Hrvatskoj do 2017. godine na raspolaganju 73,5 milijuna kuna za projekte iz financijske pomoći Norveške, Lihtenštajna i Islanda

Slika /arhiva/SLIKE/Norveska/Norveska_29_4_2014_14.JPG

Zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Jakša Puljiz i državna tajnica norveškoga Ministarstva vanjskih poslova  Ingvild Næss Stub, potpisali su danas Memorandume o suglasnosti za provedbu financijskih mehanizama Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora kroz koje je Hrvatskoj na raspolaganju 73,5 milijuna kuna za projekte koje će se provoditi u razdoblju 2014.-2017. godine. 

Svečanost potpisivanja Memoranduma upriličena je u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u nazočnosti norveškoga veleposlanika Henrika Ofstada, te predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva financija i Ministarstva poduzetništva i obrta, kao i predstavnika norveškog Ministarstva vanjskih poslova, te Ureda za financijske mehanizme u Bruxellesu.

“Ovim financijskim instrumentima jačaju se kapaciteti u inovacijama, pravosuđu i obrazovanju, te se otvaraju novi vidovi suradnje između Hrvatske i Kraljevine Norveške te zemalja Europskoga gospodarskog prostora (Island, Kraljevina Lihtenštajn i Kraljevina Norveška)”, istaknuo je zamjenik ministra Puljiz prigodom potpisivanja Memoranduma.

Darovnica Kraljevine Norveške, Kraljevine Lihtenštajn i Islanda Republici Hrvatskoj iznosi 38,3 milijuna kuna dok je darovnicom Kraljevine Norveške predviđeno 35,2 milijuna kuna.  

“Potpisom Memoranduma daju se nove mogućnosti norveškoj istraživačkoj zajednici, trgovini i industriji. Norveška i Hrvatska imaju dobre preduvjete za zajedničko stvaranje radnoga okružja u Europi okrenutoga budućnosti, kroz ekološku inovaciju”, rekla je norveška državna tajnica Stub.

Kroz spomenute financijske mehanizme financirat će se slijedeći projekti :
 

 Projekt jačanja kapaciteta pravosuđa s ciljem pravednijega i učinkovitijega pravosudnog sustava (ukupne vrijednosti 24,5 mil. kn), čiji je promotor Ministarstvo pravosuđa. Projekt se provodi kroz dva podprojekta:
 

Aktivnosti suradnje s Vijećem Europe na jačanju učinkovitosti i profesionalizma hrvatskoga pravosudnog sustava. Cilj projekta je poboljšanje načina obrađivanja spisa primjenom testirane metodologije razvijene od strane Vijeća Europe. Ocjena usklađenosti upravljanja sudskim spisima s europskim standardima, bit će testirana na sudu u Karlovcu, nakon čega će u skladu s rezultatima biti uvedena na sve sudove u Republici Hrvatskoj.
 

- Obnova suda u Karlovcu. Cilj projekta je poboljšanje radnih uvjeta, kako bi se podržala učinkovitost pravosuđa. U okviru projekta bit će obnovljena zgrada Općinskoga suda u Karlovcu.
 

• Projekt iNavis (ukupne vrijednosti 13 mil. kn) – uspostava hrvatskoga državnoga resursnog centra za energetiku, ekološka, morska i nautička istraživanja i poslovne inovacije čiji je promotor Grad Šibenik.
 

• Projekt integriranih škola (ukupne vrijednosti 10 mil. kn) u Kninu i Vukovaru, promotor projekta je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Cilj projekta je društveni oporavak multietničkih zajednica nakon proživljenih sukoba i postizanje više razine razumijevanja, poštovanja i suradnje između manjinskih i većinske skupine.
 

• Program jačanja civilnoga društva (ukupne vrijednosti 10 mil. kn) s ciljem jačanja nevladinih udruga i njihovog utjecaja na razvoj u području socijalne pravde, demokracije i zaštite okoliša/utjecaja na klimatske promjene.
 

• Projekt tripartitne suradnje između udruga poslodavaca, sindikata te javne uprave (ukupne vrijednosti 765.000 kn), koji će se provoditi u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava.

 

O financijskim mehanizmima Europskog gospodarskog prostora

Financijski mehanizmi Europskog gospodarskog prostora pridonose smanjenju socijalnih i gospodarskih nejednakosti unutar Europskog gospodarskog prostora te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između Norveške i zemalja korisnica. Krajnji cilj mehanizama je stvoriti snažno unutarnje tržište okrenuto budućnosti. Financijski mehanizmi u razdoblju 2009.-2014. iznose ukupno 13,1 milijardu kuna.

 
Galerija:

 


Pisane vijesti