- Objavljeno: 30.01.2015.
Hrvatskoj uručen Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije i Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“
Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Creţu danas je na svečanosti u Banskim dvorima službeno uručila potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministru regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branku Grčiću Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. i Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“
Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Creţu danas je na svečanosti u Banskim dvorima službeno uručila potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministru regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branku Grčiću Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. i Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“
Europska komisija je 30. listopada 2014. godine potvrdila Sporazum o partnerstvu, krovni strateški dokument za korištenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Od toga je 8,377 milijarde eura namijenjeno za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj, te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.
Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, koji je Europska komisija odobrila 12. prosinca 2014. među prvih 50 od 205 zaprimljenih programa, Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijardi eura EU sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Najveći iznos ulaganja, više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša (vodno-komunalna infrastruktura i zbrinjavanje otpada), prometnu infrastrukturu i prilagodbu klimatskim promjenama. Više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gospodarstvo, te obrazovanje. Preko 45 posto ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno ili više od 1,94 milijarde eura bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije.
Europska komisija usvojila je 18. prosinca 2014. i Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ između prvih 68 od 187 zaprimljenih prijedloga operativnih programa za financiranje iz Europskog socijalnog fonda. Osnovni cilj OP-a „Učinkoviti ljudski potencijali“ je rast zapošljavanja i jačanje socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je vrijednost 1,582 milijarde eura, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.
U izjavi medijima, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izrazio je zadovoljstvo posjetom povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creƫu Republici Hrvatskoj. Zahvalio je službama Europske komisije na brzini reakcije u odobravanju hrvatskih programskih dokumenta, ali i svima u Vladi Republike Hrvatske: „Odrađen je sjajan posao u pripremi cijele ove priče“.
Potpredsjednik Vlade Grčić danas je zajedno s predsjednikom Vlade Milanovićem i ministrom Hajdašom Dončićem obišao Zračnu luku Dubrovnik na kojoj su počeli radovi. „Prva faza proširenja Zračne luke sufinancira se iz EU fondova“, pojasnio je potpredsjednik. Potom su obišli lokaciju budućeg povezivanja južnog dijela Republike Hrvatske s ostatkom zemlje. Potpredsjednik Grčić rekao je da su povjerenicu Creƫu upoznali s detaljima priče oko Pelješkog mosta, pojasnivši da će se u narednim mjesecima, po dovršetku Studije izvodljivosti, pokazati je li to najbolje rješenje za spajanje južnog dijela Republike Hrvatske s ostatkom zemlje. „Mi se nadamo da je to Pelješki most i da će biti u konačnici“ te dodao: „Vidjet ćemo u kojem vremenu možemo najbrže pokrenuti taj projekt i realizirati ga uz potporu Europske unije“. „Ne radi se samo o mostu, radi se o cestama koje povezuju most preko Pelješca do glavne državne ceste i sve skupa se procjenjuje na vrijednost između 280-300 milijuna eura. „U Partnerskom sporazumu i u Operativnom programu navodi se taj iznos, koji je namijenjen spajanju južnog dijela Republike Hrvatske s ostatkom zemlje. Kad budemo imali svu dokumentaciju i sve elemente moći ćemo govoriti i o gradnji mosta i o potencijalnoj participaciji Europske komisije u sufinanciranju tog projekta“, kazao je potpredsjednik Vlade i zaključio: „Studija izvedivosti trebala bi biti gotova na ljeto, a to znači da bi i aplikacija za potencijalno financiranje cijelog projekta od strane Europske komisije bila na jesen“.
Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Creţu kazala je da cijeni iznimne napore koje je Republika Hrvatska uložila nakon pristupanja u Europsku uniju te da bi s takvom ustrajnošću trebalo i nastaviti. Što se tiče razdoblja 2014. – 2020., kazala je da je najvažnije izraditi plan implementacije projekata, a na hrvatskim je vlastima da odaberu najvažnije projekte koje bi trebalo provesti. Dodala je da joj je bilo drago vidjeti da se planiranim ulaganjima vodi računa o uravnoteženom razvoju cijele zemlje, a što se tiče Pelješkog mosta, kazala je da je to posebna situacija, jedinstvena u Europskoj uniji, da državljani jedne zemlje moraju prolaziti kroz teritorij druge. „Za suverenu državu je problem ako nema jedinstven teritorij“, zaključila je povjerenica Creţu.
Europska komisija je 30. listopada 2014. godine potvrdila Sporazum o partnerstvu, krovni strateški dokument za korištenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Od toga je 8,377 milijarde eura namijenjeno za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj, te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.
Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, koji je Europska komisija odobrila 12. prosinca 2014. među prvih 50 od 205 zaprimljenih programa, Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijardi eura EU sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Najveći iznos ulaganja, više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša (vodno-komunalna infrastruktura i zbrinjavanje otpada), prometnu infrastrukturu i prilagodbu klimatskim promjenama. Više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gospodarstvo, te obrazovanje. Preko 45 posto ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno ili više od 1,94 milijarde eura bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije.
Europska komisija usvojila je 18. prosinca 2014. i Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ između prvih 68 od 187 zaprimljenih prijedloga operativnih programa za financiranje iz Europskog socijalnog fonda. Osnovni cilj OP-a „Učinkoviti ljudski potencijali“ je rast zapošljavanja i jačanje socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je vrijednost 1,582 milijarde eura, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.
U izjavi medijima, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izrazio je zadovoljstvo posjetom povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creƫu Republici Hrvatskoj. Zahvalio je službama Europske komisije na brzini reakcije u odobravanju hrvatskih programskih dokumenta, ali i svima u Vladi Republike Hrvatske: „Odrađen je sjajan posao u pripremi cijele ove priče“.
Potpredsjednik Vlade Grčić danas je zajedno s predsjednikom Vlade Milanovićem i ministrom Hajdašom Dončićem obišao Zračnu luku Dubrovnik na kojoj su počeli radovi. „Prva faza proširenja Zračne luke sufinancira se iz EU fondova“, pojasnio je potpredsjednik. Potom su obišli lokaciju budućeg povezivanja južnog dijela Republike Hrvatske s ostatkom zemlje. Potpredsjednik Grčić rekao je da su povjerenicu Creƫu upoznali s detaljima priče oko Pelješkog mosta, pojasnivši da će se u narednim mjesecima, po dovršetku Studije izvodljivosti, pokazati je li to najbolje rješenje za spajanje južnog dijela Republike Hrvatske s ostatkom zemlje. „Mi se nadamo da je to Pelješki most i da će biti u konačnici“ te dodao: „Vidjet ćemo u kojem vremenu možemo najbrže pokrenuti taj projekt i realizirati ga uz potporu Europske unije“. „Ne radi se samo o mostu, radi se o cestama koje povezuju most preko Pelješca do glavne državne ceste i sve skupa se procjenjuje na vrijednost između 280-300 milijuna eura. „U Partnerskom sporazumu i u Operativnom programu navodi se taj iznos, koji je namijenjen spajanju južnog dijela Republike Hrvatske s ostatkom zemlje. Kad budemo imali svu dokumentaciju i sve elemente moći ćemo govoriti i o gradnji mosta i o potencijalnoj participaciji Europske komisije u sufinanciranju tog projekta“, kazao je potpredsjednik Vlade i zaključio: „Studija izvedivosti trebala bi biti gotova na ljeto, a to znači da bi i aplikacija za potencijalno financiranje cijelog projekta od strane Europske komisije bila na jesen“.
Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Creţu kazala je da cijeni iznimne napore koje je Republika Hrvatska uložila nakon pristupanja u Europsku uniju te da bi s takvom ustrajnošću trebalo i nastaviti. Što se tiče razdoblja 2014. – 2020., kazala je da je najvažnije izraditi plan implementacije projekata, a na hrvatskim je vlastima da odaberu najvažnije projekte koje bi trebalo provesti. Dodala je da joj je bilo drago vidjeti da se planiranim ulaganjima vodi računa o uravnoteženom razvoju cijele zemlje, a što se tiče Pelješkog mosta, kazala je da je to posebna situacija, jedinstvena u Europskoj uniji, da državljani jedne zemlje moraju prolaziti kroz teritorij druge. „Za suverenu državu je problem ako nema jedinstven teritorij“, zaključila je povjerenica Creţu.