Potpredsjednik Vlade Branko Grčić za Slobodnu Dalmaciju: U Dalmaciji imamo 4-5 velikih projekata vrijednih oko 400 milijuna eura koji kreću odmah i koje ćemo sufinancirati iz EU fondova

piše: Damir ŠARAC
 

S dr. Brankom Grčićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom  regionalnog razvoja i fondova Europske unije našli smo se zadnjeg dana njegova godišnjeg odmora iznad splitskog kupališta Firule, gdje je i najviše provodio odmor.

- Ne ljetujem na elitnim mjestima niti plovim jahtama po Jadranu. Kad sam doma, kupam se na Firulama, za mene najdražoj gradskoj plaži. Pričam s ljudima o politici, penzijama, skupoći, o tome što radimo, što nas čeka... – objašnjava prije prelaska na ozbiljnije teme.

- Opći je stav da dok svi još uvijek vide pad, vi vidite rast - kako BDP, tako i generalno gospodarstva - a Hrvatska se u izvještajima EU svrstava među najneuspješnije europske države?

- Moja poruka je vrlo jasna: u vlasti, lokalnoj i državnoj moraju biti optimisti, inače je bolje da odu. Nezamislivo je da netko dođe na položaj ministra i kaže: ljudi sve je loše, neće biti bolje, niti ja mogu išta napraviti. To ne znači da sam optimist bez pokrića. Puno toga smo u prošle dvije i pol godine odradili u tišini i sada imamo prve rezultate naših napora. Dakle, nisam bio optimist za dan, nego za ono što će doći za pola godine, godinu, dvije jer znam što sve činimo, jer imam uvid u cijelu situaciju i znam da za sve u ekonomiji treba vrijeme da se trendovi preokrenu.

- Koji su bolji rezultati?

- Izvoz roba porastao je preko 13% u prvih 6 mjeseci. To je rezultat i rasta industrijske proizvodnje. Sramežljivo raste i promet u trgovini. U prvih 6 mjeseci broj izdanih građevinskih dozvola po vrijednosti projekata veći je za 30% nego godinu prije. Mislim da ni turistička sezona neće biti loša unatoč problemima s vremenom. S druge strane, pokrećemo niz projekata koji će to još popraviti. Recimo u Dalmaciji imamo 4-5 velikih projekata vrijednih oko 400 mil. eura koji kreću odmah i koje ćemo sufinancirati iz EU fondova. Zračna luka Dubrovnik - 245 milijuna eura ulaganja i već se rade temelji za novu zgradu, a uredit će se pista, servisni sadržaji, mostovi do terminala. U Dubrovnik 70-80 posto turista stiže avionom, ne računajući cruisere.

- Možda zato što nema auto-ceste?

- O tome i jest riječ. Ali mi već ove godine osiguravamo 40 milijuna eura iz EU fondova, a u idućoj još veći iznos za aerodrom. Oko 400 milijuna eura je u operativnom programu za Pelješki most i sve pristupne ceste. Prijava projekta planira se u drugom tromjesečju 2015., početak radova u trećem kvartalu 2016. , a završetak krajem 2019. godine. Pred EU je bilo važno dokazati da most nije puko prometno povezivanje nego da će proizvesti razvojne učinke na jug Hrvatske, posebno na Pelješac i Korčulu. Treći veliki prometni projekt je most Čiovo-kopno, 32 milijuna eura.

-Hoće li moći brodovi ispod njega?

-Predviđeno je otvaranje mosta za brodove. Četvrti veliki projekt sufinanciran EU sredstvima je konačno „zatvaranje“ Kaštelanske obilaznice.

- Hoće li ta brza cesta ikada doći do Omiša?

- Pregovaramo o tom dijelu s konzultantima iz Jaspersa  i pokušavamo naći optimalnu varijantu projekta koja bi bila prihvatljiva za sufinanciranje iz EU fondova. Umjesto klasične ceste želimo taj projekt pretvoriti u multimodalni integrirani transportni koridor.

- Dobro zvuči, a što to znači?

- Znači da bi se s glavne ceste petljama vertikalno spuštali prema moru zbog povezivanja s otocima i pristupom lukama. Dalje, ulaže se oko devet milijuna eura u Vodičku obilaznicu. Realizira se i priprema cijeli niz manjih projekata, a od onih većih mogu izdvojiti centre za gospodarenje otpadom Biljane Donje i Bikarac 2 , kao i unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje u Drnišu, vrijedan 6,5 milijuna eura i Kninu 15,6 milijuna eura.

- Ulaže se u turizam i infrastrukturu za turizam, lijepo i korisno, ali u Hrvatskoj se više ne proizvode niti čačkalice, klekla nam je prozvodnja!

- Možda ne intezitetom koji se očekuje, ali projekata ima. Dosta toga se dogodilo u auto-industriji, primjeri su AD Plastik i Saint Jean Industries, koji ima nove pogone u Slavonskom Brodu, te Boxmark Leather koji je investirao u proširenje proizvodnih kapaciteta i trenutno zapošljava 4.000 ljudi. Velike stvari se događaju i u farmaceutskoj industriji; Teva, vlasnik Plive preselila je svoj europski financijski centar u Zagreb i investirani su deseci milijuna eura u nove projekte i tehnologije, a i riječki Jadran Galenski laboratorij imao je investicije od preko 300 milijuna kuna. Grupa Danieli pokrenula je proizvodnju u Željezari Sisak, Ikeu otvaramo ovog tjedna, konačno. Ima toga.

- U Dalmaciji turizam?

- Zašto ne iskoristiti priliku u toj unosnoj djelatnosti?! Pogledajte što se događa Splitu, apsolutni je turistički hit, broj ležajeva se udvostručio.

- Gradonačelnik Baldasar u Nedjeljnom Jutarnjem kaže da trebamo tvornice...

- Split baš i nema terene na kojima bi gradio industrijske pogone, zar ne? Nemoguće se vratiti u vrijeme velikih tvorničkih sustava na gradskom prostoru. Mjesto za to je u gospodarskim zonama u okolici; Čaporice, Dugopolje, Kukuzovac, Dicmo...
Split je zapravo grad usluga, prije svega turističkih, ugostiteljskih, trgovačkih, financijskih, informatičkih i prometnih. Ne treba zaboraviti niti da je on upravni, sveučilišni, zdravstveni centar koji servisira jedan veliki regionalni prostor.
Da zaključimo priču o turizmu: ove godine imamo 400 milijuna eura investicija u turizam, što je dvostruko više nego lani. Nedavno smo uručili ugovore poduzetnicima koji će svoje projekte značajnim dijelom financirati iz EU fondova, s 10-30 mil. Kn, a među njih 9 iz područja turizma četiri su iz Dalmacije.  Nadalje, jedna od najvećih agencija TUI zainteresirana je ideju o ulaganju u pet tisuća kreveta proširiti na deset tisuća kreveta što zorno svjedoči o atraktivnosti i budućnosti hrvatskog turizma.

Manje općine – manje ovlasti
Hoćete li ukinuti županije i dio općina?

- S tim problemom smo se ozbiljno uhvatili ukoštac. Ponajprije je zaključak da oni koji ne mogu doći do sredstava ne mogu egzistirati na državnim jaslama. Manje općine bile bi s manje funkcija, a jače općine bi zadržale sve dosadašnje ovlasti. Na sličan način bi se razmotrila i pozicija velikih gradova - Splita, Rijeke, Zadra, Dubrovnika, Varaždina, Osijeka … - tako da neke ovlasti županija prepustimo gradovima, poput upravljanja pomorskim dobrom ili lučkim sadržajima.

- Županije javnost percipira kao sinekure dvije najveće stranke, čiji se birokrati samo izmjenjuju na funkcijama ovisno o rezultatima izbora!

- Za razrješenje ovog vrlo osjetljivog pitanja nužno će biti mijenjati ustav, ali i postići konsenzus ključnih političkih faktora, dakle pozicije i opozicije. Što se tiče 'sigurnih sinekura' ipak većinu županija ne vodi SDP ni stranke sadašnje vladajuće koalicije.

- Onda nikad do pet, šest logičnih, uspješnih i jeftinijih regija?

- Bura koja se digla oko našeg prijedloga planskih regija, koje nisu administrativne jedinice, pokazala je o kolikom problemu je riječ.

Uređenje istočne obale

U okviru povlačenja sredstava iz EU-fondova otvara se sjajna mogućnost da se za Split značajan projekt uređenja Istočne obale uklopi u još veći projekt povezivanja splitske luke kroz cijela Kaštela do aerodroma brzom željeznicom, o čemu se intenzivno razgovara s HŽ-om – kaže ministar Grčić.