111 milijuna eura za 2000 kuća na Banovini. Bit će u državnom vlasništvu.

Bit ćemo brži nego u slučaju Zagreba, u veljači bismo mogli pripremiti sve za prijavu štete, a EK vrlo brzo obrađuje zahtjeve, kaže ministrica Tramišak.

Europski novac za obnovu potresom razorene Banovine trebao bi stići sredinom ljeta. Do tada bi pak trebala početi i gradnja ili obnova obiteljskih kuća za koju je već predviđeno 111 milijuna eura. Računaju na to, naime, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

– Kada govorimo o obnovi Sisačko-moslavačke županije, mi smo već sada u razgovorima s Europskom komisijom pronašli dodatnih 111 milijuna eura iz postojećih operativnih programa koji su Hrvatskoj bili na raspolaganju, i još uvijek jesu, u financijskom razdoblju do 2020. Riječ je o novcu koji se može koristiti upravo u situacijama elementarne prirodne nepogode i, što je vrlo bitno u ovom slučaju, za obnovu ili izgradnju stambenog fonda za socijalno stanovanje, odnosno za zbrinjavanje obitelji koje su ostale bez domova. Prema prvim procjenama, bilo bi to dovoljno za obnovu ili gradnju oko 2000 obiteljskih kuća. Ova su nam sredstva dostupna već sada, čekamo program obnove koji treba izraditi Ministarstvo graditeljstva, s Uredom za stambeno zbrinjavanje, a čim ga dobijemo, mi smo spremni raspisati poziv na koji će se javiti Središnji državni ured za obnovu, dakle ne direktno korisnici – kaže resorna ministrica Nataša Tramišak. Tipske kuće dosta brzo Ključni je cilj, kaže ministrica, da država što prije krene sa stambenim zbrinjavanjem obitelji u potresom pogođenom kraju. Odluči li se za gradnju tzv. tipskih kuća, što predlaže Ministarstvo graditeljstva, relativno brzo se, dodaje, mogu izraditi projekti. – I u suradnji s lokalnom zajednicom, ako ona bude kvalitetna, već se sredinom ove godine mogu početi graditi obiteljske kuće, ili obnavljati, što je isto jako važno. Može se, dakle, obnavljati postojeći stambeni fond koji već ima država na raspolaganju, i tu su kuće koje će biti odmah spremne za useljavanje obitelji, i prije nego što počne gradnja novih. Govorimo o državnim nekretninama – nadovezuje se ona.

U državnom će vlasništvu biti i planiranih novih 2000 kuća u Banovini, ali stanovnici će ih moći trajno koristiti. Sličan je princip, uspoređuje Tramišak, primijenjen pri obnovi ratom pogođenih područja, kada su se, primjerice, u Slavoniji gradile kuće koje su kasnije otkupljene ili darovane, ovisno o uvjetima. Rok je za prijavu štete od potresa tijelima EU, pak, 12 tjedana od njezina nastanka. Teče nam četvrti tjedan. – Ukupan iznos štete koji se prijavljuje trebao bi biti veći od 2,3 milijarde kuna, a već prema dosadašnjim procjenama je i znatno veći jer se radi oštećenjima i na obiteljskim kućama, i na stambenim i javnim zgradama, infrastrukturi, gospodarskim objektima. Ukupnu procjenu dobit ćemo nakon što se pregledaju sve zgrade te Građevinski fakultet u Zagrebu i stručnjaci Svjetske banke, po njihovoj metodologiji, izračunaju štetu. Prijavljujemo je zatim Europskoj komisiji, a ona od tog iznosa dodjeljuje od 2,5 do 6 posto procijenjene vrijednosti štete. Sličan je pristup bio i u slučaju grada Zagreba, i nakon što se prijavila šteta koja je bila veća od 80 milijardi kuna, Fond za solidarnost je odobrio RH iznos od 683,7 milijuna eura. Taj je novac sjeo u hrvatski proračun krajem prošle godine, već je na raspolaganju i može se koristiti za obnovu javne infrastrukture, odnosno javnih zgrada stradalih u potresu – objašnjava ministrica Tramišak. Kolika bi mogla biti šteta u Banovini, ona ne želi špekulirati. No, navodi kako je dosad prijavljeno više od 40.000 kuća i zgrada, a obavljeno je više od 20.000 pregleda te je 2500 objekata označeno trajno neupotrebljivima. Kada bi, pak, mogao stići EU novac? Novac za Zagreb za 6 mjeseci – Ove godine. Bit ćemo brži nego u slučaju Zagreba, tijekom veljače mogli bismo sve pripremiti za prijavu štete, EK vrlo brzo obrađuje taj zahtjev, u roku do 60 dana već daju odgovor državi članici i puštaju prvi avans. Puni iznos za Zagreb dobili smo u roku šest mjeseci, pa i za Banovinu očekujemo isto, što bi bilo sredinom ljeta – kaže ministrica ističući kako sve što država i sada troši za zbrinjavanje tamošnjeg stanovništva ulazi u prihvatljive troškove.

Kada govori općenito o sredstvima iz fondova EU, nevezano za potres, ističe kako je u tijeku gotovo 50 milijardi kuna vrijednih projekata, iz programskog razdoblja do 2020. – Aktivnosti se, naime, realiziraju do 2023. I to su prva europska sredstva koja kontinuirano dolaze u državu. Hrvatska je trenutno 37,6 milijardi kuna u plusu u odnosu na ono što smo prethodnih godina uplaćivali u europski proračun. Međutim, imamo potencijal za ovjeravanje, kako korisnici provode projekte, još oko 50 milijardi kuna do 2023. – zaključuje.

Tekst: Večernji list

Pisane vijesti