Hrvatskoj iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz EU-a

Konkurentnost gospodarstva, zaštita okoliša i učinkovitost resursa, razvoj održive i moderne prometne infrastrukture, sudjelovanje na tržištu rada i kvaliteta obrazovanja, siromaštvo, nejednakost i diskriminacija, te učinkovitost javne uprave – šest je glavnih izazova u financijskoj perspektivi 2014.-2020. koji će se financirati iz europskih strukturnih  i investicijskih fondova. U višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju 10,7 milijardi eura kojima se žele stvoriti nova radna mjesta, izgraditi snažnije gospodarstvo i stvoriti ravnopravnije i uključivo društvo, kazao je Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije na otvaranju konferencije „Izvori financiranja EU projekata – mogućnosti i izazovi“, koju su u Forumu Zagreb Green Gold centra organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak ( HBOR).
 

Jakša Puljiz istaknuo je i kako je u završnici izrada strateških dokumenata, a uskoro se očekuje i usvajanje Partnerskog sporazuma, krovnog plansko-programskog dokumenta kojim se uređuju ulaganja u idućem sedmogodišnjem razdoblju. 
 

Dodao je kako Hrvatska priprema dva operativna programa  za provedbu kohezijske politike. Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ na raspolaganju će biti 6,881 milijardu eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, a kroz OP „Učinkoviti ljudski potencijali“ iz Europskog socijalnog fonda 1,516 milijardi eura. U idućem razdoblju najviše sredstava, a to je 1,9 milijardi eura, utrošit će se na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.
 

Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da je Komora dosad odradila više od 130 europskih projekata, te da je nedavno uspostavljena i baza referentnih projekata poslovnih savjetnika koja će pomoći budućim korisnicima fondova u odabiru savjetnika za svoje projekte. 
 

Hrvatski poduzetnici u pretpristupnom su razdoblju do sredstava za vlastito financiranje najvećim dijelom dolazili vrlo povoljnim kreditnim programima HBOR-a bilo izravno, bilo putem poslovnih banaka. U novom proračunskom razdoblju HBOR će nastaviti s pružanjem proaktivne podrške korisnicima EU projekata, i to onih koji se financiraju sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

 

Članica uprave HBOR-a Martina Jus najavila je kako će HBOR osigurati kvalitetno i povoljno financiranje projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. „Novac iz EU fondova velika je prilika za hrvatsko gospodarstvo. Upravo stoga je HBOR osmislio nove specijalizirane programe kreditiranja kojima će se pratiti natječaji koje su raspisala ministarstva. Sama banka ujedno je uspješan korisnik EU sredstava jer smo CIP programom u suradnji s Europskim investicijskim fondom osigurali sredstva kojima smo poticali poslovne banke na kreditiranje malih poduzetnika", kazala je Martina Jus. 

 

Marek Szczepanski, direktor Direkcije za EU fondove Poljske razvojne banke Bank Gospodartwa Krajowego, predstavljajući tamošnja iskustva u korištenju fondova ističe kako je na raspolaganju bilo znatno više novca nego što se to nudi Hrvatskoj, no bilo je osim uspjeha i dosta pogrešaka. „Nemojte se brinuti da Hrvatska kasni u programiranju ili pripremu strateških dokumenata. Proces ide polako u cijeloj Europskoj uniji i svi ćemo početi trošiti sredstva iz sedmogodišnjeg plana tek krajem iduće godine“, kaže Szczepanski.