- Objavljeno: 09.08.2014.
Europska komisija: Hrvatska će uz Poljsku imati najviše koristi od fondova EU-a
Slobodna Dalmacija/ Goran Kotur
U šestom izvješću Europske komisije o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji procjenjuje se da će Hrvatska zajedno s Latvijom biti druga u EU-u, odmah iza Poljske, po koristi u odnosu na BDP koju će imati od kohezijske politike EU-a u razdoblju od početka 2014. do kraja 2023. godine. Naime, do kraja 2023. godine može se trošiti novac koji je članicama EU-a alociran za provedbu kohezijske politike za ovo financijsko razdoblje Unije koje traje do kraja 2020. godine. U izvješću se procjenjuje da će BDP Poljske u razdoblju do kraja 2023. godine prosječno godišnje biti oko 2,4 posto viši nego što bi bio bez kohezijske politike, dok će BDP Hrvatske i Latvije prosječno na godišnjoj razini biti oko 2,2 posto viši. Očekuje se da će novac koji će Poljska i Hrvatska godišnje povući preko kohezijske politike prosječno iznositi oko 1,7 posto BDP-a, dok će novac koji će povući Latvija iznositi oko 1,5 posto BDP-a.
U izvješću se procjenjuje da će se utjecaj kohezijske politike na BDP članica EU-a kojima je na raspolaganju najviše novca dosta razlikovati, prije svega zbog različitih iznosa alociranog novca, koji bi se trebao povući, u odnosu na BDP. Ali, procjenjuje se da utjecaj kohezijske politike neće uvijek biti razmjeran povučenom novcu u odnosu na BDP. Očekuje se da će s obzirom na alokaciju najviše novca u odnosu na BDP povući Mađarska, koja bi, prema procjeni iz izvješća, trebala biti tek peta po pozitivnom utjecaju kohezijske politike na BDP. Povlačenje i trošenje alociranog novca nije dovoljno da bi se ostvario pozitivan utjecaj kohezijske politike. To ovisi i o tome na što i kako se troši novac.
U izvješću se procjenjuje da će u članicama EU-a kojima je u odnosu na BDP alocirano najviše novca zahvaljujući kohezijskoj politici do kraja 2023. godine BDP prosječno godišnje biti 2 posto viši nego što bi bio bez kohezijske politike dok će zaposlenost biti oko jedan posto viša nego što bi inače bila. Procjenjuje se da će od 2007. do 2016. godine kohezijska politika doprinijeti prosječnom povećanju BDP-a od 2,1 posto godišnje u Latviji, od 1,8 posto godišnje u Litvi i 1,7 posto godišnje u Poljskoj. Što se tiče zapošljavanja, prosječni godišnji učinak procjenjuje se na jedan posto u Poljskoj, 0,6 posto u Mađarskoj, i 0,4 posto u Slovačkoj i Litvi.
Inače, u izvješću se analizira stanje kohezije u Uniji i problemi s kojima se suočavaju nacionalna, regionalna i lokalna tijela u svojim nastojanjima da prevladaju učinke financijske i ekonomske krize. Ističe se da je kohezijska politika ublažila veliki pad javnih ulaganja pružanjem prijeko potrebnih resursa za ulaganja u mnogim članicama EU-a. U prosjeku su se javne investicije u EU-u smanjile za 20 posto između 2008. i 2013. godine. U Grčkoj, Španjolskoj i Irskoj smanjile su se za više od 60 posto, a u novim članicama Unije, koje najviše koriste sredstva kohezijske politike, za čak 32 posto. U razdoblju od 2010. do 2012. godine financiranje preko kohezijske politike činilo je 21 posto javnih investicija u cijeloj Uniji. U Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Litvi financiranje preko kohezijske politike činio je više od tri četvrtine javnih investicija. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o novcu isplaćenom iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda zajedno s nacionalnim sufinanciranjem. To znači da je udio novca iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u javnim investicijama nešto niži od navedenog, ali se to u tekstu izvješća ne spominje, već u jednoj od tablica.
Ističe se i doprinos kohezijske politike stvaranju neophodne financijske stabilnosti kojom se privlače privatna ulaganja. Navode se i rezultati ulaganja u sklopu kohezijske politike EU-a od početka 2007. do kraja 2013. godine. Iz postojećih podataka sa kraja 2012. godine vidi se da je preko kohezijske politike, točnije zahvaljujući ulaganjima sufinanciranima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, otvoreno 594 tisuće radnih mjesta. Očekuje se da će se do kraja 2015. godine, do kada se u članicama EU-a, osim u Hrvatskoj koja kao nova članica ima dodatnu godinu, mora potrošiti novac dodijeljen preko kohezijske politike u prošlom financijskom razdoblju EU-a, otvoriti ukupno 1,4 milijuna novih radnih mjesta. Od toga bi se oko 900 tisuća trebalo otvoriti u siromašnijim regijama Unije. U izvješću stoji da se očekuje da će se u sadašnjem financijskom razdoblju EU-a koje traje do kraja 2020. godine postići bolji rezultati usmjeravanjem ulaganja na ključne sektore poput zelene ekonomije, konkurentnosti malih i srednjih tvrtki, inovacija, zapošljavanja i socijalne uključenosti.
- Iz izvješća je jasno vidljivo da je kohezijska politika postala moderan i fleksibilan alat koji se može primijeniti na različite izazove s kojima se Europljani suočavaju. Taj se alat koristi za ulaganja u Europi. Reagira se u krizi, ali se ulaže i strateški radi stvaranja rasta i prijeko potrebnih radnih mjesta. Budući da se u mnogim članicama EU-a poboljšava infrastruktura, goleme potpore za ceste i mostove postaju stvar prošlosti. Ulaganjima usmjerenima na inovacije i zeleni rast stvorit će se dobra i trajna radna mjesta te će se povećati konkurentnost naših regija. Međutim, kriza je ostavila traga u mnogim regijama i gradovima. Razlike i dalje postoje i mnogo je toga još potrebno učiniti. Ta se sredstva moraju mudro potrošiti kako bi se osiguralo postizanje najboljih rezultata, posebno u regijama i gradovima gdje su potrebe najveće, ističe Johannes Hahn, član Europske komisije zadužen za regionalnu i urbanu politiku.
Na kraju, treba naglasiti da je šesto izvješće Europske komisije o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji iznenađujuće ohrabrujuće za Hrvatsku. Hoćemo li zaista imati veliku korist od kohezijske politike EU-a, preko koje je Hrvatskoj za ovo sedmogodišnje financijsko razdoblje Unije na raspolaganju 8,4 milijarde eura, vidjet ćemo uskoro. Sada to ovisi o potpredsjedniku Vlade i ministru Branku Grčiću i njegovom timu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a, te o drugim nadležnim ministarstvima, ali i o županijama, gradovima i općinama, malim i srednjim poduzetnicima, udrugama… Dakle, o svima koji bi trebali sudjelovati u procesu povlačenja i korištenja novca koji nam je alociran preko kohezijske politike EU-a. Sredstva iz ovog financijskog razdoblja moramo iskoristiti najkasnije do kraja 2023. godine, a bilo bi dobro da taj novac što prije počnemo mudro trošiti. Ovu razvojnu šansu moramo maksimalno iskoristiti.
Projekti na terenu
U prošlom financijskom razdoblju EU-a preko kohezijske politike potporu je dobilo oko 80 tisuća novih tvrtki, pet milijuna građana dobilo je pristup širokopojasnoj mreži, a 3,3 milijuna ljudi ima bolju opskrbu pitkom vodom. Pomoć u nalaženju posla dobilo je 5,7 milijuna osoba, a još 8,6 milijuna dobilo je potporu za stjecanje kvalifikacija.
- U šestom kohezijskom izvješću daje se temeljit uvid u dodanu vrijednost kohezijske politike EU-a, koja je vrlo bitan izvor ulaganja u ekonomski rast i društveni napredak u svih 28 članica Unije. Europski socijalni fond čini gotovo četvrtinu kohezijske politike te je ključni instrument EU-a za ulaganje u vještine stanovnika i prilike koje im se pružaju. Europski socijalni fond podupire ulaganja u zapošljavanje, socijalnu uključenost i obrazovanje, ali i u dobro upravljanje i reformu javne uprave. Ovo kohezijsko izvješće objavljeno je u važnom razdoblju, kad se donose partnerski sporazumi s pojedinačnim članicama EU-a za programsko razdoblje od početka 2014. do kraja 2020. godine te su u tijeku pregovori o operativnim programima. Tim se izvješćem pruža dobra slika o trenutačnoj situaciji i o tome što je još potrebno učiniti da bi se proračun za razdoblje od početka 2014. do kraja 2020. godine upotrijebio za projekte na terenu, kaže Laszlo Andor, član Europske komisije zadužen za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.
Jačanje kapaciteta
Europska komisija u izvješću naglašava i potrebu za dobrim upravljanjem te navodi da se bez toga ne mogu postići visoke stope rasta i regionalna ekonomska konvergencija. Mnogi problemi u upravljanju programima kohezijske politike administrativne su prirode, a vezani su za ljudske resurse, sustave upravljanja, koordinaciju između različitih tijela i pravilnu provedbu javne nabave. Iako se upravljanje u članicama EU-a poboljšalo, i dalje će se pomoću ulaganja graditi administrativni kapaciteti u određenim članicama Unije, poput Hrvatske, te će se osoblje osposobljavati i dobivati potporu kako bi se novac poreznih obveznika EU-a najučinkovitije koristio.