Održana konferencija na temu Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) i održivog urbanog razvoja

U Zagrebu je danas održana konferencija na temu Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) i održivog urbanog razvoja na kojoj su sudjelovali predstavnici jedinica lokalne samouprave, regionalni koordinatori, predstavnici Udruge gradova kao i brojni drugi sudionici.

Konferencija je imala za cilj informirati javnost o ITU mehanizmu, informirati predstavnike jedinica lokalne samouprave i sve zainteresirane o novom programskom razdoblju ali i čuli iskustva gradova koji su već provodili projekte kroz ITU mehanizam.

Do sada su ITU mehanizam koristila 8 gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac) te je u razdoblju 2014.-2020. godine ugovoreno 127 projekata ukupne vrijednosti 2,31 milijardi kuna. 
Za novo programsko razdoblje ITU mehanizam uključivat će 8 urbanih aglomeracija koje su bile uključene do sada, te čak novih 14 gradova koji su ujedno i sjedište županija (Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Vinkovci, Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin). 

Tijekom konferencije ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak rekla je kako je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo 2 programa novog razdoblja.

"U okviru Programa kohezijske politike na raspolaganju imamo ukupno oko 50,12 milijardi kuna od čega se 11,5 milijardi odnosi na potpuno novi Integrirani teritorijalni program koji smo osmislili upravo kako bismo mogli pomoći onim najudaljenijim, najdepriviranijim dijelovima Republike Hrvatske kroz ulaganja u otoke ali i same gradove kao urbana središta i to kroz ciljane javne pozive za gospodarstvenike i poduzetnike, kao i za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, kulturnu baštinu, turizam, brownfield lokacije, čisti i pametni gradski promet, pilot projekti na razini gradskih naselja i četvrti te energetsku učinkovitosti, zelenu infrastruktura, ulaganja u višenamjensku infrastrukturu i javne površine te razvoj poduzetništva u urbanim područjima", istaknula je ministrica.

Ministrica je naglasila da će uz ITU gradove veliku promjenu za gospodarstvo Hrvatske učiniti i Planovi za industrijsku tranziciju regija, odnosno Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske u koju će biti uključen svaki od ITU gradova, izuzev Grada Zagreba.

"Kroz industrijsku tranziciju posebni naglasak stavljamo na regionalne lance vrijednosti i prioritetne niše, koji sukladno teritorijalnom kapitalu Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske te globalnim razvojnim trendovima, imaju znatan potencijal za daljnji rast i razvoj. Naš je cilj potaknuti upravo Vas, lokalne samouprave, kao i vaše poduzetnike, na stvaranje partnerstava, razvoj inovacija i novih proizvoda te na strateško brendiranje u okviru prioritetnih niša koje su definirane Planovima za industrijsku tranziciju hrvatskih regija, a samim time i pospješiti rast i razvoj jedinica lokalne samouprave, a samim time i Lijepe naše", kazala je ministrica.

Ministrica je i istaknula kako će se sukladno EU regulativi izdvojili za ITU mehanizam preko 12,9 % sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj te će ITU gradovi na raspolaganju imati oko 679,6 milijuna eura za svoje projekte.

"Uz to, na raspolaganju će vašim poduzetnicima biti i alokacija od 506 milijuna eura koju ćemo koristiti u tri hrvatske regije, Panonsku, Jadransku i Sjevernu Hrvatsku, kako bi se ojačala regionalna konkurentnost, smanjile regionalne razlike te potaknule aktivnosti pametne specijalizacije naših regija i osnažila pozicija regionalnih gospodarstava u globalnim lancima vrijednosti. Izmjena NUTS2 regija prethodila je izradi Integriranog teritorijalnog programa", istaknula je ministrica te se zahvaljujući svima koji su iskazali interes za sudjelovanjem u ITU mehanizmu pozvala sve jedinice lokalne samouprave koji su uključeni u ovaj mehanizam, kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave da budu aktivni u novom programskom razdoblju te da se uključe i informiraju na vrijeme o mogućnostima koje im se nude u okviru nove financijske perspektive korištenja EU fondova te svojim sudjelovanjem postanu sudionici u razvoju Hrvatske.

Na konferenciji je istaknuto kako su tijekom provedbe ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014. – 2020. prepoznate brojne prednosti teritorijalnog pristupa koje su bile podloga za programiranje novog financijskog razdoblja i jedan od argumenata za proširenje teritorijalnog pristupa na nove gradove. Glavne prednosti ITU mehanizma pri tome se odnose na:

• uključivanje lokalne razine u proces osmišljavanja integriranih projekata koji su fokusirani na konkretne probleme urbanog područja (dominantan bottom-up pristup);
• bolju izravniju i kvalitetniju suradnju između nacionalne i regionalne/lokalne razine te unutar same lokalne razine čime se proširuje mreža dionika u području urbanog razvoja (umrežavanje) što u konačnici jača kapacitete svih dionika te kroz povratne informacije s lokalne razine, doprinosi kreiranju bolje, usmjerenije i učinkovitije politike urbanoga razvoja.
• decentralizira se sustav upravljanja EU fondovima pri čemu gradovi postaju odgovorni za odabir projekata na svom urbanom području.

Tijekom dosadašnjeg financijskog razdoblja ostvareni su vidljivi pokazatelji:

• Obnovljeno 9.000 m2 brownfielda (zapuštene lokacije, bivša industrijska/vojna područja)
• Izgrađeno i modernizirano 69 km biciklističkih prometnica
• Nabavljeno 70 novih autobusa te izgrađena i puštena u rad 1 punionica na stlačeni prirodni plin
• Opremljeno i/ili izgrađeno 61.000 m2 fizičke infrastrukture za razvoj poduzetništva (inkubatori, infrastruktura poduzetničkih zona)
• Potporu primilo 24 poduzeća (edukacije i usavršavanja, korištenje poduzetničkih inkubatora itd.)

 

U tijeku je, na području 8 ITU gradova:

• Opremanje i/ili izgradnja 200.000 m2 fizičke infrastrukture za poduzetništvo kroz koju se planira potpora za oko 600 poduzeća i podržavanje 26 organizacija za poslovnu podršku
• Obnova 110.000 m2 brownfield područja
• Obnova toplinskih sustava u 4 ITU grada kroz koji se planira ukupna ušteda u sustavu toplinarstva od 0,28 Petajoula
• Izgradnja i modernizacija 43 kilometra biciklističkih prometnica
• Provedba 2 projekta kroz koje se planira uvođenje inteligentnih transportnih sustava (ITS) uza upravljanje i kontrolu prometa
• Provedba 19 projekata kojima se revitaliziraju zaštićena kulturna dobra (izrada projektne dokumentacije i/ili infrastrukturni radovi)

Konferenciju možete pogledati na sljedećoj POVEZNICI.

Foto: Hina

Pisane vijesti