plaća mora se smanjiti za dodatnih 800 milijuna kuna i bez rebalansa pa se ne očekuje daljnji Linićev skalpel u tom dijelu proračuna. Tih 800 milijuna kuna ušedjet će se iz državne blagajne pregovorima o granskim kolektivnim ugovorima. Upravo se pregovora o dodatku koji se povećavao plaću za 4,8 ili 10 posto, a plan je države otvoriti raspravu o još nekim dodacima. Paralelno se smanjuju koeficijenti u državnim agencijama i tako dodatno smanjuju rashodi države. Time se neće dobiti ništa, poručuju analitičari, jer su to pokušaji zadržavanja postojećeg sustava bez reformi. Što će se iduće godine rezati, pitaju se stručnjaci pa poručuju da minimalno smanjenje proračuna konsolidirane države mora biti 1 posto BDP-a.

-Da se ohrabre investitori, trebalo bi javnu potrošnju smanjiti po kriterijima Zakona o fiskalnoj odgovornosti – kazao je Zdeslav Šantić, ekonomist Splitske banke. Stručnjaci upozoravaju da je ipak nužno provesti reforme koje će dovesti do otkaza u javnom sektoru i smanjenja broja općina i gradova. Bez toga i fleksibilizacije tržišta rada te redizajna mirovinskog sustava bit će iznimno teško zadržati povjerenje ulagača, ali i, što je puno važnije, postići gospodarski rast.