Povukli više od 85 posto novca iz IPA-programa

Novi list /  Branko PODGORNIK
 

ZAGREB » Hrvatska je dobro koristila novac iz pretpristupnih fondova koji su joj bili na raspolaganju dok se pripremala za ulazak u EU. Primjerice, javne i privatne institucije iz hrvatskih županija povukle su 85,6 posto bespovratnog novca koji je Hrvatskoj bio dostupan u pretpristupnom programu IPA, u razdoblju od 2007. do 2013. godine, prema istraživanju koje je jučer objavila neovisna tvrtka PJR Consulting. Istraživanje se odnosi na male projekte, a nije obuhvatilo projekte središnje države.

– Hrvatska je iznenadila rezultatima. To je mnogo više nego što su očekivali i najveći optimisti, rekla je Ana Fresl, voditeljica tog istraživanja. Napomenula je kako to nisu konačni rezultati o iskorištenosti IPA fonda, koji neće biti poznati prije 2016. godine. Ti podaci govore o trendu korištenja novca, a dobiveni su istraživanjem koje je obuhvatilo 576 od ukupno 1.313 projekata, za koje su korisnici iz Hrvatske sklopili ugovore. Na anketu je odgovorilo 390 nositelja projekta.

   

Ugovoreni novac

Drugim riječima, podatak prema kojem je iz Hrvatske dosad povučeno 85,6 posto novca iz IPA fonda odnosi se na ugovoreni novac, a ne na ukupno raspoloživa sredstva u fondu. Preciznije, podatak se odnosi na četvrtinu hrvatskih korisnika tih fondova, na njih 24 posto, potvrdila je Fresl, odgovarajući na novinarska pitanja. Ukupna vrijednost ugovorenih projekata, koji su obuhvaćeni istraživanjem, iznosi 128,6 milijuna eura. Od toga, anketirani hrvatski korisnici dosad su povukli 103,1 milijun eura, ili 85,6 posto novca za kojeg su sklopili ugovore.

Voditeljica istraživanja nije znala reći koliko je novca Hrvatska ukupno imala na raspolaganju u IPA programu, ni koliki je ukupni postotak povukla. Potpuni podaci o iskorištenosti fondova, kaže, zasad nisu poznati ni za jednu državu, pa ni za Hrvatsku, a uz IPA program naša je zemlja, dodaje, koristila i druge pretpristupne programe EU.

Među 576 ugovorenih projekata, obuhvaćenih istraživanjem, najviše novca povukli su oni iz grada Zagreba (31,3 milijuna eura ili 30,35 posto), iz Osječko-baranjske županije (10,75 posto), Splitsko-dalmatinske (5,68), Karlovačke (5,18) i Vukovarsko-srijemske (5,11 posto), dok je Međimurska povukla 2,70 posto, Primorsko-goranska 2,91, a Istarska 1,31 posto ukupno ugovorena novca. Neke županije imaju puno projekata, ali oni nisu skupi. U kontinentalnu Hrvatsku otišlo je gotovo 80 posto novca, a u jadransku više od 20 posto.

   

Pozitivni programi

– Iznenađena sam pozitivnim rezultatima do kojih je došla ta neovisna tvrtka, komentirala je Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU. Naime, prema podacima njezina ministarstva, iskorištenost IPA programa u Hrvatskoj, kaže, kreće se od 75 do 80 posto. Bubanović Devčić je osobito zadovoljna time što je 75 posto anketiranih pozitivno ocijenilo te programe, pa kažu da su spremni ponovno se kandidirati za bespovratni europski novac. Konačni podaci za iskorištenost IPA-fonda bit će poznati tek 2016. godine, upozorila je.

Ulaskom u EU, Hrvatska počinje koristiti nove, strukturne fondove EU, za razdoblje od 2014. do 2020. godine, dodala je Bubanović Devčić. Sada smo tek na početku tog procesa, pa nitko ne može – prema njezinim riječima – unaprijed tvrditi da Hrvatska strukturne fondove slabo koristi. U prošlim dvjema godinama Hrvatska je udvostručila ugovoravanje s EU-fondovima, kao i iznose plaćanja, upozorila je pomoćnica ministra.