Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i rumunjski ministar EU fondova Teodorovici u Šibeniku posjetili tvrđavu sv. Mihovil, projekt sufinanciran iz europskih fondova

Drugog dana službenog posjeta  Republici Hrvatskoj, rumunjski ministar  EU fondova  Eugen Orlando Teodorovici, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem, posjetio je Šibenik, gdje je rumunjskom izaslanstvu prezentiran projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, sufinanciran iz EU fondova.
  

Drugog dana službenog posjeta  Republici Hrvatskoj, rumunjski ministar  EU fondova  Eugen Orlando Teodorovici, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem, posjetio je Šibenik, gdje je rumunjskom izaslanstvu prezentiran projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, sufinanciran iz EU fondova.
 

Vrijednost tog projekta je 12,7 milijuna kuna od čega je EU udio 7,6 milijuna kuna. Projekt je financiran bespovratnim sredstvima kroz Operativni program Regionalna konkurentnost, a uređenjem ljetne pozornice na otvorenom s gledalištem i podzemnim dijelovima u kojem  se nalazi polivalentna dvorana te popratne prostorije, Šibenik je dobio nove mogućnosti   za promociju kulturnih vrijednosti i proizvoda regije, te otvaranje novih  radnih mjesta.
 

Projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, kao i turistička valorizacija kanala sv.Ante, dva su u nizu projekata na području Šibensko-kninske županije koji su financirani iz EU fondova, a više njih je započeto ili je u pripremi.
 

"Od deset ugovora, vrijednih   gotovo 10 milijuna eura kroz shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, 3. Poziv, odobrena su sredstva Gradu Šibeniku za uređenje i revitalizaciju tvrđave Barone, vrijedan 1,4 milijuna eura, Razvojnoj Agenciji Šibensko-kninske županije za uređenje i opremanje razvojno-inovacijskog centra iNavis u Šibeniku, u iznosu 1,3 milijuna eura, te Gradu Drnišu 632 tisuće eura za razvoj turizma na rubnim područjima Nacionalnog parka Krka", kazao je potpredsjednik Grčić, dodajući i da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u protekle tri godine financiralo razradu 82 projekta od veće regionalne važnosti na području cijele Hrvatske i 133 lokalna projekta na potpomognutim područjima.
 

Potpredsjednik Grčić izdvojio je i veće projekte na ovom području, poput obilaznice Vodica u vrijednosti blizu 9 milijuna eura, te poboljšanje vodoopskrbnih sustava u Drnišu, Kninu i Vodicama,te 2. fazu centra za gospodarenje otpadom Bikarac.
 

Prema podacima Nacionalnoga fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom u dvije i pol godine mandata ove Vlade ugovoreno je  581 milijuna eura,  a isplaćeno je 306 milijuna eura  dok je u prethodne 4 godine, od 2007. do 2011., ugovoreno 247 milijuna eura i isplaćeno 127 milijuna eura.
 

"Pripremom projekata na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini cilj nam je  u što većoj mjeri nacionalna sredstva za financiranje razvojnih projekata zamijeniti s bespovratnim i besplatnim EU sredstvima", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ističući i važnost razmjene iskustava zemalja članica.
 

"Želimo podijeliti naše iskustvo s vama, kako bismo pomogli da Hrvatska ima samo uspješne priče u korištenju EU fondova“, poručio je ministar Teodorovici i dodao kako  Rumunjska ima veliko iskustvo u upravljanju EU fondovima.
 

"Do 2012. godine napravljeno je puno pogrešaka. Od svibnja 2012. sadašnja Vlada poduzela je cijeli niz mjera kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme. Značajno smo povećali stopu apsorpcije – sa 8,5 posto koliko je iznosila krajem travnja 2012. na oko 37 posto danas. Cilj nam je dostići 80 posto apsorpcije u prosincu 2015. godine, na kraju tekućeg programskog razdoblja. Uvjeren sam da je taj cilj realan", kazao je Teodorovici.
 

Kad se gledaju IPA sredstva u razdoblju 2007.-2013. Hrvatska je ugovorila 623 milijuna od dodijeljenih 835 milijuna eura, a isplatila 409 milijuna eura ili 49 posto. Kad se tome dodaju strukturni fondovi u zadnjih šest mjeseci 2013. godine, Hrvatska je ugovorila 828 milijuna eura dok je isplaćeno 433 milijuna eura.
 

O značaju koji hrvatska Vlada daje EU fondovima, kako je kazao potpredsjednik Grčić, govori  i to da Vlada, uz brojne manje projekte koji se provode, prati provedbu 25 velikih investicijskih projekata i 35 'grant shema', od kojih je dio već proveden ili je u natječajnoj proceduri, a dio će biti krajem ove i početkom iduće godine. Ti su projekti i 'grant sheme' vrijedni preko 12 milijardi kuna.
 

Samo za devet velikih pojedinačnih projekata i 22 'grant sheme', koje se prate po Vladinom zaključku iz lipnja prošle godine, dosad objavljeni natječaji u procijenjenoj vrijednosti većoj od 3,5 milijarde kuna nadmašuju iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju za šest mjeseci članstva u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. godine.
 

Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska je pripremila dva operativna programa, jedan iz područja konkurentnosti i kohezije i drugi iz područja učinkovitih ljudskih potencijala, za korištenje 8,463 milijarde eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tim ulaganjima namjeravamo ojačati konkurentnost gospodarstva, smanjiti ukupnu razinu siromaštva u zemlji,  te postići ravnomjerniji regionalni razvoj i bolje uvjete života građanima.
 

Rumunjska u financijskom razdoblju 2014.- 2020. ima na raspolaganju oko 43 milijarde eura, od čega za kohezijsku politiku preko 22 milijarde eura.


Galerija: