Novi Vladin cilj: privući privatni strani kapital

(Večernji list/Marina Šunjerga)
 

Izravne strane i još važnije privatne investicije fokus su nove politike pokretanja hrvatskog gospodarstva u koji vjeruje potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Zaokret se radi u odnosu na politiku Radimira Čačića, koji je inzistirao na javnim ulaganjima, a čini se da će Grčić pokušati angažirati što više ljudi da mu pomognu da zaista i dovede neke od većih investitora u Hrvatsku. Zato se i organizira konferencija o izravnim stranim ulaganjima (FDI), koja će u petak okupiti guvernera Borisa Vujčića, vladin gospodarski tim i profesore iz Irske. Oni će predavati o tome kako je i zašto Irska uspjela u pothvatu na koji se Hrvatska tek sad ozbiljno odlučila.

Stabilni prihodi

Irci su napravili malo gospodarsko čudo uz pomoć stranog kapitala, ali i uz pomoć izdašnih transfera iz Europske unije i njezinih strukturnih fondova, te povoljnijeg trenutka – informatičkog buma u svjetskim razmjerima.
Ipak, irski stručnjaci tvrde da 88% izvoza koji nije vezan uz prehrambenu industriju čine proizvodi tvrtki koje su osnovane stranim kapitalom. Uz kapital sa FDI-om su dobili i znanje, odnosno poboljšale su se menadžerske sposobnosti, unaprijedio se način poslovanja, a i država ima i te kakvu korist jer joj velike investicije donose stabilne prihode u proračun. Frank McCabe, stručnjak koji će govoriti na konferenciji, dao je jednostavne preporuke hrvatskoj Vladi, a koje se svode na zaključak da se politika i javni sektor moraju pretvoriti u potporu i servis privatnom gospodarstvu te da u državi moraju raditi sposobni, a ne podobni. Od investicija neće biti ništa, tvrdi u svojoj prezentaciji McCabe, ako se o njima općenito razgovara: treba se usmjeriti na određene tvrtke koje se žele privući. Potom treba prilagoditi infrastrukturu, zakone, odnosno cijeli sustav ulagačima koji su došli na tržište i tako osigurati stabilne prihode za proračun i radna mjesta za svoje građane. Irac zaključuje da se FDI može iskoristiti kao akcelerator rasta ekonomije, ali samo ako postoji dovoljna spremnost za fleksibilizaciju sustava. Izazov je za Hrvatsku kako kreirati fleksibilan sustav, jer on uključuje, kopiramo li irski model, znatno manje porezne prihode, jači angažman stručnjaka u državne službe te fleksibilniji Zakon o radu.Napomenimo i da je Irska stvarala sustav desetljećima. Kasnih sedamdestih donijela je odluku da žele razvijati sektor visoke tehnologije u svojoj državi i na tome počela raditi prvenstveno rušenjem poreznih stopa i  prilagođavanjem zakona ulagačima. Svaka promjena u porezima za reakciju je imala veliku investiciju. Jasno je da Irci ne bi mogli uspjeti bez strategije i motiva da se izvuku iz gospodarske krize, ali i dugoročnog kompromisa politike oko strateškog cilja.

Regionalni stožer

Hrvatska ima priliku postati regionalni stožer za mnoge velike tvrtke koji nemaju sličnu infrastrukturu u Europskoj uniji, upozorili su puno puta politiku vodeći domaći ekonomisti, ali samo ako se kapital uvjeri da je siguran od naglih intervencija u porezni sustav i izmjene pravila igre kroz zakone.
Grčićeva usmjerenost na privatne investicije mogla bi donijeti prijeko potrebne promjene, koje se naziru i u najavljenim zakonskim rješenjima.
Podsjećamo, donosi se zakon o strateškim investicijama koji neće definirati popis važnih investicija koje će rješavati državni vrh te zakon o poticanju investicija koji bi trebao još više olakšati posao ulagačima u domaće gospodarstvo.

Stranci ulagali u banke i usluge

Hrvatska je u prva dva tromjesečja zabilježila samo 154 milijuna eura izravnih stranih investicija. To je katastrofalan rezultat jer su niži iznosi zabilježeni samo za vrijeme rata. Ukupno smo od 1993. u Hrvatsku privukli 28,85 milijardi eura vrijedna ulaganja, od kojih je najviše bilo iz Austrije, Nizozemske i Njemačke, ali koja su po strukturi bila izrazito nepovoljna za razvoj domaćeg gospodarstva.
Naime, najveći iznosi slili su se u banke i telekomunikacije, odnosno u sektor usluga, dok je izuzev privatizacije Ine relativno malo stranog kapitala pokrenulo industriju.

Devet koraka do uspješnih investicija:

1. Birati među najvećim tvrtkama
Privući pedeset najvećih tvrtki u svijetu tako da se osmisle programi upravo za njih

2. Zaposliti sposobne, a ne podobne.
Zaposliti najbolje menadžere s iskustvom u sektorima znanosti, usluga i razvoja

3. Bez infrastrukture nema ni investicija
Gradnju infrastrukture osigurati uz pomoć suradnje lokalne i državne politike

4. Smjeniti nesposobnui državnu upravu
Maknuti čelnike državnih agencija iz eknomskog sektora ako nisu genijalni

5. I fakulteti imaju važnu ulogu u razvoju
Sveučilišta moraju razviti programe za poslovno pravo i industrijske inovacije

6. Važno je biti u trendu s inovacijama
Stvoriti klimu za podizanje važnosti inovativne industrije i na tom inzistirati

7. Dijaspora može pomoći i znanjem i novcem
Uključiti dijasporu tako da financira projekte i pomogne u privlačenju investicija

8. Mijenjati zakone u hodu i olakšati realizaciju
Zakoni moraju biti u korist investicijama, a ako stvaraju problem treba ih mijenjati

9. Inovativnost, brzina i uspjeh kao moto
Da bi se uspjelo mora se vjerovati u sebe, imati motiv koji će stvoriti entuzijazam