- Objavljeno: 22.04.2015.
Potpredsjednik Vlade Grčić: EU fondovi novi su smjer ekonomske i ukupne politike
Odobrenje za financiranje proširenja dubrovačke luke u Ćilipima, vrijedne 250 milijuna eura, potvrda je da Vlada radi ozbiljno, istaknuo je u danas potpredsjednik Vlade Grčić u Varaždinu gdje je predstavljao mogućnosti koje pružaju EU fondovi.
Predstavljajući okupljenim čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave sa sjevera Hrvatske i poduzetnicima mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova, potpredsjednik Grčić je istaknuo da je Vlada povećala apsorpciju sredstava iz ranijih fondova EU-a i to za tri puta više u odnosu na prethodnu.
U razdoblju 2014.-2020. Europska unija stavlja snažniji naglasak na teritorijalnu koheziju. Teritorijalni pristup pritom se ne odnosi samo na slabije razvijena područja već i na jakosti i podršku potencijalu za rast. Mnoga ulaganja predviđena u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) odvijat će se na području cijele Hrvatske, no uz to su predviđene određene dodatne mogućnosti prema specifičnim potrebama pojedinih područja.
Za financiranje snažnijeg teritorijalnog pristupa iz fondova EU-a, Europska komisija osmislila je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Kada su u pitanju urbana područja, u slučaju Hrvatske ispitat će se mogućnost primjene ITU-a u sedam odabranih najvećih gradova s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod i Pula. Naime, analize su pokazale da povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva prvenstveno ovisi o ulaganjima u područja najvećih gradskih središta jer imaju ulogu pokretača razvoja za svoja okolna područja. Konačni tematski djelokrug i skup aktivnosti za svaki ITU razlikovat će se ovisno o ciljevima strategija održivog urbanog razvoja te operativnih programa koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
"Ovo je velika priča za Hrvatsku i ovo je novi smjer ekonomske i ukupne politike, jer smo dosada sve financirali iz skupih kredita ili prihoda iz poreza. Ovo je prvi puta da dobivamo novce jer smo punopravna članica EU-a i tome se treba s posebnom pažnjom posvetiti i iskoristiti te novce", izjavio je Grčić dodajući da je u slijedećih šest odnosno devet godina na raspolaganju 96 milijardi kuna od čega se 81 milijarda odnosi na bespovratna sredstva iz EU fondova“, istaknuo je potpredsjednik Grčić.
Za integrirane aktivnosti za održivi urbani razvoj predviđeno je ukupno 2,6 mlrd. kn, od čega za infrastrukturu i vezana ulaganja 1,9 mlrd. kn, za ulaganja u veliku infrastrukturu 380 mil. kn te za neinfrastrukturna ulaganja s naglaskom na podršku ljudskim potencijalima 319 mil. kn.
U pogledu doprinošenja cilju socijalne kohezije EU-a glavni je naglasak na poticanju prava svih osoba na život u zajednici. U okviru OPKK planirana su ulaganja iz ESI fondova u iznosu od 2,7 mlrd. kuna za poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti, s naglaskom na udaljena i deprivirana područja, poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja, poboljšanog pristupa socijalnim uslugama, prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, smanjenja siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava Domovinskog rata te regeneraciju pet izrazito depriviranih pilot područja.
Još jedan od ciljeva OPKK poticanje je ulaganja u prirodnu i kulturnu baštinu. Planirana su ulaganja za unaprjeđenje kulturne baštine i povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine za što je predviđeno 1,8 mlrd. kuna. Predviđena je i mogućnost financiranja projekata obnove brownfield lokacija (bivših vojnih i/ili industrijskih područja) kroz mehanizam ITU za što je predviđeno 608 mil. kuna. Konkretne aktivnosti obuhvaćaju financiranje obnove i rekonstrukcije odredišta kulturne baštine, izgradnju vezane infrastrukture, poboljšanje postojećih i stvaranje novih usluga na tim lokalitetima, razvoj novih turističkih proizvoda povezanih s kulturnom baštinom, promicanje i obrazovanje o kulturnoj baštini, uključujući u turističke svrhe, ulaganje u objekte i infrastrukturu za obrazovanje o prirodi, multimedijske prezentacije, edukativne ture i mnoge druge.
Osim potpredsjednika Grčića u Varaždinu su na predstavljanju mogućnosti korištenja sredstva iz EU fondova ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić te ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kao i nekoliko zamjenika i pomoćnika ministara.
Galerija:
U razdoblju 2014.-2020. Europska unija stavlja snažniji naglasak na teritorijalnu koheziju. Teritorijalni pristup pritom se ne odnosi samo na slabije razvijena područja već i na jakosti i podršku potencijalu za rast. Mnoga ulaganja predviđena u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) odvijat će se na području cijele Hrvatske, no uz to su predviđene određene dodatne mogućnosti prema specifičnim potrebama pojedinih područja.
Za financiranje snažnijeg teritorijalnog pristupa iz fondova EU-a, Europska komisija osmislila je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Kada su u pitanju urbana područja, u slučaju Hrvatske ispitat će se mogućnost primjene ITU-a u sedam odabranih najvećih gradova s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod i Pula. Naime, analize su pokazale da povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva prvenstveno ovisi o ulaganjima u područja najvećih gradskih središta jer imaju ulogu pokretača razvoja za svoja okolna područja. Konačni tematski djelokrug i skup aktivnosti za svaki ITU razlikovat će se ovisno o ciljevima strategija održivog urbanog razvoja te operativnih programa koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
"Ovo je velika priča za Hrvatsku i ovo je novi smjer ekonomske i ukupne politike, jer smo dosada sve financirali iz skupih kredita ili prihoda iz poreza. Ovo je prvi puta da dobivamo novce jer smo punopravna članica EU-a i tome se treba s posebnom pažnjom posvetiti i iskoristiti te novce", izjavio je Grčić dodajući da je u slijedećih šest odnosno devet godina na raspolaganju 96 milijardi kuna od čega se 81 milijarda odnosi na bespovratna sredstva iz EU fondova“, istaknuo je potpredsjednik Grčić.
Za integrirane aktivnosti za održivi urbani razvoj predviđeno je ukupno 2,6 mlrd. kn, od čega za infrastrukturu i vezana ulaganja 1,9 mlrd. kn, za ulaganja u veliku infrastrukturu 380 mil. kn te za neinfrastrukturna ulaganja s naglaskom na podršku ljudskim potencijalima 319 mil. kn.
U pogledu doprinošenja cilju socijalne kohezije EU-a glavni je naglasak na poticanju prava svih osoba na život u zajednici. U okviru OPKK planirana su ulaganja iz ESI fondova u iznosu od 2,7 mlrd. kuna za poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti, s naglaskom na udaljena i deprivirana područja, poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja, poboljšanog pristupa socijalnim uslugama, prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, smanjenja siromaštva ratnih veterana i civilnih žrtava Domovinskog rata te regeneraciju pet izrazito depriviranih pilot područja.
Još jedan od ciljeva OPKK poticanje je ulaganja u prirodnu i kulturnu baštinu. Planirana su ulaganja za unaprjeđenje kulturne baštine i povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine za što je predviđeno 1,8 mlrd. kuna. Predviđena je i mogućnost financiranja projekata obnove brownfield lokacija (bivših vojnih i/ili industrijskih područja) kroz mehanizam ITU za što je predviđeno 608 mil. kuna. Konkretne aktivnosti obuhvaćaju financiranje obnove i rekonstrukcije odredišta kulturne baštine, izgradnju vezane infrastrukture, poboljšanje postojećih i stvaranje novih usluga na tim lokalitetima, razvoj novih turističkih proizvoda povezanih s kulturnom baštinom, promicanje i obrazovanje o kulturnoj baštini, uključujući u turističke svrhe, ulaganje u objekte i infrastrukturu za obrazovanje o prirodi, multimedijske prezentacije, edukativne ture i mnoge druge.
Osim potpredsjednika Grčića u Varaždinu su na predstavljanju mogućnosti korištenja sredstva iz EU fondova ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić te ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kao i nekoliko zamjenika i pomoćnika ministara.
Galerija: