- Objavljeno: 07.04.2015.
Potpredsjednik Grčić za Glas Slavonije: Ima nade da ćemo u ovoj godini reći- kriza je iza nas
Razgovarao Igor Bošnjak
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić trenutno je jedan od rijetkih koji nosi dobre vijesti, predstavljajući u cijeloj zemlji mogućnosti koje se Hrvatskoj otvaraju kroz fondove i programe EU-a u sljedećih nekoliko godina.
Nakon početka provedbe Programa regeneracije šest malih gradova na ratom pogođenim područjima (među njima su Beli Manastir, Vukovar i Darda), u Osijeku ste s dosta optimizma govorili o brojnim mogućnostima koje nam se otvaraju do 2020. godine. Znači li to da smo konačno u fazi kada ćemo značajnije financijski osjetiti svoje članstvo u EU?
Da. Već protekle 2014. godine počeli smo osjećati efekte integracije u jedinstveno europsko tržište. To pokazuje rast izvoza, osobito na EU tržište, rast industrijske proizvodnje, smanjivanje nezaposlenosti, rast broja noćenja i dolazaka turista... Ti pozitivni trendovi, uz rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2014., nakon šest godina recesije, daju nadu da ćemo u 2015. napokon reći da je kriza iza nas. Osobito uz dobar vjetar u leđa koja nam daju EU fondovi. Mogućnosti su doista velike. Imamo više od 80 milijardi kuna za ulaganja u gospodarski rast i zapošljavanje.
A koliko je vrijedan Program regeneracije malih gradova?
Ukupno je taj program vrijedan 120 milijuna eura, odnosno oko 900 milijuna kuna. Sredstva ćemo gradovima Vukovar, Beli Manastir, Knin, Petrinja i Benkovac, te općini Darda, dodijeliti iz EU fondova nakon što donesu svoje intervencijske planove. Cilj nam je smanjiti socijalne nejednakosti, isključenost i siromaštvo, poboljšati infrastrukturu, povećati atraktivnost za življenje i potencijalna ulaganja i ojačati aktivno sudjelovanje stanovnika tih područja u gospodarskom i društvenom životu.
Prošlitjedan ste potpisali i Ugovor o financiranju između Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova. Što to, riječima I brojkama, znači za Hrvatsku?
Oko 15 milijardi kuna nacionalnog sufinanciranja osigurali smo iz više izvora, od kojih su najznačajnije povoljne kreditne linije HBOR-a i Europske investicijske banke.
Zajam EIB-a iznosi ukupno 600 milijuna eura, od čega je prva tranša 300 milijuna. Kamata je iznimno povoljna i iznosi manje od 1,3 posto, a sve će se plasirati preko Ministarstva financija.
Koje još značajnije projekte pripremljene za europske fondove, s naglaskom na istočni dio Hrvatske (ali i važnije u cijeloj Hrvatskoj), ove godine možemo očekivati?
Na državnoj razini pripremili smo cijeli niz velikih infrastrukturnih projekata . Ulažemo u modernizaciju željezničkih pravaca, od kojih je najveći projekt Dugo Selo-Križevci vrijedan oko 200 milijuna eura, u centre za gospodarenje otpadom, u vodoopskrbne sustave od kojih je značajan broj i u Slavoniji. Projekt vodoopskrbe u Osijeku, prvi je uz Poreč, Europska komisija odobrila početkom srpnja 2013. kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Provode se projekti u Čakovcu, Vukovaru, Županji. Nedavno je predan i aplikacijski paket za Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, u Hrvatskim vodama u zadnje vrijeme često su događanja te vrste s obzirom da se mnogi sustavi vodoopskrbe i odvodnje financiraju iz EU fondova. To za građane znači pitku vodu u svim dijelovima Hrvatske, čist okoliš. Jednostavno rečeno, sredstvima EU fondova poboljšavamo kvalitetu života, a prvenstveni cilj nam je zapošljavanje, kako otvaranje novih radnih mjesta tako očuvanje postojećih. To se posebno odnosi na građevinski sektor, ali i prateće industrije.
Spomenuli ste I mogućnost da se most na koridoru 5c ipak spoji auto-cestom s Belim Manastirom. Koliko je to realno?
Na tome se radi. To je sve što trenutno možemo reći.
Protekle dvije godine bilo je dosta primjedbi na količinu sredstava koje je Hrvatska uspjela povući iz EU za različite namjene. Programi su kasnili, a neki su poput onoga namjenjenog ruralnom razvoju (upravo potvrđenom) prvo bili odbijeni. Koliko su te kritike na računa vašeg ministarstva bile opravdane?
Naši politički protivnici cijelo vrijeme provlače tezu o kašnjenju programa. Ali, činjenice su drugačije. Pogledajte podatke Europske komisije. Naši operativni programi iz područja konkurentnosti i kohezije, te učinkovitih ljudskih potencijala usvojeni su u prosincu 2014. među prvima od svih država članica iako smo zadnji ušli u članstvo EU i morali smo paralelno raditi sve programske dokumente za zadnjih 6 mjeseci razdoblja 2007.-2013. i novu financijsku perspektivu 2014.-2020. Bilo bi politički korektno to pozdraviti jer EU fondovi nisu za ovu ili onu vladu već za dobrobit hrvatskih građana bez obzira na političke opcije.
A što je najvažnije cijelo vrijeme provode se natječaji i realiziraju projekti. Da smo imali zalihu pripremljenih projekata, bilo bi lakše. Ali, sami smo morali pripremati projekte, a ilustrirat ću vam da samo izrada projektne dokumentacije za željezničke projekte traje 3 do 4 godine. To dovoljno govori o kakvom je obimnom poslu riječ.
Koliko je točno novca do danas Hrvatska povukla iz EU fondova?
Pogledajte financijske preglede Ministarstva financija koje redovito objavljujemo na našim internetskim stranicama i središnjem portalu www.strukturnifondovi.hr , pa ćete vidjeti da smo od 1,26 milijardi raspoloživih eura ugovorili gotovo milijardu. Taj novac možemo koristiti do kraja 2016. Krajnjim korisnicima isplaćeno je preko 535 milijuna eura. U protekle tri godine napravili smo veliki pomak u ugovaranju i isplatama, od 730 milijuna eura novougovorenih projekata i više od 400 milijuna eura isplaćenih.
A koliko nam je na raspolaganju do 2020. godine?
Do 2020. ili točnije do 2023., jer se novac za jednu godinu može koristiti u sljedeće tri godine, imamo na raspolaganju više od 80 milijardi kuna ili 10,7 milijardi eura. Nikad dosad Hrvatska nije imala toliko sredstava za ulaganja u ravnomjeran razvoj. Na nama je da ga uložimo na najbolji mogući način jer nije samo važno što više novca iskoristiti već je još važnije uložiti ga tako da postanemo konkurentniji, zaposlimo što više ljudi, smanjimo rizik od siromaštva i otvorimo jednake šanse svima. To su naši ciljevi, želimo te mogućnosti ulaganja približiti svim građanima Hrvatske, kako nezaposlenima, poduzetnicima, tako jedinicima lokalne i regionalne samouprave, civilnom sektoru. Naša je poruka „Zajedno do EU fondova“. Samo zajedničkim naporima, uz maksimalni doprinos Vlade, ali i svih drugih potencijalnih korisnika, možemo osigurati da novac bude uložen tamo gdje je najpotrebnije.
Jesmo li sada u situaciji da više novca povlačimo, nego što uplaćujemo u EU blagajnu, ili je situacija obratna?
Prema izvješću Europske komisije za 2013. Hrvatska je bila u plusu gotovo 50 milijuna eura. Naše Ministarstvo financija objavilo je podatak da smo 2014. godinu završili u plusu od blizu 88 milijuna eura. Uvijek ćete naći onih koji govore drugačije, ali istina je samo jedna i lako provjerljiva. Ovdje brojke govore sve.
Gdje će se to u novim širokim reformama, koje Vlada pokreće, štedjeti po nalogu Bruxellesa, ako ne na rezanju plaća, socijalnih davanja i mirovina, kao što ste rekli?
Ova Vlada štiti najugroženije skupine, nismo dirali socijalna davanja nimirovine, jedino plaće u javnom sektoru i to minimalno. Tu ustupaka nema. Tako smo zaštitili najpotrebitije građane u kriznim godinama. Nastojimo sustav učiniti efikasnijim, što se može vidjeti u zdravstvu s listama čekanja, pa se i na taj način postižu uštede. I to su reforme. A rezat ćemo troškove u onim sektorima koji troše više nego im je fiskalni okvir. S Europskom komisijom u stalnim smo kontaktima, pa tako i u izradi Nacionalnog programa reformi.
Opći je dojam da su u nešto više od prve tri godine mandata ove Vlade rezultati više nego mršavi, što se očituje i u padu potpore Vladi te rejtinga vladajućih stranaka. Što se to može promijeniti i jeste li sposobni okrenuti trendove u posljednjih sedam, osam mjeseci?
U početku su bila stvorena nerealna očekivanja, a procesi se nisu mogli odvijati brzo. Previše toga je trebalo razriješiti, preveliki je javni dug nakupljen u godinama krize. Ipak, da se vratimo na početak ovog razgovora. Makroekonomski trendovi su pozitivni, pomaci su vidljivi. Tehnički smo izišli iz recesije u zadnjem kvartalu prošle godine, ali ipak moramo pričekati rezultate prvih kvartala 2015. da bismo mogli potvrditi da je recesija iza nas. Mjerama za zapošljavanje, među kojima je veoma poticajna Garancija za mlade, EU natječajima za poljoprivrednike, poduzetnike, realizacijom već započetih projekata iz EU fondova i onih čije su ugovaranje očekuje u narednim mjesecima, ta će se slika promijeniti. To je, vjerujem, sasvim realno.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić trenutno je jedan od rijetkih koji nosi dobre vijesti, predstavljajući u cijeloj zemlji mogućnosti koje se Hrvatskoj otvaraju kroz fondove i programe EU-a u sljedećih nekoliko godina.
Nakon početka provedbe Programa regeneracije šest malih gradova na ratom pogođenim područjima (među njima su Beli Manastir, Vukovar i Darda), u Osijeku ste s dosta optimizma govorili o brojnim mogućnostima koje nam se otvaraju do 2020. godine. Znači li to da smo konačno u fazi kada ćemo značajnije financijski osjetiti svoje članstvo u EU?
Da. Već protekle 2014. godine počeli smo osjećati efekte integracije u jedinstveno europsko tržište. To pokazuje rast izvoza, osobito na EU tržište, rast industrijske proizvodnje, smanjivanje nezaposlenosti, rast broja noćenja i dolazaka turista... Ti pozitivni trendovi, uz rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2014., nakon šest godina recesije, daju nadu da ćemo u 2015. napokon reći da je kriza iza nas. Osobito uz dobar vjetar u leđa koja nam daju EU fondovi. Mogućnosti su doista velike. Imamo više od 80 milijardi kuna za ulaganja u gospodarski rast i zapošljavanje.
A koliko je vrijedan Program regeneracije malih gradova?
Ukupno je taj program vrijedan 120 milijuna eura, odnosno oko 900 milijuna kuna. Sredstva ćemo gradovima Vukovar, Beli Manastir, Knin, Petrinja i Benkovac, te općini Darda, dodijeliti iz EU fondova nakon što donesu svoje intervencijske planove. Cilj nam je smanjiti socijalne nejednakosti, isključenost i siromaštvo, poboljšati infrastrukturu, povećati atraktivnost za življenje i potencijalna ulaganja i ojačati aktivno sudjelovanje stanovnika tih područja u gospodarskom i društvenom životu.
Prošlitjedan ste potpisali i Ugovor o financiranju između Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova. Što to, riječima I brojkama, znači za Hrvatsku?
Oko 15 milijardi kuna nacionalnog sufinanciranja osigurali smo iz više izvora, od kojih su najznačajnije povoljne kreditne linije HBOR-a i Europske investicijske banke.
Zajam EIB-a iznosi ukupno 600 milijuna eura, od čega je prva tranša 300 milijuna. Kamata je iznimno povoljna i iznosi manje od 1,3 posto, a sve će se plasirati preko Ministarstva financija.
Koje još značajnije projekte pripremljene za europske fondove, s naglaskom na istočni dio Hrvatske (ali i važnije u cijeloj Hrvatskoj), ove godine možemo očekivati?
Na državnoj razini pripremili smo cijeli niz velikih infrastrukturnih projekata . Ulažemo u modernizaciju željezničkih pravaca, od kojih je najveći projekt Dugo Selo-Križevci vrijedan oko 200 milijuna eura, u centre za gospodarenje otpadom, u vodoopskrbne sustave od kojih je značajan broj i u Slavoniji. Projekt vodoopskrbe u Osijeku, prvi je uz Poreč, Europska komisija odobrila početkom srpnja 2013. kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Provode se projekti u Čakovcu, Vukovaru, Županji. Nedavno je predan i aplikacijski paket za Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, u Hrvatskim vodama u zadnje vrijeme često su događanja te vrste s obzirom da se mnogi sustavi vodoopskrbe i odvodnje financiraju iz EU fondova. To za građane znači pitku vodu u svim dijelovima Hrvatske, čist okoliš. Jednostavno rečeno, sredstvima EU fondova poboljšavamo kvalitetu života, a prvenstveni cilj nam je zapošljavanje, kako otvaranje novih radnih mjesta tako očuvanje postojećih. To se posebno odnosi na građevinski sektor, ali i prateće industrije.
Spomenuli ste I mogućnost da se most na koridoru 5c ipak spoji auto-cestom s Belim Manastirom. Koliko je to realno?
Na tome se radi. To je sve što trenutno možemo reći.
Protekle dvije godine bilo je dosta primjedbi na količinu sredstava koje je Hrvatska uspjela povući iz EU za različite namjene. Programi su kasnili, a neki su poput onoga namjenjenog ruralnom razvoju (upravo potvrđenom) prvo bili odbijeni. Koliko su te kritike na računa vašeg ministarstva bile opravdane?
Naši politički protivnici cijelo vrijeme provlače tezu o kašnjenju programa. Ali, činjenice su drugačije. Pogledajte podatke Europske komisije. Naši operativni programi iz područja konkurentnosti i kohezije, te učinkovitih ljudskih potencijala usvojeni su u prosincu 2014. među prvima od svih država članica iako smo zadnji ušli u članstvo EU i morali smo paralelno raditi sve programske dokumente za zadnjih 6 mjeseci razdoblja 2007.-2013. i novu financijsku perspektivu 2014.-2020. Bilo bi politički korektno to pozdraviti jer EU fondovi nisu za ovu ili onu vladu već za dobrobit hrvatskih građana bez obzira na političke opcije.
A što je najvažnije cijelo vrijeme provode se natječaji i realiziraju projekti. Da smo imali zalihu pripremljenih projekata, bilo bi lakše. Ali, sami smo morali pripremati projekte, a ilustrirat ću vam da samo izrada projektne dokumentacije za željezničke projekte traje 3 do 4 godine. To dovoljno govori o kakvom je obimnom poslu riječ.
Koliko je točno novca do danas Hrvatska povukla iz EU fondova?
Pogledajte financijske preglede Ministarstva financija koje redovito objavljujemo na našim internetskim stranicama i središnjem portalu www.strukturnifondovi.hr , pa ćete vidjeti da smo od 1,26 milijardi raspoloživih eura ugovorili gotovo milijardu. Taj novac možemo koristiti do kraja 2016. Krajnjim korisnicima isplaćeno je preko 535 milijuna eura. U protekle tri godine napravili smo veliki pomak u ugovaranju i isplatama, od 730 milijuna eura novougovorenih projekata i više od 400 milijuna eura isplaćenih.
A koliko nam je na raspolaganju do 2020. godine?
Do 2020. ili točnije do 2023., jer se novac za jednu godinu može koristiti u sljedeće tri godine, imamo na raspolaganju više od 80 milijardi kuna ili 10,7 milijardi eura. Nikad dosad Hrvatska nije imala toliko sredstava za ulaganja u ravnomjeran razvoj. Na nama je da ga uložimo na najbolji mogući način jer nije samo važno što više novca iskoristiti već je još važnije uložiti ga tako da postanemo konkurentniji, zaposlimo što više ljudi, smanjimo rizik od siromaštva i otvorimo jednake šanse svima. To su naši ciljevi, želimo te mogućnosti ulaganja približiti svim građanima Hrvatske, kako nezaposlenima, poduzetnicima, tako jedinicima lokalne i regionalne samouprave, civilnom sektoru. Naša je poruka „Zajedno do EU fondova“. Samo zajedničkim naporima, uz maksimalni doprinos Vlade, ali i svih drugih potencijalnih korisnika, možemo osigurati da novac bude uložen tamo gdje je najpotrebnije.
Jesmo li sada u situaciji da više novca povlačimo, nego što uplaćujemo u EU blagajnu, ili je situacija obratna?
Prema izvješću Europske komisije za 2013. Hrvatska je bila u plusu gotovo 50 milijuna eura. Naše Ministarstvo financija objavilo je podatak da smo 2014. godinu završili u plusu od blizu 88 milijuna eura. Uvijek ćete naći onih koji govore drugačije, ali istina je samo jedna i lako provjerljiva. Ovdje brojke govore sve.
Gdje će se to u novim širokim reformama, koje Vlada pokreće, štedjeti po nalogu Bruxellesa, ako ne na rezanju plaća, socijalnih davanja i mirovina, kao što ste rekli?
Ova Vlada štiti najugroženije skupine, nismo dirali socijalna davanja nimirovine, jedino plaće u javnom sektoru i to minimalno. Tu ustupaka nema. Tako smo zaštitili najpotrebitije građane u kriznim godinama. Nastojimo sustav učiniti efikasnijim, što se može vidjeti u zdravstvu s listama čekanja, pa se i na taj način postižu uštede. I to su reforme. A rezat ćemo troškove u onim sektorima koji troše više nego im je fiskalni okvir. S Europskom komisijom u stalnim smo kontaktima, pa tako i u izradi Nacionalnog programa reformi.
Opći je dojam da su u nešto više od prve tri godine mandata ove Vlade rezultati više nego mršavi, što se očituje i u padu potpore Vladi te rejtinga vladajućih stranaka. Što se to može promijeniti i jeste li sposobni okrenuti trendove u posljednjih sedam, osam mjeseci?
U početku su bila stvorena nerealna očekivanja, a procesi se nisu mogli odvijati brzo. Previše toga je trebalo razriješiti, preveliki je javni dug nakupljen u godinama krize. Ipak, da se vratimo na početak ovog razgovora. Makroekonomski trendovi su pozitivni, pomaci su vidljivi. Tehnički smo izišli iz recesije u zadnjem kvartalu prošle godine, ali ipak moramo pričekati rezultate prvih kvartala 2015. da bismo mogli potvrditi da je recesija iza nas. Mjerama za zapošljavanje, među kojima je veoma poticajna Garancija za mlade, EU natječajima za poljoprivrednike, poduzetnike, realizacijom već započetih projekata iz EU fondova i onih čije su ugovaranje očekuje u narednim mjesecima, ta će se slika promijeniti. To je, vjerujem, sasvim realno.