13,85 milijuna eura za ulaganja u područja s razvojnim posebnostima i otoke

Predstavljeni nacionalni programi za Gorski kotar, Liku, brdsko-planinska područja te otočne poduzetnike i udruge.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman predstavila je 13,85 milijuna eura vrijedne nacionalne programe ulaganja u Gorski kotar, Liku, brdsko-planinska područja i otoke.

Ministrica je istaknula kako je ravnomjeran i održiv regionalni razvoj jedan od ključnih prioriteta Vlade od početka mandata. U skladu s tim, Ministarstvo provodi čitav niz programa usmjerenih na podršku razvoju svih krajeva Hrvatske, s naglaskom na područja s razvojnim posebnostima, poput potpomognutih i brdsko-planinskih područja te otoka. Riječ je o programima za koja su sredstva osigurana u nacionalnom proračunu, a kroz koja se financijski podržavaju manji, ali za lokalne zajednice iznimno važni projekti za koje nije moguće osigurati financiranje iz EU fondova.

Ministrica je podsjetila kako je početkom godine na snagu stupio novi Zakon o otocima, a u postupku donošenja je i novi Zakon o regionalnom razvoju, koji su važni u kontekstu provedbe aktualnih ulaganja, ali i za planiranje budućih programa te nove višegodišnje financijske omotnice EU.

Nacionalni programi za područja s razvojnim posebnostima:

Područja s razvojnim posebnostima su ona područja koja zbog svojih prirodno-geografskih te društveno-gospodarskih i demografskih obilježja zahtijevaju poseban programsko-planski pristup. U okviru nacionalnih mjera za ostvarenje ravnomjernog regionalnog razvoja, Ministarstvo provodi pet godišnjih i šest višegodišnjih programa, kroz koje je u proteklih deset godina uloženo više od 255 milijuna eura za provedbu 4.755 projekata.

Ovom prilikom najavljeni su: 

• Program podrške brdsko-planinskim područjima 2026. koji ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja, u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja. Do sada je kroz ovaj Program uloženo 26,67 milijuna eura te je financijski podržano više od 570 projekata, a u 2026. godini osigurano je 3,85 milijuna eura za financiranje projekata s područja jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko - planinskog područja;
• Program gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara 2026. - 2028. koji ima za cilj poticati održiv društveni i gospodarski razvoj na području Gorskog kotara, kroz ulaganja u unapređenje postojeće i izgradnju nove društvene i gospodarske infrastrukture. Do sada je kroz ovaj Program uloženo 3,91 milijun eura te je financijski podržano 10 projekata, a za nove razvojne projekte općina i gradova s područja Gorskog kotara za trogodišnje razdoblje osigurano je 4,5 milijuna eura;  
• Program gospodarske i društvene revitalizacije Like 2026. - 2028. koji je usmjeren na ulaganja u prometnu, gospodarsku i društvenu infrastrukturu na području Ličko-senjske županije. Kroz njega je do sada uloženo 3,77 milijuna eura u 16 projekata, a za aktualno trogodišnje razdoblje osigurana sredstva iznose 4 milijuna eura.

Ministrica je istaknula kako je kroz aktualnu financijsku omotnicu osigurano više od 510 milijuna eura EU sredstava za ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja te najavila skoru objavu javnog poziva za jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na ovim područjima vrijednog 66 milijuna eura.

Osim toga, najavila je i 13,6 milijuna eura vrijedna nova ulaganja u gradove Slavonski Brod, Rijeka, Pazin i Zadar i njihova urbana područja iz ITU mehanizma, kao i nastavak sufinanciranja manifestacija u funkciji regionalnoga razvoja, za što je osigurano 765 tisuća eura.

Ulaganja u otoke:

Novim Zakonom o otocima, koji je na snazi od početka veljače, unaprijeđene su postojeće te definirane nove mjere za daljnji razvoj otoka i unaprjeđenje životnog standarda otočana. Osim za infrastrukturni razvoj otoka, prometnu povezanost te opskrbu vodom, sredstva su osigurana i za razvoj poduzetništva, očuvanje proizvodnje autohtonih otočnih proizvoda te jačanje civilnog društva na otocima.

Ovom prilikom najavljene su mjere: 

• Opskrba otočnih gospodarski subjekata vodom, koja se provodis ciljem izjednačava uvjeta poslovanja poduzetnika u naseljima, odnosno dijelovima naselja na otocima koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe u odnosu na druga područja, u svrhu očuvanja i jačanja otočnog gospodarstva. Do sada je kroz ovu mjeru uloženo gotovo 190 tisuća eura, a potporu je koristilo 30 subjekata. U ovoj godini osigurano je 265 tisuća eura;
• Poticanje razvoja civilnog društva na otocima, koja se provodi s ciljem stvarana povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva na otocima, kroz jačanje uloge i kapaciteta organizacija civilnog društva te podržavanje njihovog umrežavanja, međusektorske suradnje i uključivanja lokalnog stanovništva u njihove aktivnosti. Do sada je kroz ovu mjeru uloženo više od 1,5 milijuna eura, a u 2026. godini osigurano je 400 tisuća eura;
• S ciljem poticanja otočana na aktivnosti izrade i proizvodnje autohtonih otočnih proizvoda, Ministarstvo od 2007. godine dodjeljuje oznaku „Hrvatski otočni proizvod“, kao jamstvo otočnog podrijetla i kvalitete. Od početka provođenja ove mjere oznaka je dodijeljena za ukupno 1.445 proizvoda/linija za 785 otočnih subjekata s 28 otoka i poluotoka Pelješca. Osim toga, Ministarstvo aktivno sudjeluje u promociji HOP proizvoda pa je tako do sada sufinancirano 95 manifestacija s više od 210.000,00 eura, a u ovoj godini osigurano je 70 tisuća eura.

Ministrica Mikuš Žigman podsjetila je kako je u proteklih deset godina u otoke uloženo više od 4 milijarde eura, a osigurana je i posebna omotnica od 150 milijuna eura iz EU fondova, koja je gotovo u cijelost objavljena. Od preostalih poziva ministrica je istaknula skoru objavu dva poziva ulaganja u poduzetničku infrastrukturu na otocima, ukupno vrijedna 15,7 milijuna eura.

Stanje iskorištenosti EU fondova:
Za kraj se ministrica osvrnula na stanje iskorištenosti EU sredstava iz aktualne financijske omotnice. Istaknula je kako je do sada objavljeno više od 73,7 % ukupne alokacije, odnosno 10,8 milijardi eura, dok je ugovoreno 66,2 %, odnosno 9,71 milijarda eura. Razlika između sredstava uplaćenih iz proračuna Europske unije u hrvatski proračun i sredstava uplaćenih iz hrvatskog proračuna u proračun Europske unije iznosi 20,10 milijardi eura u korist hrvatskog proračuna, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Predstavljanju poziva prisustvovali su državni tajnici Kristina Bilić i Domagoj Mikulić, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ivan Bota te p.o. ravnatelj Uprave za otoke Veljko Radić.  

Prezentacija ministrice dostupna je na poveznici. 

Pisane vijesti