Projekti iz EU fondova spašavaju građevinski sektor

Jozo Vrdoljak / Privredni vjesnik

 

Raspisivanjem natječaja za gradnju mosta Trogir-Čiovo, jednog od najznačajnijih dalmatinskih projekata koji će rješiti prometno zagušenje Trogira, započeta je realizacija niza infrastrukturnih projekata vezanih uz prometnu infrastrukturu. Uz ovaj projekt u Dalmaciji se financira ili će se financirati čitav niz manjih te desetak velikih infrastrukturnih projekata iz područja prometa, zaštite okoliša te jačanja konkurentnosti tvrtki.
 

Vrijednost gradnje čiovskog mosta procijenjena je na 32 milijuna eura. Radovi će se obaviti u tri faze, početi potkraj ove godine, a biti gotovi za dvije godine. Izgradnjom mosta kopno-Čiovo omogućit će se bolja dostupnost otoka Čiova, poboljšati veza prema zračnoj luci i mreži autocesta, ali i sigurnost prometa. Ovim projektom pruža se i potpora regionalnom razvoju i gospodarskim aktivnostima samog Čiova, dok će se s druge strane prometno rasteretiti i bolje očuvati povijesna, UNESCO-omzaštićena jezgra grada Trogira.
 

Drugi veći prometni projekt odnosi se na gradnju dijela splitske obilaznice od Kaštel Starog do Kaštel Gomilice, takozvani LOT 2, procijenjen na 37,1 milijun eura, a početak gradnje planira se u listopadu ove godine.
 

Mjerenja na državnoj cesti na dijelu od Kaštela Starog do Solina pokazala su da je dnevni promet vozila veći od 24.000. Prometna zagušenja uobičajena su jer se u sklopu splitske prometne aglomeracije nalaze tri bitna odredišta - luka Split, treća po ostvarenom putničkom prometu na Mediteranu, te željeznički kolodvor i zračna luka u Splitu. Izgradnja ove dionice trajat će dvije godine, nakon čega bi trebala nestati uska grla i zagušenja i, naravno, poboljšati se povezanost Splita kao glavnog intermodalnog čvorišta ovog dijela Hrvatske.

 

Pelješki most
 

Radovi na izgradnji obilaznice Vodica trebali bi trajati godinu dana, a mogući početak gradnje ove obilaznice je u jesen 2015. Njena gradnja iznosit će 8,8 milijuna eura. Potreba za novom prometnicom ukazala se stoga što je Jadranska magistrala postala gradska ulica na kojoj se miješa lokalni i tranzitni promet. Upravo je zato ljeti otežan pristup pristaništu za brodske linije prema otocima. Obilaznica bi odvojila lokalni i tranzitni promet, povećala sigurnost u prometu i poboljšala vezu s otocima.
 

Poboljšanje cestovne povezanosti juga Hrvatske ostvarit će se kroz provedbu projekta koji je u Nacrt operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014.-2020. uvršten pod imenom Cestovno povezivanje juga Dalmacije.
 

Temeljem svih dosadašnjih analiza veliki projekt cestovnog povezivanja hrvatskog juga uključuje i izgradnju pelješkog mosta i pristupnih cesta. Uz prometno povezivanje, realizacija ovog projekta imala bi višestruke učinke na gospodarski razvoj Pelješca, Korčule i ostalih područja juga Hrvatske. Za projekt je predviđeno sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 400 milijuna eura. Kada se ovom iznosu pridodaju nacionalna sredstva, postaje očito da Hrvatska raspolaže dovoljnim financijskim resursima za gradnju pelješkog mosta, a upravo je to do sada bila najveća prepreka. Prijava projekta planira se u drugom tromjesečju 2015., početak radova u trećem kvartalu 2016., a završetak krajem 2019. godine. U sklopu projekta, osim pelješkog mosta, predviđena je i spojna cesta preko Pelješca do Jadranske magistrale.
 

“Kroz izrađenu studiju predizvodljivosti potvrđeno je da je most najbolje tehničko rješenje za bolje povezivanje juga Hrvatske. Konačna potvrda izbora mosta kao optimalnog načina povezivanja dobit će se kroz izradu studije izvodljivosti. U tom kontekstu sam naziv projekta pruža dodatnu razinu fleksibilnosti, jer studija izvodljivosti može pokazati potrebu i za dodatnim aktivnostima ili zahvatima koji bi povećali opravdanost i primjerenost samoga projekta”, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

 

Dubrovački aerodrom
 

Razvoj Zračne luke Dubrovnik 2020 sastoji se od više projekata rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture i suprastrukture, čijom se realizacijom toj zračnoj luci omogućuje pružanje usluga na adekvatnoj razini, sukladno prometnom opterećenju. Ukupna vrijednost već započetih projekata je oko 245 milijuna eura. Prema riječima direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića, gotovo 85 posto sredstava za ovaj projekt dolazi iz EU fondova.
 

Proširenjem kapaciteta te zračne luke poboljšava se prometna povezanost čitavog ovog kraja, budući da oko 70 posto posjetitelja dubrovačke regije stiže zrakoplovom.
 

“Povezivanje hrvatskog juga i rješavanje prometne izoliranosti ovog dijela Hrvatske čvrsto je opredjeljenje hrvatske vlade, a projekti kvalitetnog prometnog povezivanja koji će se financirati iz EU fondova donijet će i višestruke učinke na regionalni i gospodarski razvoj. Uz projekt pelješkog mosta, uvršten pod nazivom Cestovno povezivanje juga Hrvatske u Nacrt operativnog programa Konkurentnost i kohezija u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine, jedan od najznačajnijih projekata je razvoj Zračne luke Dubrovnik”, naglasio je Branko Grčić.

 

Novac za poslovnu infrastrukturu
 

U sklopu Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu financiran je niz projekata ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura, sve u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost od 2007. do 2013. godine. Za program Restauracija i revitalizacija tvrđave Barone, koja će pridonijeti razvoju poduzetništva te turističkoj i kulturnoj promociji Šibenika i Šibensko-kninske županije, izdvojeno je 1,37 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projekt traje 18 mjeseci, a njegov točan naziv je Grad Šibenik – Barone: otkrivanje bogate prošlosti – put prema uspješnoj budućnosti.
 

Za projekt Uređenje i opremanje Razvojno-inovacijskog centra u Šibeniku, čiji je nositelj Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, ugovoren je iznos od 1,27 milijuna eura. Cilj projekta je razvoj konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz unapređenje kapaciteta za razvoj tehnoloških inovacija i transfer znanja.
 

Za projekt čiji je cilj povećanje mogućnosti samozapošljavanja kroz uspostavu coworking prostora u Zadru (nositelj projekta je Grad Zadar) ugovoreno je 672.600 eura. Projekt Coworking Zadar – Inovativnost kroz suradnju traje 18 mjeseci.
 

S ciljem poticanja poduzetništva i novog zapošljavanja kroz razvoj turizma i promociju autentične i atraktivne ponude u gradu Drnišu ugovoreno je 632.000 eura bespovratnih sredstava. Nositelj projekta je Grad Drniš, a njegov točan naziv je Razvoj turizma na rubnim područjima Nacionalnog parka Krka.