Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić za Lider

Slika /arhiva/SLIKE/branko-grcic.jpg
Europska komisija usvojila je 12. prosinca 2014. naš najveći operativni program „Konkurentnost i kohezija“ za financijsko razdoblje 2014.-2020. čime je otvoren put za korištenje 6,881 milijardi eura  EU sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Za sve nas to je dobra vijest.

Nikad dosad Hrvatska nije imala takav iznos bespovratnih sredstava koje može uložiti u razvoj i nova radna mjesta. Posebno veseli i činjenica da je Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ usvojen među prvih 50 od preko 200 programa iz država članica EU.

Za hrvatsko gospodarstvo od velikog je značaja što će gotovo 2 milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj biti iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije, a značajan udio ulaganja, od više od 3,5 milijardi eura, uložit će se u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i prometnu infrastrukturu.

A vrlo skoro bit će raspisani i prvi natječaji, kako za velike infrastrukturne projekte koje smo pripremili ili je njihova priprema za sufinanciranje iz EU fondova u završnoj fazi, tako i za tzv. Sheme za dodjelu bespovratnih sredstava.

Malom i srednjem poduzetništvu bit će na jednom od prvih natječaja  za potpore za ulaganja u modernizaciju postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda, procesa i usluga, dodijeljeno oko 1,4 milijardu kuna. A to, naravno, nije sve.

Prvih pet poziva za dodjelu bespovratnih sredstava vrijedno je oko 2,5 milijarde kuna, a prvih 15 velikih infrastrukturnih projekata za koje se tijekom iduće godine očekuje raspisivanje natječaja , vrijedni su oko pet milijardi kuna.

EU fondovi su naša velika šansa, to stalno ističem i pozivam sve aktere na državnoj, regionalnoj razini, da bez obzira na politička opredjeljenja, zajedno doprinosimo što boljoj iskorištenosti EU sredstava za rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, te ravnomjerniji regionalni razvoj. 
 
Inače, i u 2015. nastavljamo s provedbom strategije koja se od početka mandata ove Vlade, zasniva na fiskalnoj konsolidaciji,  provedbi strukturnih reformi i jačanju investicijskih aktivnosti.  Bez obzira što ulazimo u izbornu godinu, na tome ćemo ustrajati.  Red u javnim financijama, restrukturiranje gospodarstva, reforme u raznim područjima, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, na svemu tome radimo i radit ćemo i u 2015. godini. I pri tom, jasno je opredjeljenje Vlade da u mirovine i socijalna davanja ne diramo. Tu nema nikakvih rezova, zaštita umirovljenika i najpotrebitijih je za nas neupitna.

Ohrabrujuće je na tom putu gospodarskog oporavaka što je nakon šest godina globalne ekonomske krize, u 2014. godini ostvaren kontinuirani rast industrijske proizvodnje i izvoza. U prvih 10 mjeseci izvoz je rastao za 8,4 posto, a prema zemljama članicama EU za 11,3 posto što su itekako vidljivi učinci integracije na jedinstveno europsko tržište. Industrijska proizvodnja u prvih deset mjeseci bilježi blagi rast od 0,8 posto, a samo u listopadu od 2,7 posto na godišnjoj razini. Ako se taj rast nastavi, a sva su očekivanja da će tako biti, te povećamo li osobnu potrošnju mjerama, kao što je izmjena poreza na dohodak kojima će se povećati plaće za milijun građana, uz najavljene investicije sufinancirane iz EU fondova,  mogli bismo napokon ostvariti i pozitivnu stopu BDP-a.

Pozitivno je i što kretanja na tržištu rada također pokazuju znakove oporavka - prosječni broj evidentiranih nezaposlenih osoba u prvih deset mjeseci 2014. godine je 330.915, što je za 3,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, a zabilježeni su i pozitivni trendovi većeg zapošljavanja za 4,9 posto u odnosu na 2013. godinu.

Kada govorimo o procesu fiskalne konsolidacije, proračun za 2015. predviđa deficit od oko 12,6 milijardi kuna ili 3,8 posto. Iako se radi o manjem odstupanju od procedure Prekomjernog deficita, jasna je namjera Vlade, kao što sam već istaknuo, da se i u izbornoj godini nastavi s fiskalnom konsolidacijom i provedbom nužnih reformi. Ostaje i problem rastućeg javnog duga, dijelom i zbog nove metodologije.

Nužna pretpostavka za ispunjenje fiskalnih projekcija je i  ostvarenje pozitivne stope rasta od blagih 0,5 posto nakon šest godina recesije.
 
Daljnje uštede na rashodnoj strani ovisit će o naporima u provedbi strukturnih reformi,osobito onih zapisanih u Specifičnim preporukama Europske komisije, koje su definirane u osam područja: održivost javnih financija, jačanje poslovne klime, smanjenje nezaposlenosti, bolje upravljanje javnom imovinom, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, te učinkovitije sustave javne uprave, socijalne zaštite i pravosuđa.
 
Opća je ocjena, ali i stav Vlade da je provedba reformi mogla biti brža i snažnija. Od te ocjene  ne bježimo. Ali, evidentan je i otpor nekim reformama.
 
A kad je riječ reformama, koje povećavaju efikasnost sustava i donose uštede u proračunu,  podsjetit ću na neke od do sada provedenih, odnosno onih u visokoj fazi provedbe.
 
Nelikvidnost je smanjena s 40-tak na ispod 30 milijardi kuna. Postigli smo uredniju naplatu poreza i poreznog duga, a fiskalizacijom je bitno povećan nadzor nad novčanim tokovima. Imamo centralni obračun plaća. Restrukturiranjem gospodarstva kroz predstečajne nagodbe dali smo priliku za spas posrnulim tvrtkama koje imaju tržište, a time  sačuvali i radna mjesta. Isto tako, brodograđevna industrija dobila je novu priliku.
 
Vezano za očekivanja u  2015., izmjenama u poreznom sustavu nastojimo dati poticaj konkurentnosti gospodarstva i osobnoj potrošnji. Poticaj kroz oslobađanje od oporezivanja reinvestirane dobiti, smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo, poseban način obračuna PDV-a za građevinski sektor, smanjenje parafiskalnih nameta, mogućnost da obrtnici i mali poduzetnici koji imaju do tri milijuna kuna prihoda ne moraju plaćati PDV prilikom fakturiranja nego prilikom naplate, izmjene poreza na dohodak, te s tim vezana reforma financiranja lokalne samouprave...
 
Važan je i segment boljeg upravljanja državnom imovinom, uključujući prodaju i privatizaciju imovine i tvrtki, njihovo restrukturiranje, kao i koncesioniranje dijela državne imovine s ciljem smanjenja javnog duga. Uvjereni smo da monetizacija autocesta može biti dobar posao za Hrvatsku jer preveliki javni dug moramo smanjiti.
 
Aktivirali smo zapuštenu državnu imovinu u turističkom sektoru i stvorili uvjete za investiranje i privatizaciju državnog turističkog portfelja. Restrukturiraju se i javna poduzeća, posebno najkompleksniji javni sustav u zemlji – Hrvatske željeznice, čime je bitno umanjena potreba subvencioniranja iz proračuna RH.
 
Valja istaći i da se za provedbu reformi dijelom novac osigurava iz EU fondova, a posebno za reforme zdravstvenog sustava, obrazovanja, sustava socijalne zaštite, te za unaprjeđenje javne uprave. Zahtjevi za boljim ekonomskim upravljanjem duboko su integrirani u ključni strateški dokument, Sporazum o partnerstvu, te u operativne programe za razdoblje 2014.-2020. 
 
I najnovije,  plan ulaganja Europske komisije, tzv. Junckerova inicijativa,  na tragu je koncepta za koji se zalaže Vlada Republike Hrvatske, a koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, provedbi strukturnih reformi i jačanju investicijske aktivnosti istovremeno.

Hrvatska je predložila svoje projekte, većinom iz prometne infrastrukture, energetike, zaštite okoliša, te iz područja znanja, inovacija i digitalne ekonomije. U iduće tri godine vrijednost ulaganja hrvatskih projekata s Junckerove liste je 7,47 milijardi eura.
 
Očekujem da će prioritet pri odabiru projekata imati oni koji doprinose jačanju konkurentnosti gospodarstva, a to znači ulaganje u inovacije, znanje, istraživanje i razvoj, zatim ulaganje u energetske projekte koji imaju regionalno značenje poput našeg LNG terminala pa do projekata u prometnoj infrastrukturi na važnim europskim koridorima. Smatram da prednost svakako moraju imati projekti koji uz inicijalno ulaganje javnog novca mogu doprinijeti mobilizaciji i ulaganju privatnog kapitala kako bi financijska poluga imala što veći učinak u rastu investicijske aktivnosti.


Vijesti iz medija