Gospodarski trendovi i pokazatelji u 2014. godini

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske  i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije  Branko Grčić, zajedno s ministrima Borisom Lalovcem, Ivanom Vrdoljakom, Darkom Lorencinom, Gordanom Marasom i Tihomirom Jakovinom, predstavio je danas, na konferenciji za medije, gospodarske trendove u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na proteklu godinu.

Potpredsjednik Grčić kazao je kako su ciljevi Vlade određeni s tri ključne stvari. „To je prije svega uređenija država, dakle sređenije javne financije, za što je nužno provoditi određene strukturne reforme. S druge strane, osigurati temelje za održiv i stabilan gospodarski rast, u budućnosti. I ono što, isto tako, nismo niti jednog trenutka zanemarili, to je socijalna pozicija naših građana. Dakle, zaštita onih najpotrebitijih, najugroženijih, u svim segmentima“, rekao je. Potpredsjednik Vlade je naglasio da je proračunski deficit doveden u „jednu razumnu mjeru“, što omogućava kvalitetniji ulazak u fiskalnu 2015. godinu.  Također je naglasio da je u posljednje tri godine Vladina mandata osigurana isplata svih obveza koje država treba osigurati prema svojim građanima. „Mirovine ne da nisu padale, kao u državama oko nas, nego su malo, minimalno, ali ipak usklađivane, i to treba naglasiti. Sva socijalna davanja su isplaćivana redovito“, rekao je naglasivši da je to Vladi bilo od izuzetne važnosti cijelo vrijeme.
 
Što se tiče gospodarskog rasta, potpredsjednik Grčić izrazio je žaljenje što BDP nije rastao iznad nule. „Međutim, stvoreni su itekakvi temelji da se to dogodi. Većina gospodarskih pokazatelja u 2014. godini preokrenula je trend, iz negativnog, opterećenog krizom, prema pozitivnom trendu koji će se, mi smo uvjereni, nastaviti u 2015., a puni efekti pripreme i mukotrpnog rada ove Vlade vidjet će se u narednim godinama“, rekao je potpredsjednik Grčić.
 
„Iz ovih pokazatelja jasno je da se hrvatska ekonomija restrukturira i to je najveći doprinos ove Vlade i ljudi koji stoje danas ovdje sa mnom. Od jedne trgovačke, rentijerske, ekonomije, bazirane isključivo na samom zaduživanju, skupim vanjskim zaduženjem, kreditima i uvozu, mi smo se sada okrenuli nečemu što se bazira na oporavku industrije, izuzetno značajnom oporavku izvoza, čemu je znatno pridonijela integracija u Europsku uniju, što predstavlja jednu zdraviju ekonomiju i na čemu ćemo bazirati našu ekonomsku politiku i u narednom razdoblju“, kazao je potpredsjednik Grčić ističući da je to jedan od najvećih dosega ove Vlade. Potom je potpredsjednik Vlade predstavio podatke iz službenih izvora, a spomenutu prezentaciju možete preuzeti na web stranici Vlade Republike Hrvatske.
 
Industrijska proizvodnja u 2014. godini rasla je za 1 posto, prvi puta nakon 2008. godine, od kada je izbila kriza. Nadalje, izvoz roba, dakle onoga što primarno dolazi iz industrije, u prvih 10 mjeseci prošle godine rastao je za 8,5 posto. „Kada gledate izvoz u zemlje Europske unije, u tih deset mjeseci 11,4 posto je porastao“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i nastavio: „Turizam, kao jedan od najstabilnijih hrvatskih gospodarskih sektora, koji je jedini imao onaj veliki pad u vremenu rata i krize, sada pokazuje i dalje stabilan rast, i zadnji podaci da je i u 2014. ostvaren broj dolazaka za 5 posto više nego prethodne godine, a da je broj noćenja rastao za 2 posto“. Prihodi od turizma rasli su za 2,5 posto te su najveći nakon 2008. godine. „Čak i ono što je u godinama krize i recesije bio problem, a to je stanje osobne potrošnje, kao najznačajnije komponente BDP-a, i tu se dogodila značajna promjena u ovoj godini. U devet od jedanaest mjeseci zabilježen je rast trgovine na malo, što direktno pokazuje kretanje osobne potrošnje. Tome će svakako pridonijeti, ne možda spektakularno, ali svakako će pridonijeti i rast plaća za oko milijun naših građana od 1. siječnja ove godine“.
 
Što se tiče nezaposlenosti, najvažnijeg hrvatskog problema, potpredsjednik Grčić kazao je kako su mnogi prošle godine „zlurado navijali“ da broj nezaposlenih dosegne brojku od 400 tisuća. „Na njihovu žalost i razočaranje, to se nije dogodilo. A na naše zadovoljstvo, ove godine smo preokrenuli trend i u nezaposlenosti. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj kontinuirano pada, od travnja ili svibnja prošle godine pa do kraja 2014.“, rekao je potpredsjednik Vlade Grčić i dodao da značajan dio izlaska iz evidencije Zavoda za zapošljavanje čini ona komponenta koja se odnosi na novo zaposlene građane, njih oko 60 posto, a ne brisani iz nekih drugih razloga.
 
Na kraju, potpredsjednik Vlade Branko Grčić osvrnuo se na stanje u građevinskom sektoru. „Taj nekretninski balon je prevelik i još se nije ispuhao i stope pada građevinarstva su još iznad -5 posto. To je ono što vuče i BDP još uvijek ispod nule, jer građevina bitno određuje investicijsku aktivnost. Katastrofalno stanje u građevinskom sektoru pokušavamo izliječiti tako da povećamo investicije, gdje će građevinarstvo dobiti nove poslove, zajedno s vezanim industrijama. To je naša strategija“, rekao je potpredsjednik Vlade.
 
„Pripremili smo ogroman broj projekata, 30 velikih projekata između 10 i 220 milijun eura pojedinačne vrijednosti“, rekao je potpredsjednik Grčić ističući kako su u ovdje nabrojani samo projekti koji se financiraju iz fondova Europske unije. „Tu nije Plomin C, tu nisu Kupari, tu nije Zračna luka Zagreb, koja je 220 milijuna eura, i tako dalje. Dakle, gomila pripremljenih projekata da u novom investicijskom valu dignu Hrvatsku prema gore“.  Od 1,27 milijarde eura krajem prošle godine 962 milijuna eura je ugovoreno, što iznosi 76 posto svih raspoloživih sredstava.
 
Ministar financija Boris Lalovac, izvijestio je ponajprije o stanju nelikvidnosti i mjerama koje je Vlada Republike Hrvatske poduzela nakon eksplozije nelikvidnosti 2011. godine. Iako je ta nelikvidnost još uvijek dosta visoka, bitno je reći da ona ima silazni trend  i da se spušta na razinu 2009. i 2010. godine, te da Vlada poduzima daljnje mjere kako bi se i u ovoj godini ta nelikvidnost dalje suzbijala. Navodeći da e najveći dio te nelikvidnosti  odnosi na zaleđene nekretnine, Lalovac je podsjetio na mrežu kompanija „zlatnih dečki“ koje su ostavljale dugove  i državi i drugim vjerovnicima. Što se predstečajnih nagodbi tiče, ukupno je bilo 67,8 milijardi prijavljenih obveza. Njihovi su iznosi puno veći od iznosa blokada, što znači da su i dubioze bile puno veće. Sklopljeno je 2362 nagodbi u kompanijama u kojima je preko 33.000 zaposlenih. Nije sklopljeno 4600 nagodbi, te su kompanije otišle u stečaj, a ondje se nalazilo oko 15.000 zaposlenih. U postupku je još oko 580 nagodbi, iz čega je razvidno da je oko 92% svih nagodbi riješeno, pa u 2015. godini taj projekt neće imati toliko utjecaja kao u prošlim godinama.
 
Ministar Lalovac nadalje je izvijestio o stanju proračuna i uštedama koje je Vlada ostvarila u ovome mandatu. U odnosu na 2007. i 2008., dakle, na pretkrizno razdoblje, Vlada je uspjela bruto masu plaća  dovesti na razinu od 21,4 milijarde kuna, što je ispod razine 2008. godine.  Što se tiče materijalnih rashoda, oni su svedeni na 7,5 mlrd kuna, znači na iznose iz 2007. godine, a što se subvencija tiče n a 5,2 milijarde kuna. „Vlada je svojim aktivnim politikama, u odnosu na 2011. godinu, koja je bila predizborna, potrošila 4 milijarde kuna manje. To je 4 milijarde kuna uštede na plaćama, materijalnim rashodima i subvencijama“, naglasio je ministar financija Boris Lalovac. „Međutim, dodao je, javne su financije pod pritiskom zbog kamata čiji se iznos udvostručuje od 2007. godine, do 2014. Najviše je narastao između 2011 i 2014. zato što se preuzeo vrlo velik dio dugova.  Znate da smo preko dvije milijarde eura dugova preuzeli u brodogradnji i zdravstvu, znači govorimo negdje oko 15 mlrd kuna, devet milijardi  dugova u brodogradnji i šest milijardi dugova u zdravstvu i zato je veća potrošnja. Kada preuzimate ne samo taj dio dugova, nego i drugih dugova javnih poduzeća, najveći je utjecaj zapravo na kamate a na njih odlazi i ovaj dio koji smo uštedjeli, i na plaćama, i na materijalnim rashodima i na subvencijama. Postavlja se pitanje što bi bilo da nismo štedjeli, koliko bi onda bile kamate. Postavlja se pitanje je li  kriza na vrijeme prepoznata i po svim iznosima vidite, od 2007 do 2011. godine da se, po svim ovim stavkama,  nije štedjelo. Nije se štedjelo, a kriza je već bila duboka, BDP je bio pao 13%,  a Vlada već u šestoj godini mora krenuti snažnim mjerama, na što dolaze još dodatni troškovi. Znači, puno teže upravljamo sada javnim financijama, nego da se sa štednjom  krenulo na vrijeme, u 2007. i 2008. godini. Tako da je vrlo velika odgovornost na ovom razdoblju, kad vidite, u ovom dijelu troškova, da oni eksplodiraju“ podsjetio je ministar.

Ministar je razjasnio i zbog čega se na nižim plaćama  manje osjeća Vladina mjera smanjenja doprinosa za povećanje plaća. „Još jednom ću ponoviti: oni koji imaju 5.000 kn bruto plaću, do sada su plaćali 94 kune tog poreza na dohodak, a sada ga plaćaju 13 kuna. Znači nije ni moglo biti većeg povećanja onima koji imaju niske plaće jer oni i ne plaćaju porez na dohodak. Oni koji su u razredu od  8,9,10 tisuća kuna skoro tri tisuće kuna ga plaćaju i zbog toga je njihovo povećanje puno veće nego kod onih koji imaju plaće od  5 ili 6 tisuća kuna jer oni plaćaju vrlo malo poreza na dohodak.

Ministar Lalovac iznio je i podatke o fiskalizaciji. U 2014. godini ukupno je u Hrvatskoj cirkulirala gotovina od oko 160 mlrd kuna, što je 7 posto više  nego što je to bilo 2013. godine „Ovo je još jedan indikator povećanja potrošnje, ali i boljeg mjerenja potrošnje, jer mi na dnevnoj razini vidimo koliko se potroši i u kojoj industriji, koliko u ugostiteljstvu.  U prosincu, to je također bilo 12,2 mlrd, a najviše se zapravo potrošilo u kolovozu, kada je gotovinski promet u Republici Hrvatskoj iznosio preko 20 mlrd kuna. U prvih sedam dana ove godine potrošnja je  0,7 posto veća potrošnja nego prvih sedam dana 2014.,  što sve ukazuje da se potrošnja polagano oporavlja. Nadamo se da će i ovim mjerama poticanja kroz rasterećenje dohotka nastaviti u 2015. godini“ zaključio je ministar financija svoje izlaganje.
 
„Industrijska proizvodnja je u čitavoj 2014. godini rasla, a zadnji podatak govori da je u mjesecu studenome na godišnjoj razini porasla 2,8 posto.“, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i dodao da je najznačajniji rast u prerađivačkoj industriji, koja čini oko  78 posto ukupne industrije i u kojoj je rast 2,9 posto.  „Dvadeset i pet godina od samostalnosti naše države priča se o reindustralizaciji, o onim vremenima kad je industrija bila nositelj gospodarstva, a ne samo  javna potrošnja i dugovi“, istaknuo je ministar i kazao da su sada imamo strateške dokumente te se sukladno njima već u 2014. godini pokazao rast industrijske proizvodnje, nakon pet godina uzastopnog pada koji je započeo 2009. godine. „Željeli smo da se Hrvatska bazira na industriji, turizmu, izvozu, ovi brojevi nam govore da smo na dobrom putu“, zaključio je ministar Vrdoljak dodavši da to potvrđuju i dva Operativna programa Ministarstva gospodarstva, ukupne vrijednosti 250 milijuna kuna, koji su donijeli tri tisuće novozaposlenih u industriji.
 
„Što se energetike tiče, mi smo u nekoliko godina pretvorili Hrvatsku od potpuno nevidljive energetske politike do energetskog lidera ovog dijela Europe, u državu u kojoj se energetska politika zasniva na pomoći regiji, koja je poželjni partner globalnim energetskim kompanijama i od koje Europska komisija očekuje da u sljedećem razdoblju energetski sektor bude jedan od stupova razvoja Hrvatske“, kazao je ministar Vrdoljak.  Istaknuo je da Vlada ne vodi kratkoročnu, već energetsku politiku Jugoistočne Europe, u kojoj Hrvatska može i treba biti lider. S tim u vezi spomenuo je projekt Plomin, koji je pri kraju cijele pripreme, a vrijedan do milijardu eura, te istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj, koji je u skoroj fazi potpisivanja ugovora pred potpisivanjem ugovora, u kojem investicije iznose 4 milijarde kuna stranog kapitala u fazi istraživanja. Naglasio je da svjetski prosjeci govore da u takvim projektima oko 60 posto tog kapitala završava lokalnoj komponenti.

Ministar je govorio i o brodogradnji, za koju je ova Vlada preuzela 9 milijardi kuna obaveza, a ukupno su porezni obveznici loše poslovanje u brodogradnji platili preko 23 milijarde kuna. „Iz godine u godinu su vlade gledale u to i nisu ništa radile, nego su kupovale socijalni mir i trošile javni novac. Mi smo uhvatili taj vrući krumpir, restrukturirali i privatizirali. Danas su knjige narudžbi pune i restrukturiranje ide u smjeru u kojem očekujemo“, rekao je ministar i naglasio da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja je,  u fazi ulaska u Europsku uniju spasila brodogradnju.
 
Također, ministar Vrdoljak rekao je da je Republika Hrvatska na ljestvici „Doing Business“ Svjetske banke iz godine u godinu tonula, a samo u jednog godini, 2014., napredovala s 89. na 65 mjesto.  „To je metodologija svjetske banke, referentna za čitav svijet, investitori u svijetu prate tko ima najveći reformski napredak“, naglasio je ministar. I na kraju, ministar je kazao da, osim industrije za koju je ključno da raste, rasta u turizmu i fiskalne konsolidacije, imamo i dvoznamenkastu brojku izvoza u Europsku uniju. Naglasio je da to znači da hrvatska industrija konačno postaje produktivnija,  da su bruto dodane vrijednosti sve veće i da smo konkurentni. „To je održivo gospodarstvo  i to je učinjeno u mandatu ove Vlade“, zaključio je ministar.
 
Ministar turizma Darko Lorencin izvijestio je da je u 2014. godini u odnosu na 2013. zabilježeno povećanje od 5 posto dolazaka i 2 posto noćenja. „Ono što nas posebno veseli su prihodi za prvih devet mjeseci koji su za 2,5 posto veći nego prethodne 2013. godine“, kazao je ministar Lorencini, dodavši da su se time obistinile prognoze da će se financijski prihodi kretati u porastu od 2 do 3 posto. Naglasio je i da je treći kvartal 2014. godine bio jači od rekordne, po financijama, 2008. godine. „To su trendovi koji zaokružuju još jednu turističku godinu i isto tako pokazuju koliko je turistički proizvod koji Hrvatska ima konkurentan“, rekao je. Ministar Lorencin podsjetio je da je protekle godine donesen Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020. godine koji predstavlja glavni alat Hrvatskoj turističkoj zajednici i čitavom sustavu turističkih zajednica u promociji i kreiranju proizvoda. „Tu smo si zadali tri osnovne stvari : pojačavanje branda i rebranding, osnaživanje pred i posezone, popularni PPS program, gdje se prema podacima koje smo dobili za ovu jesen vidi da u listopadu imamo porast od 7 posto noćenja, a u prosincu, nakon praznika, imamo porast od 8 posto noćenja i gotovo 15 posto dolazaka“, ustvrdio je ministar i zaključio: „To su projekti i programi koji idu prema reorganizaciji čitavog sustava jer osnovni cilj nam je uvesti destinacijski menadžment, a to smo započeli protekle godine“.
 
„Nakon tri godine rada vide se pozitivni pokazatelji i Hrvatska izlazi iz recesije. Idemo naprijed i izvući ćemo ovu zemlju iz gospodarske krize“, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Istaknuo je da u posljednje dvije godine u Hrvatskoj imamo gotovo 44.000 novoosnovanih tvrtki i obrta te ih je za dvije tisuće više nego što ih je ugašeno. „Isto tako, gotovo 150.000 tvrtki u Hrvatskoj obuhvaćeno je našim mjerama te smo im omogućili jednostavnije poslovanje“, nastavio je ministar te kao jednu od najvažnijih izdvojio mjeru „naplati pa plati“, kojom će od 1. siječnja ove godine svi, koji imaju do 3 milijuna kuna prihoda, moći plaćati PDV po naplaćenoj fakturi, a što obuhvaća preko 130.000 tvrtki . Podsjetio je da su od 1. siječnja 2013. godine, oni koji su imali prihode do 230.000 kuna, mogli izabrati žele li biti u sustavu PDV-a ili ne, dodavši: „Tako smo pomogli 40.000 tvrtki.“

Nadalje, ministar Maras istaknuo je da je ova Vlada je u zadnje tri godine isplatila 2,5 puta više direktnih subvencija u malo i srednje poduzetništvo, odnosno preko milijardu i 130 milijuna kuna, zbog čega je jedini sektor u Hrvatskoj koji ima rast izvoza 17,8 posto veći nego što je bilo prije 2008. godine, odnosno prije gospodarske krize, sektor malog i srednjeg poduzetništva. „Izvoz je iznosio 49,49 milijardi kuna“, rekao je ministar ocijenivši to vrlo dobrim rezultatom .

Rastu i investicije u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Ministar je obrazložio da se u 2013., u odnosu na godinu prije, bilježi 20 posto rasta investicija, s 15 na 18 milijardi kuna. Što se tiče sredstava EU fondova u području poticanja malog i srednjeg poduzetništva, podsjetio je da je od 2007. do 2011. godine bilo ugovoreno 15 milijuna eura, dok je od 2012. do 2014 ugovoreno gotovo pet puta više, odnosno 76 milijuna eura. „I ove nas godine čekaju natječaji vrijedni preko 500 milijuna eura, a kad se pribroje i sredstva o kojima je govorio je ministar Vrdoljak, poduzetnici u Republici Hrvatskoj dobit će gotovo 700 milijuna eura poticaja da jednostavnije i bolje posluju u narednoj godini “, napomenuo je. 
 
„Ova je Vlada nakon tri godine izvukla Hrvatsku iz krize u koju su nas uvalili HDZ-ovci sa svojim nestručnim, nesposobnim i dijelom korumpiranim postupcima“, zaključio je ministar Maras.