- Objavljeno: 23.09.2014.
Hrvatska Vlada odlučna u provedbi fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i jačanja konkurentnosti gospodarstva
Strategija hrvatske Vlade ostaje bazirana na tri ključna stupa: provedba fiskalne konsolidacije, provedba strukturnih reformi i postizanje uvjeta za gospodarski oporavak i rast s naglaskom na investicije, jačanje konkurentnosti i izvoza, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u uvodnom govoru na konferenciji koju je u hotelu Westin u Zagrebu organiziralo Predstavništvo Europske komisije pod nazivom „Ekonomsko upravljanje u EU: izazovi za Hrvatsku“. Okupljene je pozdravio i Branko Baričević, voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj, a uvodničar je bio i Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije.
Strategija hrvatske Vlade ostaje bazirana na tri ključna stupa: provedba fiskalne konsolidacije, provedba strukturnih reformi i postizanje uvjeta za gospodarski oporavak i rast s naglaskom na investicije, jačanje konkurentnosti i izvoza, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u uvodnom govoru na konferenciji koju je u hotelu Westin u Zagrebu organiziralo Predstavništvo Europske komisije pod nazivom „Ekonomsko upravljanje u EU: izazovi za Hrvatsku“. Okupljene je pozdravio i Branko Baričević, voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj, a uvodničar je bio i Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije.
Vrlo smo odlučni u provedbi cijelog niza mjera kojima se rasterećuje državni proračun, smanjuje deficit i javni dug, te potiče gospodarski oporavak. Europska komisija je u svojim specifičnim preporukama produbila u nekim dijelovima ono što je Vlada donijela u Nacionalnom programu reformi. Primjerice, i prije preporuke o produljenju radnog vijeka, mi smo zakonskim propisima to već predvidjeli, sad je pitanje hoće li to biti do 2031. godine ili ranije, o tome još razgovaramo, kazao je Branko Grčić.
Kad je riječ o rasterećenju državnog proračuna i fiskalnoj konsolidaciji, potpredsjednik Grčić je podsjetio i na fiskalni učinak uspješno provedenog restrukturiranja u dijelu državnih poduzeća i privatizacije brodogradilišta. I fiskalizacija, kao i predstečajne nagodbe imaju učinak na proračun, kao što će imati i monetizacija autocesta koje su izgrađene skupim kreditima.
Zaboravlja se koji je krajnji efekt monetizacije, to je indirektni način smanjenja opterećenja javnih financija, naglasio je potpredsjednik Vlade.
Proračun se održava u planiranim okvirima, što se tiče rashodne strane odradili smo sve što treba, neki manji proboji rashoda se mogu kompenzirati. Dodao je i da će trošak za poplave iznositi između 500 i 600 milijuna kuna, te naglasio da je za jačanje prihodne strane najvažnije ostvariti gospodarski rast. Rast industrije i izvoza, te smanjenje nezaposlenosti dobri su pokazatelji, no potreban je dodatni napor da izronimo iznad površine. Neophodan je rast osobne potrošnje, porezne mjere koje Vlada uvodi dat će mali impuls, ali ključ je u rastu zaposlenosti, istaknuo je potpredsjednik Grčić.
Kazao je i da Vlada u pogledu rokova za ispunjenje preporuka EK-a nigdje nije "u crvenom".
Potpredsjednik Grčić je izvijestio o donošenju strateških dokumenata za korištenje EU fondova, te kazao kako će se i ključne reforme u području zdravstva, socijale i javne uprave sufinancirati iz EU fondova.
Sarvaas Deroose u svom je govoru kazao da su hrvatske ekonomske slabosti duboko ukorijenjene i nisu samo posljedica krize u okruženju, te iznio pregled ekonomske situacije u Hrvatskoj koja je u šest godina recesije izgubila 12 posto BDP-a.
Iako je Hrvatska poduzela određene reforme, posebno javnih financija, Deroose preporuča prioritetno provođenje reformi u četiri područja. To su nastavak fiskalne konsolidacije kako bi se ispunio Vladin cilj spuštanja deficita opće države na 2,7 posto BDP-a 2016. godine, oslobađanje potencijala tržišta rada kako bi se sustigle konkurentske zemlje na području cijene rada i produktivnosti, kao i unapređenje poslovnog okruženja te konkurentnosti.
Pritom je spomenuo uklanjanje administrativnih zapreka za poslovanje i unapređenje trgovačkog prava kako bi gospodarski sporovi bili brže rješavani. Preporuča i mjere za financijski sektor, koje bi smanjile razinu nenaplativih bankovnih potraživanja.
Sve te mjere važne su i kako bi Hrvatska tijekom sljedećih sedam godina mogla povući što više od 8,6 milijardi eura, koliko joj je na raspolaganju iz europskih fondova, zaključio je Deroose.
Galerija:
Galerija: