Ministrica Tramišak na konferenciji u Osijeku: „U posljednjih šest godina na području Slavonije, Baranje i Srijema uz pomoć EU sredstava ugovoreno je 740 projekata poduzetnika čime je stvoreno 2 tisuće, a očuvano 11 tisuća radnih mjesta“.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak danas je u Osijeku sudjelovala na panel raspravi povodom konferencije u organizaciji Večernjeg lista „Hrvatska kakvu trebamo – Kako iskoristiti razvojni potencijal Slavonije, Baranje i Srijema“.

Povod održavanja konferencije brojni su pozitivni gospodarski i demografski trendovi na području Slavonije i Baranje, ali i rast poduzetništva kao i povećanje izvoza gospodarstvenika, a uz ministricu na panelu su sudjelovali i župan Osječko – baranjske županije, Ivan Anušić, vlasnik tvrtke Žito Osijek Marko Pipunić, predsjednica uprave Saponije i Kandita Dajana Mrčela, vlasnik Osatina grupe Mirko Ervačić te osnivač tvrtke Mono Denis Sušac.

Ministrica Tramišak tom je prilikom kazala kako se pozitivni trendovi prvo ogledaju u rastu i razvoju gospodarstva, a zatim je pojasnila što je pridonijelo tim pozitivnim promjenama.

„Korištenje fondova Europske unije zasigurno je tome pridonijelo. Mi imamo podatke da je u posljednjih šest godina na području Slavonije, Baranje i Srijema ugovoreno 740 projekata poduzetnika. Tih 740 projekata doprinijelo je konkretno stvaranju dvije tisuće radnih mjesta i očuvanih 11 tisuća radnih mjesta i to su podaci koji govore u prilog tome da se putem financiranja iz EU fondova doista događaju pozitivne promjene“, kazala je ministrica Tramišak dodavši da je od dostupnih 10,7 milijardni eura iskorišteno nešto više od 5,5 milijardi eura, dok će se ostatak sredstava implementirati u naredne dvije godine.   

„Kada govorimo o samom korištenju sredstava znamo da smo imali i određene nedostatke koji su smanjivali mogućnosti za poduzetnike. Već možemo najaviti značajno povećanje postotka potpore za poduzetnike od 1. siječnja 2022. godine. Poduzetnici su prilikom korištenja sredstava mogli koristiti maksimalno 25 posto ako su veliki poduzetnik, 35 ako su srednji i 45 ako su mali. Postotci potpore sada se podižu na 50 posto za velike, 60 za srednje i 70 za male, a to čini doista značajnu razliku“, nastavila je ministrica Tramišak. 

U nastavku izlaganja ministrica Tramišak konstatirala je kako je potrebno koristiti sve dostupne izvore financiranja putem nacionalnih i europskih sredstava naglasivši važnost dodatnog kreiranja prilika iz vlastitog proračuna u suradnji s gradovima, općinama i samim županijama.

„Jednim sinergijskim pristupom s gradovima, županijama i poduzetnicima kao i udruženjima poduzetnika trebamo ići u smjeru stvaranja strateških lanaca vrijednosti, povezivanja malih, srednjih i velikih proizvođača i ići u smjeru iskorištavanja sirovine koja nastaje na ovom području, prerade proizvoda, plasiranje na tržište i njegovo brendiranje“, pojasnila je ministrica Tramišak i dodala kako će sve to zasigurno pomoći u podizanju atraktivnosti te regije.

„Vidimo i nedostatke u programiranju operativnih programa u prošlom financijskom razdoblju jer nije bilo regionalnog teritorijalnog pristupa. Republika Hrvatska je specifična po geografskom položaju. Vodeći se teritorijalnim pristupom, ulaganjem u jačanje regija, za novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, izradili smo novi koncept tako da imamo i dodatni Integrirani teritorijalni program te ćemo izrađivati javne pozive zasebno za svaku regiju“, kazala je ministrica Tramišak. 

Ministrica Tramišak zatim je najavila realizaciju novih poziva i ugovora s čime će se započeti u narednoj godini.

„Iduće godine počinjemo s realizacijom novih poziva i ugovora. Izdašna sredstva su nam na raspolaganju, ukupno 25 milijardi eura i to su velike prilike, svi zajedno moramo na tom putu raditi. Država će dati okvire, država ta sredstva treba kanalizirati, no veliki su izazovi i posao pred lokalnom i regionalnom razinom, institucijama, poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima. Upravo zato, već sada, mi moramo osluškivati njihove potrebe i pronaći načine kako im pomoći da što lakše dođu do sredstava. Nije zanemariva ni snaga ljudskog kapitala koji imamo. Ova su sredstva prilika da mlade usmjeravamo upravo u zeleno i digitalno gospodarstvo koje će ta sredstva i prilike u novom razdoblju koristiti“, zaključila je ministrica Tramišak. 

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je kako je započeo oporavak Slavonije jer se radilo na konkretnim stvarima.

„Rezultati su počeli biti vidljivi i nadam se da će nastaviti i dalje rasti. Podaci koje imamo jasno pokazuju da ne pričamo više samo prazne priče nego da smo počeli raditi ozbiljan posao. Rekao sam da je sudbina u našim rukama“, kazao je župan Anušić i naglasio kako je Hrvatska specifična jer je različita u svojim dijelovima.

„Slavonija je neusporediva s Dalmacijom, Dalmacija s Likom. Drugačiji su mentaliteti u Slavoniji, Dalmaciji, Istri. Ne kažem da su problem nego specifičnost koju treba iskoristiti kao takvu“, naglasio je župan Anušić pohvalivši novu podjelu regija.

„Osijek neće ugroziti druge županije, svi oni imaju svoje centre i mogu se razvijati. Ima prostora za sve, za rast, napredovanje, razvoj“, zaključio je župan Anušić još jednom naglasivši kako Slavonija ide u dobrom smjeru.

 Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista rekao je kako danas brojke pokazuju da se Slavonija budi.

„Osijek je preuzeo mjesto lidera u IT industriji. To je možda neobično za kraj koji je poznat po poljoprivredi, no to pokazuje da je prilagođavanje svjetskim trendovima zahvatilo Slavoniju i Osijek i guraju je da budu progresivniji, konkurentniji i da mladi ljudi pronalaze razlog zašto da ostanu u Slavoniji i Osijeku“, kazao je Dražen Klarić.

„Ovdje želimo potaknuti one uspješne među nama da istupe i iznesu svoju viziju i možda tako postanu poticaj nekima koji su mislili otići i nekima koji razmišljaju o pokretanju biznisa“, dodao je gospodin Klarić. 

Predsjednica uprave Saponije Dajana Mrčela, izrazila je zadovoljstvo novim programima za dodjelu sredstava iz EU fondova. 

„Mi smo ove godine aplicirali za natječaj koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, dobili smo najveća sredstva, 20 milijuna kuna i idemo obnoviti naših šest pogona koji zadnjih 50-ak godina nisu bili obnovljeni ovako. Idemo prema energetskoj učinkovitosti, solarima, smanjenju emisije CO2, očekujemo da će i dalje biti natječaja za velika poduzeća. Ako rade velika poduzeća, bit će posla i za srednje i za male. Ključ razvoja naše tvrtke i regije je ulaganje u tehnologiju“, kazala je Dajana Mrčela.  

Vlasnik Žita Marko Pipunić kazao je kako ga vesele podaci koje je čuo.

„ Uvjeren sam da su podaci tek start, da će svaka sljedeća godina biti još bolja. Da će biti vidljiva na ulicama i drugim segmentima društva. Uloga poduzetnika je da se snađe u svakoj situaciji, i kad ima i kad nema. Uspješni poduzetnici vide priliku u svemu. Ja sam cijeli život poduzetnik i prilike se uvijek stvaraju. Program što je ministrica sama rekla je fantastičan. Podjela regija daje strašan motiv poduzetnicima koji žele ulagati. Projekt turizma, razvoja kontinentalnog turizma daje strašnu priliku ljudima koji žive u Slavoniji i Baranji da se odmaknemo“, dodao je gospodin Pipunić.

Marko Ervačić, vlasnik Osatina Grupe naglasio je kako je njegova tvrtka u posljednjih šest godina investirala preko 850 milijuna kuna.

„Vidi se jedan doprinos koji je napravljen za ovaj dio države i regije. Meni je najdraže da od 970 zaposlenih je blizu 60 posto mlađe od 40 godina. Dio investiranja ne bi bio bez dijela europskih fondova. Dosta smo se tehnološki kao sustav digli. Pokušali smo povezati baznu proizvodnju s energetikom i to smo stavili u jedan veliki sustav kružnoga toka energije. Tu su nam se napravile dodane vrijednosti“, izjavio je gospodin Ervačić.

Denis Sušac, osnivač IT tvrtke Mono kazao je  kako vidi puno prostora za napredak. 

„Naše tvrtke ne stoje baš sjajno po pitanju digitalne transformacije. Fali nam brzina, spori smo u tim pomacima, to vrijedi i za nas u gospodarstvu, kolege u visokom obrazovanju i one u Vladi. Neće nas nitko čekati, trebaju nam brze i efikasne odluke. U sektoru obrazovanja pogotovo jer smo u deficitu s kadrom. Ljudi je malo, poslovnih prilika jako puno. Pokreću se studentski programi kako bi imali inženjere i stručnjake koji će moći brže gurati digitalnu transformaciju“, zaključio je gospodin Sušac. 

Foto: Hina

Pisane vijesti