10. konvencija hrvatskih izvoznika: osjeća se pozitivni utjecaj članstva u EU

Ministri Branko Grčić i Boris Lalovac, a i drugi sudionici rasprave, tvrde da se pozitivni utjecaj počeo osjećati. Grčić naglašava i očekivane pomake u vanjskotrgovinskoj bilanci i priljevu izravnih stranih ulaganja te rastu domaćih investicija potaknutom novcem iz fondova EU-a. 

Tečaj kune i dalje je sporan izvoznicima, istaknuto je u ponedjeljak na središnjem panelu 10. konvencije hrvatskih izvoznika, dok oponenti dokazuju da je tečaj samo jedna determinanta uspješnosti izvoza.

Premda je predviđena tema panela na konvenciji, koju je organizirala udruga Hrvatski izvoznici, bila "Dobici i gubici za hrvatske izvoznike od članstva Hrvatske u Europskoj uniji", tema tečaja nametnula se kao i tijekom niza dosadašnjih konvencija.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago istaknuo je zahtjev izvoznika za, kako je rekao, harmonizacijom monetarne i fiskalne politike te popuštanjem tečajnih uzda u smjeru postupnog slabljenja kune uz vođenje računa o širim društvenim implikacijama takve politike.
Za kontroliranu deprecijaciju zauzela se i profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov koja drži da Hrvatska ne rabi u dovoljnoj mjeri mogućnost vođenja neovisne monetarne politike. Deprecijacija kune od dva posto godišnje to jest deset posto u pet godina doprinijela bi prema njezinom mišljenju izvoznom sektoru.

Ciljevi monetarne politike prema njezinim riječima ne smiju biti svedeni na stabilnost cijena te upozorava kako stabilnost tečaja održavamo zaduživanjem.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorava da bi bilo puno lakše uvesti politiku fluktuirajućeg tečaja kad ukupni udio kredita građana, poduzeća i države indeksiranih u stranoj valuti ne bi bio golem i premašivao tri četvrtine svih kredita.

Stoga bi deprecijacija i devalvacija, kaže Vujčić, smanjile domaću potrošnju pa bi te mjere u Hrvatskoj zapravo bile proresecijske.

No Vujčić se ujedno pita može li devalvacija uopće donijeti rast izvoza te odmah upozorava da su zemlje koje su aprecirale svoje valute, poput Slovačke, izvozno uspješne te zaključuje da ne postoji izravna veza između rasta izvoza i kretanja tečaja ni u dobrim niti u lošim vremenima.

Razloge slabe izvozne konkurentnosti po njegovu mišljenju stoga ne treba tražiti u tečajnoj politici HNB-a, nego cjenovnoj konkurentnosti, nepovoljnoj poslovnoj i investicijskoj klimi, niskom priljevu ulaganja u izvozna područja te izostanku ulaganja u istraživanje i razvoj.

Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i član Odbora za financije Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Ćorić drži kako bi deprecijacija naštetila poduzećima jer su dominantno zadužena s valutnom klauzulom, a kod stanovništva bi izazvala socijalno raslojavanje. Strani investitori ne ukazuju primarno na tečaj nego nestabilnost regulatornog okruženja i slabu poslovnu klimu, kaže on.

Što se tiče same teme panela - utjecaja ulaska ulaska Hrvatske u EU na izvoz - ministri Branko Grčić i Boris Lalovac, a i drugi sudionici rasprave, tvrde da se pozitivni utjecaj počeo osjećati. Grčić naglašava i očekivane pomake u vanjskotrgovinskoj bilanci i priljevu izravnih stranih ulaganja te rastu domaćih investicija potaknutom novcem iz fondova EU-a.

Rast robnog izvoza u 2014. u odnosu na 2013. iznosio je između 8,1 i 8,2 posto, a bez brodogradnje i nafte gotovo 12 posto, što znači da se pozitivni efekt ulaska u EU počeo osjećati, ističe pak guverner Vujčić.

(Tekst i foto: Hina)

Pisane vijesti | Ekonomija