- Objavljeno: 23.01.2015.
Predstavljeno izvješće OECD-a o inovacijskoj politici u RH
Ulaganje u istraživanje i razvoj jedan je od ključnih prioriteta Hrvatske, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić prilikom predstavljanja izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o inovacijskoj politici u Hrvatskoj, upriličenom u petak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Sadašnjih 0,7 posto BDP-a koliko Hrvatska izdvaja za inovacije nije model za konkurentno gospodarstvo. Hrvatska to želi promijeniti, pa je, kako je naglasio potpredsjednik Grčić kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno u pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, energetsku učinkovitost, te obrazovanje.
Godine 2013. u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prijavljeno je 147.666 patenata, a u ostatku svijeta tek nešto više - 155.296 patenata, od čega u Hrvatskoj 18. Iako je po tim podacima Hrvatska bila u prvoj trećini zemalja po broju patenata, to nije dovoljno. Potpredsjednik Grčić podsjetio je da su se u Hrvatskoj održale one tvrtke koje su zadržale i svoje razvojne centre.
Potpredsjednik Grčić iznio je i podatke o pozitivnim gospodarskim trendovima, posebice rastu industrijske proizvodnje i izvoza, prema kojima je očito i da se hrvatsko gospodarstvo restrukturira. Od jedne trgovačke, rentijerske, ekonomije, bazirane isključivo na zaduživanju i uvozu, okrenuli smo se oporavku industrije i izvozu, čemu je znatno pridonijela integracija u Europsku uniju.
Izvješće pod naslovom "Pregled inovacijske politike u Republici Hrvatskoj" predstavio je Gernot Hutschenreiter iz OECD-ove Uprave za znanost, tehnologiju i industriju, a na predstavljanju su uz potpredsjednika Vlade Branka Grčića bili i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te pomoćnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš.
Kako je istaknuo Hutschenreiter, Hrvatska je puno postigla od svoje neovisnosti što je kulminiralo njezinim pristupanjem Europskoj uniji što je prilika za jačanje znanosti, tehnologije i inovacija. Ali, istaknuo je, "Hrvatska još nema zreli inovacijski sustav koji bi bio pokretan jezgrom visoko inovativnih poduzeća". Zato se kao jedna od ključnih strateških zadaća u izvješću navodi jačanje veza između znanosti i gospodarstva koje su do sada puno slabije razvijene no što su uspostavljene veze između sveučilišta i znanstvenih instituta čiji se daljnji razvoj također preporučuje.
OECD-ovim izvješćem obuhvaćena su ključna postignuća i izazovi hrvatskoga inovacijskog sustava, preporuke za jačanje znanosti, tehnologije i inovacija te mogućnosti integracije u Europski istraživački prostor putem strukturnih fondova i programa Obzor 2020.
"Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020." predstavio je pomoćnik ministra Tomislav Radoš istaknuvši kako je to temeljni dokument unaprjeđivanja inovacijskog sustava, zakonodavnog i fiskalnog okvira, te dokument kojim se utvrđuje način komunikacije i modeli suradnje između javnoga, znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora radi razvoja novih proizvoda, usluga, poslovnih procesa i tehnologije, te također način primjene rezultata znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i društvu u cjelini.
Ministar Maras ocijenio je kako ulaganja u inovacije u Hrvatskoj nisu dovoljna te da su europske preporuke da se do 2020. godine zemlje EU-a za inovacije izdvoje tri posto BDP-a.
Sadašnjih 0,7 posto BDP-a koliko Hrvatska izdvaja za inovacije nije model za konkurentno gospodarstvo. Hrvatska to želi promijeniti, pa je, kako je naglasio potpredsjednik Grčić kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno u pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, energetsku učinkovitost, te obrazovanje.
Godine 2013. u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prijavljeno je 147.666 patenata, a u ostatku svijeta tek nešto više - 155.296 patenata, od čega u Hrvatskoj 18. Iako je po tim podacima Hrvatska bila u prvoj trećini zemalja po broju patenata, to nije dovoljno. Potpredsjednik Grčić podsjetio je da su se u Hrvatskoj održale one tvrtke koje su zadržale i svoje razvojne centre.
Potpredsjednik Grčić iznio je i podatke o pozitivnim gospodarskim trendovima, posebice rastu industrijske proizvodnje i izvoza, prema kojima je očito i da se hrvatsko gospodarstvo restrukturira. Od jedne trgovačke, rentijerske, ekonomije, bazirane isključivo na zaduživanju i uvozu, okrenuli smo se oporavku industrije i izvozu, čemu je znatno pridonijela integracija u Europsku uniju.
Izvješće pod naslovom "Pregled inovacijske politike u Republici Hrvatskoj" predstavio je Gernot Hutschenreiter iz OECD-ove Uprave za znanost, tehnologiju i industriju, a na predstavljanju su uz potpredsjednika Vlade Branka Grčića bili i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te pomoćnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš.
Kako je istaknuo Hutschenreiter, Hrvatska je puno postigla od svoje neovisnosti što je kulminiralo njezinim pristupanjem Europskoj uniji što je prilika za jačanje znanosti, tehnologije i inovacija. Ali, istaknuo je, "Hrvatska još nema zreli inovacijski sustav koji bi bio pokretan jezgrom visoko inovativnih poduzeća". Zato se kao jedna od ključnih strateških zadaća u izvješću navodi jačanje veza između znanosti i gospodarstva koje su do sada puno slabije razvijene no što su uspostavljene veze između sveučilišta i znanstvenih instituta čiji se daljnji razvoj također preporučuje.
OECD-ovim izvješćem obuhvaćena su ključna postignuća i izazovi hrvatskoga inovacijskog sustava, preporuke za jačanje znanosti, tehnologije i inovacija te mogućnosti integracije u Europski istraživački prostor putem strukturnih fondova i programa Obzor 2020.
"Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020." predstavio je pomoćnik ministra Tomislav Radoš istaknuvši kako je to temeljni dokument unaprjeđivanja inovacijskog sustava, zakonodavnog i fiskalnog okvira, te dokument kojim se utvrđuje način komunikacije i modeli suradnje između javnoga, znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora radi razvoja novih proizvoda, usluga, poslovnih procesa i tehnologije, te također način primjene rezultata znanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i društvu u cjelini.
Ministar Maras ocijenio je kako ulaganja u inovacije u Hrvatskoj nisu dovoljna te da su europske preporuke da se do 2020. godine zemlje EU-a za inovacije izdvoje tri posto BDP-a.