- Objavljeno: 23.02.2015.
Potpredsjednik Grčić s Jyrkijem Katainenom: Vlada će pomoći privatnim ulagačima u sudjelovanju u Junckerovoj inicijativi
Potpredsjednik Grčić istaknuo je kako je Inicijativa prije svega okrenuta privatnom sektoru i modelima javno-privatnog partnerstva, i to kod onih projekata gdje je rizik nešto veći od uobičajenoga i dodao da će Vlada još jednom pozvati privatne ulagače da iskazu interes za sudjelovanjem.
Potpredsjednik Grčić istaknuo je kako je Inicijativa prije svega okrenuta privatnom sektoru i modelima javno-privatnog partnerstva, i to kod onih projekata gdje je rizik nešto veći od uobičajenoga i dodao da će Vlada još jednom pozvati privatne ulagače da iskazu interes za sudjelovanjem.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić sastao se danas s potpredsjednikom Europske komisije Jyrkijem Katainenom. Zahvalio mu je na predstavljanju ključnih elemenata velikog projekta Europske unije – investicijskog plana za gospodarski rast i novo zapošljavanje.
„Razgovarali smo o tri ključna pitanja, to je prije svega pitanje razvoja zajedničkih tržišta u vrlo specifičnim segmentima, poput energetskog tržišta, za što su nam posebno interesantni određeni energetski projekti od regionalnog europskog značenja“, kazao je i dodao da je bilo govora i o oblikovanju liste pogodnih projekata za financiranje kroz tzv. Junckerovu inicijativu. „Govorili smo i o pitanju tehničke pomoći u pripremi i provedbi cijelog tog procesa, oslanjajući se na sve ono što u ovom trenutku Europska komisija nudi zemljama članicama. Ali i nastojanjima da se ta pomoć objedini te o našoj želji da se teritorijalno, odnosno regionalno, organizira kako bi bila dostupnija zemljama članicama i svim zainteresiranima za pripremu i aplikaciju projekata“, rekao je potpredsjednik Grčić.
Potpredsjednik Grčić istaknuo je da je Republika Hrvatska vrlo brzo reagirala nakon početka same Inicijative te da je pripremljena lista od 77 projekata iz svih područja. Nakon toga izdvojeni su projekti koji se primarno namjeravaju financirati iz europskih fondova, čime je lista sužena na projekte koji su od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku i koji mogu naći svoje mjesto u portfelju koji će biti financiran kroz „Junckerovu inicijativu“.
„Posebno smo zainteresirani za energetsko područje, u kojem je LNG terminal kao jedan od ključnih projekata. Tu je naravno i čitav niz manjih projekata, ali i projekt Jadransko-jonskog plinovoda, koji svakako ima regionalno značenje. Tu su i određeni infrastrukturni projekti. Posebno smo zainteresirani za eventualnu potporu u financiranju obnove hrvatskih željeznica, gdje ćemo primarno koristiti EU sredstva, međutim ukupna alokacija EU fondova nije dovoljna da bismo obnovili koridore 10 i 5 B“, rekao je. Potpredsjednik Grčić dodao je da je Hrvatska izuzetno zainteresirana za pomoć Unije u razvoju područja financijskih instrumenata i to posebno novih financijskih instrumenata podjele rizika u području potpore malim i srednjim poduzećima.
Što se tiče razvoja široko pojasne mreže, EU sredstva također neće biti dovoljna za postavljene ciljeve, odnosno da Internet bude dostupan i u najmanje razvijenim dijelovima Hrvatske. „Nastojat ćemo i taj segment pokušati financirati kroz ovu Inicijativu“.
Potpredsjednik Grčić istaknuo je kako je Inicijativa prije svega okrenuta privatnom sektoru i modelima javno-privatnog partnerstva, i to kod onih projekata gdje je rizik nešto veći od uobičajenoga. „Ovih ćemo dana još jednom pozvati potencijalne privatne ulagače da iskažu svoj interes za sudjelovanjem u ovoj Inicijativi, kako bi im i Vlada i hrvatska država bili potpora u komunikaciji s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom, u realizaciji tih projekata“.
Potpredsjednik Europske komisije Jyrkiji Katainen kazao je da je hrvatsko sudjelovanje jako dobro i kvalitetno. „Želim poslati poruku privatnim ulagačima da svakako ima mjesta za njih u ovim planovima ulaganja“, nastavio je potpredsjednik Europske komisije. Pojasnio je da se investicijski plan sastoji od tri djela, a najvažnija okosnica tog trokuta je zajedničko tržište.
„Hrvatska je i sama profitirala od tog zajedničkog tržišta, nakon pristupanja Europskoj uniji vidi se da je značajno povećan hrvatski izvoz“, istaknuo je potpredsjednik Katainen. Dodao je da to zajedničko tržište još uvijek nije usklađeno u svim dijelovima te ga je potrebno dodatno uskladiti na području digitalnog i energetskog tržišta i tržišta kapitala.
Što se tiče projekata koji će biti izabrani za financiranje, kazao je da treba pripremiti veći broj projekata koji će zatim biti ponuđeni na financiranje, uglavnom ulagačima privatnog sektora kao što su osiguravajuća društva, investicijske banke i slično. Također je naglasio da je Europski fond za strateška ulaganja fond koji će se usmjeriti na rizična ulaganja i koji će financirati samo privatna ulaganja ili javno-privatna partnerstva, ali svakako ne ona ulaganja koja su isključivo javna te da je Fondu u sljedeće tri godine na raspolaganju 60 milijardi eura za tu svrhu. „Poanta je mobilizirati privatan novac, zato je i fokus na privatnim ulaganjima“, kazao je potpredsjednik Katainen. Isto tako, naglasio je da nema bojazni da manje članice Europske unije neće imati koristiti od tog Fonda, jer taj Fond neće financirati vlade, već projekte. „Znači, svatko ima šansu, svaki održiv projekt, pa i visokog rizika, ima šansu za financiranje“, zaključio je potpredsjednik Europske komisije.
„Razgovarali smo o tri ključna pitanja, to je prije svega pitanje razvoja zajedničkih tržišta u vrlo specifičnim segmentima, poput energetskog tržišta, za što su nam posebno interesantni određeni energetski projekti od regionalnog europskog značenja“, kazao je i dodao da je bilo govora i o oblikovanju liste pogodnih projekata za financiranje kroz tzv. Junckerovu inicijativu. „Govorili smo i o pitanju tehničke pomoći u pripremi i provedbi cijelog tog procesa, oslanjajući se na sve ono što u ovom trenutku Europska komisija nudi zemljama članicama. Ali i nastojanjima da se ta pomoć objedini te o našoj želji da se teritorijalno, odnosno regionalno, organizira kako bi bila dostupnija zemljama članicama i svim zainteresiranima za pripremu i aplikaciju projekata“, rekao je potpredsjednik Grčić.
Potpredsjednik Grčić istaknuo je da je Republika Hrvatska vrlo brzo reagirala nakon početka same Inicijative te da je pripremljena lista od 77 projekata iz svih područja. Nakon toga izdvojeni su projekti koji se primarno namjeravaju financirati iz europskih fondova, čime je lista sužena na projekte koji su od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku i koji mogu naći svoje mjesto u portfelju koji će biti financiran kroz „Junckerovu inicijativu“.
„Posebno smo zainteresirani za energetsko područje, u kojem je LNG terminal kao jedan od ključnih projekata. Tu je naravno i čitav niz manjih projekata, ali i projekt Jadransko-jonskog plinovoda, koji svakako ima regionalno značenje. Tu su i određeni infrastrukturni projekti. Posebno smo zainteresirani za eventualnu potporu u financiranju obnove hrvatskih željeznica, gdje ćemo primarno koristiti EU sredstva, međutim ukupna alokacija EU fondova nije dovoljna da bismo obnovili koridore 10 i 5 B“, rekao je. Potpredsjednik Grčić dodao je da je Hrvatska izuzetno zainteresirana za pomoć Unije u razvoju područja financijskih instrumenata i to posebno novih financijskih instrumenata podjele rizika u području potpore malim i srednjim poduzećima.
Što se tiče razvoja široko pojasne mreže, EU sredstva također neće biti dovoljna za postavljene ciljeve, odnosno da Internet bude dostupan i u najmanje razvijenim dijelovima Hrvatske. „Nastojat ćemo i taj segment pokušati financirati kroz ovu Inicijativu“.
Potpredsjednik Grčić istaknuo je kako je Inicijativa prije svega okrenuta privatnom sektoru i modelima javno-privatnog partnerstva, i to kod onih projekata gdje je rizik nešto veći od uobičajenoga. „Ovih ćemo dana još jednom pozvati potencijalne privatne ulagače da iskažu svoj interes za sudjelovanjem u ovoj Inicijativi, kako bi im i Vlada i hrvatska država bili potpora u komunikaciji s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom, u realizaciji tih projekata“.
Potpredsjednik Europske komisije Jyrkiji Katainen kazao je da je hrvatsko sudjelovanje jako dobro i kvalitetno. „Želim poslati poruku privatnim ulagačima da svakako ima mjesta za njih u ovim planovima ulaganja“, nastavio je potpredsjednik Europske komisije. Pojasnio je da se investicijski plan sastoji od tri djela, a najvažnija okosnica tog trokuta je zajedničko tržište.
„Hrvatska je i sama profitirala od tog zajedničkog tržišta, nakon pristupanja Europskoj uniji vidi se da je značajno povećan hrvatski izvoz“, istaknuo je potpredsjednik Katainen. Dodao je da to zajedničko tržište još uvijek nije usklađeno u svim dijelovima te ga je potrebno dodatno uskladiti na području digitalnog i energetskog tržišta i tržišta kapitala.
Što se tiče projekata koji će biti izabrani za financiranje, kazao je da treba pripremiti veći broj projekata koji će zatim biti ponuđeni na financiranje, uglavnom ulagačima privatnog sektora kao što su osiguravajuća društva, investicijske banke i slično. Također je naglasio da je Europski fond za strateška ulaganja fond koji će se usmjeriti na rizična ulaganja i koji će financirati samo privatna ulaganja ili javno-privatna partnerstva, ali svakako ne ona ulaganja koja su isključivo javna te da je Fondu u sljedeće tri godine na raspolaganju 60 milijardi eura za tu svrhu. „Poanta je mobilizirati privatan novac, zato je i fokus na privatnim ulaganjima“, kazao je potpredsjednik Katainen. Isto tako, naglasio je da nema bojazni da manje članice Europske unije neće imati koristiti od tog Fonda, jer taj Fond neće financirati vlade, već projekte. „Znači, svatko ima šansu, svaki održiv projekt, pa i visokog rizika, ima šansu za financiranje“, zaključio je potpredsjednik Europske komisije.