- Objavljeno: 19.11.2012.
Grčić: Samo za obnovu zračne luke Čilipi povući ćemo barem 130 milijuna eura
(Slobodna Dalmacija/ Hrvoje Prnjak)
Kritike o navodnoj nepripremljenosti Hrvatske za važan posao povlačenja sredstava iz fondova Europske unije gotovo isključivo idu na račun Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i europskih fondova. Jer, kao što se da iščitati iz naziva resora kojima je na čelu, to je njegova briga. Po nekim napisima u dnevnom tisku, iz Bruxellesa stižu upozorenja po kojima trebamo ozbiljnije zasukati rukave u pripremi projekata i uspostavi svih mogućih agencija za distribuciju sredstava nakon što postanemo članica Unije.
Nećemo sve moći povući
-Pa upravo to i radimo - odgovara mirno ministar i uzvraća na kritike sljedećim podacima:
- U drugoj polovini 2013., dakle, nakon što stupimo u članstvo EU-a, počet ćemo s korištenjem strukturnih i kohezijskog fonda Unije. Već u pola godine u 2013., na raspolaganju ćemo imati 450 milijuna eura, a u punoj godini članstva, od 2014. pa do 2020., na raspolaganju ćemo imati između 1,1 i 1,4 milijarde eura godišnje.
Dakle, to je potencijalnih 10 milijardi eura koje će, prema iskustvu drugih zemalja, biti vrlo teško iskoristiti, ali naravno da je naš cilj da postotak iskorištenja bude što veći.
U redu, ali što kažete na kritike o nepripremljenosti?
- Tri su ključna područja pripreme: zapošljavanje više od 400 novih ljudi u sustavu koji se sastoji od desetak ministarstava i još toliko Vladinih agencija. Zatim, traži se ubrzanje pripreme projekata u svim institucijama i na lokalnoj razini kako bi bili spremni već krajem 2013. godine, za početak ugovaranja projekata. Treće, treba osigurati novac za sufinanciranje nacionalnog udjela u projektima, koji se kreće oko 15 do 25 posto investicije.
I, kako ide?
- Pripreme teku intenzivno. Tako se očekuje da će na samom početku ove priče, odnosno u 2013. i 2014., biti pripremljeno i pokrenuto gotovo 20 milijardi kuna vrijednosti projekata, od čega će izravno iz fondova biti financirano 15-ak milijardi kuna. S obzirom na široko područje ulaganja i puno značajnije iznose sredstava nego u aktualnim, pretpristupnom razdoblju, ti će projekti biti vidljiviji i bolje prepoznati od strane javnosti jer će mnogi od njih direktno pridonijeti poboljšanju kvalitete života naših građana.
Na što se odnose te investicije?
Na odlaganje i zbrinjavanje otpada te vodoopskrbu. Tako će, primjerice, gradovi Osijek, Vukovar, Čakovec i Poreč te njima susjedne općine i naselja dobiti uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, a proširit će im se vodoopskrbna i kanalizacijska mreža. Ukupna vrijednost radova i uređaja instaliranih za potrebe unaprjeđenja sustava vodoopskrbe i odvodnje u tim gradovima iznosi oko 230 milijuna eura, od čega će država, odnosno gradovi, dobiti oko 170 milijuna eura nepovratno iz EU fondova.
Pomoć i za turizam
Što je s Dalmacijom u vezi s tim?
- Znatna sredstva uložit će se u Dalmaciju u prvim godinama nakon pristupanja EU-u. Samo za centre gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji uložit će se više od 50 milijuna eura, od čega će oko 35 milijuna eura biti nepovratno za RH, tj. za lokalne zajednice. Tim će se projektima unaprijediti upravljanje otpadom i njegova obrada, povećat će se odvojeno prikupljanje, nabaviti potrebna oprema...
Ne treba ni napominjati što ovakvi projekti znače za lokalno stanovništvo, posebice u turističkim područjima.
Što je s prometnom infrastrukturom, za koju su također predviđena sredstva?
Baš u prvim godinama članstva znatna sredstva ulagat će se u prometnu infrastrukturu. Prva veća ulaganja iz strukturnih instrumenata Europske unije planiraju se u željezničkom i zračnom prometu. Podsjetimo, Vladino povjerenstvo odredilo se prema izgradnji i obnovi željezničkog pravca od Zagreba prema Rijeci. Plan je do 2018. uložiti gotovo 1,5 milijardi eura u taj projekt, od čega bi se iz EU fondova moglo povući 1,2 milijarde eura.
Ne spominjete baš dalmatinske destinacije?
- Pazite, jedan od većih i značajnijih projekata u prometu svakako je i poboljšanje uvjeta u Zračnoj luci Dubrovnik, u Čilipima. Projekt ima za svrhu ispuniti zahtjeve razvoja i smanjiti gužvu te povećati prometnu povezanost izolirane dubrovačke regije. Taj projekt, među ostalim, obuhvaća izgradnju putničkog terminala, rekonstrukciju uzletišta s uređenjem zaštitnog pojasa, rekonstrukciju postojećih staza za vožnju i izgradnju dviju novih, izgradnju dijela stajanke, izmještanje i izgradnju skladišta aviogoriva i dr. Za te će se zahvate iz EU fondova osigurati barem 130 milijuna eura.
A što je s poticanjem gospodarstva?
U 2013. i 2014. godini osigurat će se i preko 30 milijuna eura za malo i srednje poduzetništvo, posebno u sektoru industrije i turizma, te preko 13 milijuna eura za samozapošljavanje, poticanje zapošljavanja, modernizaciju kurikuluma u strukovnim školama u skladu s potrebama tržišta rada...
Gdje smo mi kad je riječ o raspravama između bogatih članica, koje traže da se novci iz fondova ulažu u projekte iz Europske strategije 2020., te “siromašnijih” članica koje žele da se novac iz fondova koristi za postizanje standarda bliskog najrazvijenijim zemljama?
Ova tema sve više dobiva na aktualnosti, a Hrvatska inzistira da na početku članstva u EU-u ima barem isti tretman kakav su imale i druge nove zemlje članice. Sve to kako bi tranzicija prema članstvu protekla što bezbolnije te kako bi se u što većoj mjeri postigli pozitivni učinci članstva gdje je uloga EU fondova, moramo priznati, nezaobilazna.
Kritike o navodnoj nepripremljenosti Hrvatske za važan posao povlačenja sredstava iz fondova Europske unije gotovo isključivo idu na račun Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i europskih fondova. Jer, kao što se da iščitati iz naziva resora kojima je na čelu, to je njegova briga. Po nekim napisima u dnevnom tisku, iz Bruxellesa stižu upozorenja po kojima trebamo ozbiljnije zasukati rukave u pripremi projekata i uspostavi svih mogućih agencija za distribuciju sredstava nakon što postanemo članica Unije.
Nećemo sve moći povući
-Pa upravo to i radimo - odgovara mirno ministar i uzvraća na kritike sljedećim podacima:
- U drugoj polovini 2013., dakle, nakon što stupimo u članstvo EU-a, počet ćemo s korištenjem strukturnih i kohezijskog fonda Unije. Već u pola godine u 2013., na raspolaganju ćemo imati 450 milijuna eura, a u punoj godini članstva, od 2014. pa do 2020., na raspolaganju ćemo imati između 1,1 i 1,4 milijarde eura godišnje.
Dakle, to je potencijalnih 10 milijardi eura koje će, prema iskustvu drugih zemalja, biti vrlo teško iskoristiti, ali naravno da je naš cilj da postotak iskorištenja bude što veći.
U redu, ali što kažete na kritike o nepripremljenosti?
- Tri su ključna područja pripreme: zapošljavanje više od 400 novih ljudi u sustavu koji se sastoji od desetak ministarstava i još toliko Vladinih agencija. Zatim, traži se ubrzanje pripreme projekata u svim institucijama i na lokalnoj razini kako bi bili spremni već krajem 2013. godine, za početak ugovaranja projekata. Treće, treba osigurati novac za sufinanciranje nacionalnog udjela u projektima, koji se kreće oko 15 do 25 posto investicije.
I, kako ide?
- Pripreme teku intenzivno. Tako se očekuje da će na samom početku ove priče, odnosno u 2013. i 2014., biti pripremljeno i pokrenuto gotovo 20 milijardi kuna vrijednosti projekata, od čega će izravno iz fondova biti financirano 15-ak milijardi kuna. S obzirom na široko područje ulaganja i puno značajnije iznose sredstava nego u aktualnim, pretpristupnom razdoblju, ti će projekti biti vidljiviji i bolje prepoznati od strane javnosti jer će mnogi od njih direktno pridonijeti poboljšanju kvalitete života naših građana.
Na što se odnose te investicije?
Na odlaganje i zbrinjavanje otpada te vodoopskrbu. Tako će, primjerice, gradovi Osijek, Vukovar, Čakovec i Poreč te njima susjedne općine i naselja dobiti uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, a proširit će im se vodoopskrbna i kanalizacijska mreža. Ukupna vrijednost radova i uređaja instaliranih za potrebe unaprjeđenja sustava vodoopskrbe i odvodnje u tim gradovima iznosi oko 230 milijuna eura, od čega će država, odnosno gradovi, dobiti oko 170 milijuna eura nepovratno iz EU fondova.
Pomoć i za turizam
Što je s Dalmacijom u vezi s tim?
- Znatna sredstva uložit će se u Dalmaciju u prvim godinama nakon pristupanja EU-u. Samo za centre gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji uložit će se više od 50 milijuna eura, od čega će oko 35 milijuna eura biti nepovratno za RH, tj. za lokalne zajednice. Tim će se projektima unaprijediti upravljanje otpadom i njegova obrada, povećat će se odvojeno prikupljanje, nabaviti potrebna oprema...
Ne treba ni napominjati što ovakvi projekti znače za lokalno stanovništvo, posebice u turističkim područjima.
Što je s prometnom infrastrukturom, za koju su također predviđena sredstva?
Baš u prvim godinama članstva znatna sredstva ulagat će se u prometnu infrastrukturu. Prva veća ulaganja iz strukturnih instrumenata Europske unije planiraju se u željezničkom i zračnom prometu. Podsjetimo, Vladino povjerenstvo odredilo se prema izgradnji i obnovi željezničkog pravca od Zagreba prema Rijeci. Plan je do 2018. uložiti gotovo 1,5 milijardi eura u taj projekt, od čega bi se iz EU fondova moglo povući 1,2 milijarde eura.
Ne spominjete baš dalmatinske destinacije?
- Pazite, jedan od većih i značajnijih projekata u prometu svakako je i poboljšanje uvjeta u Zračnoj luci Dubrovnik, u Čilipima. Projekt ima za svrhu ispuniti zahtjeve razvoja i smanjiti gužvu te povećati prometnu povezanost izolirane dubrovačke regije. Taj projekt, među ostalim, obuhvaća izgradnju putničkog terminala, rekonstrukciju uzletišta s uređenjem zaštitnog pojasa, rekonstrukciju postojećih staza za vožnju i izgradnju dviju novih, izgradnju dijela stajanke, izmještanje i izgradnju skladišta aviogoriva i dr. Za te će se zahvate iz EU fondova osigurati barem 130 milijuna eura.
A što je s poticanjem gospodarstva?
U 2013. i 2014. godini osigurat će se i preko 30 milijuna eura za malo i srednje poduzetništvo, posebno u sektoru industrije i turizma, te preko 13 milijuna eura za samozapošljavanje, poticanje zapošljavanja, modernizaciju kurikuluma u strukovnim školama u skladu s potrebama tržišta rada...
Gdje smo mi kad je riječ o raspravama između bogatih članica, koje traže da se novci iz fondova ulažu u projekte iz Europske strategije 2020., te “siromašnijih” članica koje žele da se novac iz fondova koristi za postizanje standarda bliskog najrazvijenijim zemljama?
Ova tema sve više dobiva na aktualnosti, a Hrvatska inzistira da na početku članstva u EU-u ima barem isti tretman kakav su imale i druge nove zemlje članice. Sve to kako bi tranzicija prema članstvu protekla što bezbolnije te kako bi se u što većoj mjeri postigli pozitivni učinci članstva gdje je uloga EU fondova, moramo priznati, nezaobilazna.