„Najviše novca dobit ćemo za okoliš, promet i poduzetništvo“

 Slobodna Dalmacija / Goran Kotur

Hrvatska je Europskoj komisiji dostavila nacrte svojih dvaju operativnih programa, u kojima stoji na što bismo trebali potrošiti oko 8,4 milijarde eura koje su nam na raspolaganju za provedbu kohezijske politike za ovo sedmogodišnje financijsko razdoblje EU-a. Tijekom rujna očekuju se primjedbe Europske komisije na nacrte operativnih programa, nakon čega započinju pregovori. Za provedbu operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” na raspolaganju nam je oko 6,9 milijardi eura, a za operativni program “Učinkoviti ljudski potencijali” nešto više od milijardu i pol eura. Dakle, operativni program “Konkurentnost i kohezija” trebao bi biti više od četiri puta “teži” od operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali”.
 

Gospodarenje otpadom

Najviše novca iz operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” – 1,99 milijardi eura – predviđeno je za očuvanje i zaštitu okoliša i promicanje učinkovitog korištenja resursa. Novac bi se prije svega trebao koristiti za ulaganja u gospodarenje otpadom i vodno gospodarstvo kako bi se poštovala pravila iz pravne stečevine EU-a u području zaštite okoliša.
 

Sredstva su namijenjena i za očuvanje, zaštitu, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine, te poduzimanje akcija za poboljšanje urbanog okoliša, revitalizaciju gradova, obnovu i dekontaminaciju nekadašnjeg industrijskog zemljišta, smanjenje zagađenja zraka i promicanje mjera za smanjenje buke. Predviđeno je i ulaganje u zaštitu i obnovu bioraznolikosti i tla, u promicanje usluga ekosustava, te u zelenu infrastrukturu. Najveći dio novca trebao bi biti namijenjen vodoopskrbi, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, i to više od milijardu eura. Za uspostavu integriranog sustava gospodarenja otpadom, u svrhu smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta i rizika vezanih uz otpad, namijenjeno je 425 milijuna eura. Treba naglasiti da će na području zaštite okoliša i održivosti resursa, uz novac iz fondova EU-a, biti potrebna dodatna sredstva kako bi se poštovala pravila iz pravne stečevine EU-a u području zaštite okoliša.
 

 Poslije zaštite okoliša, u ovom operativnom programu financijski je “najteži” promet. Za promicanje održivog prometa te za uklanjanje uskih grla u ključnoj infrastrukturi predviđeno je više od 1,31 milijardu eura. Novac je namijenjen jačanju regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih čvorišta s infrastrukturom Transeuropskih prometnih mreža, uključujući multimodalna čvorišta. Predviđena je i potpora multimodalnom Jedinstvenom europskom prometnom prostoru ulaganjem u Transeuropske prometne mreže. Trebalo bi ulagati i u razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, te prometnih sustava s niskim emisijama stakleničkih plinova, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti. Predviđeno je i financiranje razvoja i obnove sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke. Prioritet je smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Većina novca dodijelit će za ulaganja u željeznicu, regionalne ceste, te čisti javni i gradski prijevoz.
 

Za jačanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki predviđeno je 970 milijuna eura. Taj novac namijenjen je za poticanje poduzetništva, posebno za omogućavanje ekonomskog iskorištavanja novih ideja i poticanje stvaranja novih tvrtki, uključujući i stvaranje tvrtki preko poslovnih inkubatora, te za potporu kapacitetima malih i srednjih tvrtki za rast na regionalnim, državnim i međunarodnim tržištima i za uključivanje u inovacijske procese. Tako bi se trebala povećati poslovna ulaganja, stvarati nova radna mjesta i povećati doprinos malih i srednjih tvrtki prihodima od izvoza. Veći dio predviđenog novca trebao bi se iskoristiti za izravnu potporu malim i srednjim tvrtkama preko financijskih instrumenata, nepovratnih sredstava, savjetodavnih usluga i obuke, a manji dio za poboljšanje usluga organizacija za pružanje poslovnih usluga i fizičku infrastrukturu.
 

Za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija predviđeno je gotovo 665 milijuna eura. Konkretno, tu je riječ o jačanju istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta za razvoj istraživačke i inovacijske izvrsnosti, te o promicanju centara kompetencije, posebno onih od europskog interesa. Predviđeno je i promicanje poslovnih ulaganja u istraživanje i inovacije, razvoj veza i sinergije između tvrtki, istraživačkih i razvojnih centara i sektora visokog obrazovanja, te posebno poticanje investicija u proizvodnju i razvoj usluga, transfer tehnologije, socijalne inovacije, ekološke inovacije, aplikacije za javne službe, stimuliranje potražnje, umrežavanje, klastere i otvorene inovacije kroz “pametnu specijalizaciju”. Uključene su i potpore tehnološkim i primijenjenim istraživanjima, pilot proizvodnim linijama, ranim akcijama provjere valjanosti proizvoda, naprednim proizvodnim sposobnostima i “prvoj proizvodnji”, posebno u ključnim “omogućavajućim tehnologijama”, i širenju tehnologija opće namjene. Time bi se do 2020. godine trebalo povećati ulaganje Hrvatske u istraživanje i razvoj na 1,4 posto BDP-a.


Pristup tehnologiji
 
Gotovo 532 milijuna eura namijenjeno je za potporu pomaku prema ekonomiji s niskim emisijama stakleničkih plinova u svim sektorima. Tu je predviđeno poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u tvrtkama, kao i potpora energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju korištenjem energije i korištenju obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, u što su uključene i javne zgrade, te u stambenom sektoru. Osim toga, moći će se dobiti potpora za razvoj i provedbu pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona.
 

Više od 376 milijuna eura trebalo bi uložiti u promicanje socijalnog uključivanja te u borbu protiv siromaštva i diskriminacije. Predviđena su ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koja pridonosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjuje nejednakosti u pogledu zdravstvenog statusa, promiče socijalnu uključenost, kulturne i rekreativne usluge, te prelazak s institucijske skrbi na skrb u zajednici. Sredstva su namijenjena i pružanju potpore za fizički, ekonomski i društveni preporod ugroženih zajednica u gradskim i ruralnim područjima.
 

Za poboljšanje pristupa informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, te poboljšanje korištenja i kvalitete informacijske i komunikacijske tehnologije predviđeno je gotovo 319 milijuna eura. Tu je riječ o širenju širokopojasne infrastrukture i postavljanju brzih mreža, o potpori usvajanju novih tehnologija i mreža za digitalnu ekonomiju, te o jačanju informacijsko-komunikacijskih aplikacija za e-vladu, e-učenje, e-inkluziju, e-kulturu i e-zdravstvo.
 

Za ulaganje u obrazovanje, obuku i stručno osposobljavanje za stjecanje vještina i cjeloživotno učenje namijenjeno je gotovo 260 milijuna eura. Više od 245 milijuna eura predviđeno je za promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevenciju i upravljanje rizicima. Novac je namijenjen poticanju ulaganja za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući i pristupe temeljene na ekosustavu, te poticanju ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama. Za tehničku pomoć za koordinaciju i korištenje sredstava kohezijske politike te za informiranje javnosti i potencijalnih korisnika namijenjeno je više od 216 milijuna eura.
 

Naravno, potrebno je detaljno analizirati je li podjela učinjena na najkvalitetniji način, te kako su pojedine hrvatske regije tretirane tijekom procesa programiranja.

Učinkoviti potencijali
 

Hrvatska bi u sklopu operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” trebala imati na raspolaganju nešto više od milijardu i pol eura. Investicijski prioriteti odabrani za financiranje su: povećanje zaposlenosti i mobilnost radne snage (533 milijuna eura), socijalna uključenost (328 milijuna eura), obrazovni sustav i cjeloživotno učenje (450 milijuna eura) te “pametna administracija” (191 milijun eura), dok je za tehničku pomoć namijenjeno 80 milijuna eura.
 

Veliki projekti
 

Za sada je u Dalmaciji predviđena provedba nekoliko velikih europskih projekta. To su: modernizacija i dogradnja Zračne luke Dubrovnik, projekti u vodnom sektoru Nin – Privlaka – Vrsi – Vir, Split – Solin i Kaštela – Trogir, cestovno povezivanje južne Dalmacije, sanacija odlagališta Karepovac u Splitu i uspostava centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

6,9 milijardi eura za program ‘Konkurentnost i kohezija’
1,5  milijardi eura za ‘Učinkovite ljudske potencijale’
1,9  milijardi eura za očuvanje  i zaštitu okoliša



Vijesti iz medija