Potpredsjednik Grčić: Industrija i trgovina zabilježile najveće stope rasta od 2008. godine

Slika /slike/Novi_studij_Sveuciliste_Zagreb_24_6_2015.jpg

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić osvrnuo se danas, u izjavi za medije, na najnovije ekonomske pokazatelje.

„Imamo dva nova važna podatka: industrija raste 3,9 posto u srpnju, a potrošnja odnosno trgovina na malo raste 4,5 posto“, kazao je potpredsjednik Grčić ističući da se radi o najvećim uopće zabilježenim stopama rasta od početka krize 2008. godine, što ponovo potvrđuje da Hrvatska raste.

„Očekujemo dobar rezultat BDP-a i u trećem kvartalu“, rekao je dodavši da je rast od 1,2 posto u drugom daleko nadmašio očekivanja analitičara.
Naglasio je da je rast proizvodnje kapitalnih proizvoda dobar znak da se investicijska aktivnost također budi. „Svi ti parametri određuju taj pozitivni trend u koji vjerujemo i u trećem kvartalu, odnosno u nastavku godine“. Sve komponente BDP-a nastavljaju rasti, pri čemu su ova dva parametra – industrija i trgovina – posebno bitna s obzirom da u strukturi BDP-a zauzimaju više od 40 posto udjela pa je njihov rast uvijek indikativan za ukupni rast gospodarstva.

Upitan za komentar izjave da je rast slab i da je ostvaren uglavnom zahvaljujući naporima poslodavaca, potpredsjednik Grčić podsjetio je i kako je prije nekoliko dana na konferenciji za novinare već odgovorio na tu primjedbu.

„To je definitivno doprinos i poduzetnika, koji su investirali i zapošljavali ljude u ovom zadnjem razdoblju, ali definitivno i mjera Vlade. Nabrojao sam vrlo konkretne mjere Vlade, koje provodimo već nekoliko godina od kad smo tu, a koje direktno ozdravljuju gospodarstvo, u smislu restrukturiranja. Digli smo brodogradnju opet na noge, pomogli smo realizaciju velikog broja investicija. 25 obnovljenih hotela dignutih na 5 zvjezdica, dakle sve su to novi kapaciteti koji uz potporu ove Vlade, potporu HBOR-a, su omogućili da do ovoga dođe“, rekao je potpredsjednik.

Kao najvažniju mjeru istaknuo je porezne izmjene od početka ove godine kojima su plaće u Hrvatskoj porasle 2,3 posto, a u zadnjih godinu dana prema najnovijim podacima čak 4,5 posto. „I to je ključni doprinos povećanju osobne potrošnje u Hrvatskoj, kao jedne od najvažnijih komponenti BDP-a“, rekao je i ponovio da su 1,8 mlrd kuna veće isplate iz EU fondova u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prošlu godinu. Sve ovo pokazuje da je Vlada i te kako svojim mjerama pridonijela oporavku i rastu.
 
Na pitanje o mogućoj tužbi koje su najavile banke, vezanoj uz konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure, potpredsjednik Vlade Branko Grčić je rekao: „Najvažnija poruka građanima koji su zaduženi u švicarskim francima jest da nas to ni na koji način neće pokolebati. Upravo sam došao sa sastanka na kojem smo dogovarali zadnje detalje zakona, koji ide u proceduru i kojim realiziramo ovu našu najavu. Ustavno pravo Vlade je da štiti poziciju svojih građana, pa i u odnosu na banke. Idemo tim pravcem i nitko nas na tome putu neće zaustaviti“.

Najavio je da će detalji zakona biti objavljeni uskoro. Dodao je kako je problem švicarskog franka mnoge hrvatske obitelji, pa čak i one iz srednjeg sloja, doveo na rub egzistencije. „Riječ je o takvom rastu rata, odnosno povećanju glavnice zbog rasta tečaja švicarskog franka, da se dogodilo da nakon 8, 9 ili 10 godina otplate kredita, glavnica još veća nego ona što je bila na početku tog perioda. „To je nešto što je apsolutno neodrživo, to je nešto što je protuprirodno i to je nešto na što je ova Vlada morala reagirati na ovaj način, dakle jednim vrlo jasnim političkim odgovorom i donošenjem odluke da se taj problem jednom za svagda riješi“, rekao je potpredsjednik Grčić i dodao da se ovaj zakon odnosi na sve građane zadužene u švicarskom franku, odnosno na negdje oko 53 tisuće kredita, odnosno dužnika.

Kazao je kako će se trošak konverzije, prema procjenama HNB-a, kretati između 5,5 i 6 milijardi kuna te kako će ga snositi banke. Jedan dio efekta mogao bi se u idućim godinama odnositi i na smanjene prihode od poreza na dobit, s obzirom da je Vlada odlučila da bankama ipak prizna taj trošak kao porezno rasterećenje, dodao je potpredsjednik Vlade.
 
Upitan za komentar kandidature prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a, potpredsjednik Branko Grčić kazao je kako posao koji gospođa Pusić obavlja već godinama, ne samo kao prva potpredsjednica i ministrica u ovom mandatu, nego i puno prije toga, pokazuje da se radi o izuzetno kvalificiranoj osobi za takav posao. Dodao je da je ovih zadnjih tri i pol godine potvrdilo gospođu Pusić kao osobu koja je prepoznata i u međunarodnim krugovima po svojim inicijativama, proaktivnosti i radu. „Mislim da s ovih prostora jugoistoka Europe definitivno spada u red najizglednijih i najboljih kandidata“, zaključio je potpredsjednik Grčić.                         


 

Pisane vijesti