“Uspjeli smo ispuniti važan cilj usvajanjem ovog konačnog prijedloga Sporazuma o partnerstvu te očekujem i da će ga Europska komisija potvrditi u najkraćem roku. Sporazum o partnerstvu je strateški plan ulaganja za razdoblje 2014. -2020. kojim smo pokazali da smo fokusirani na poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić nakon što je Vlada Republike Hrvatske usvojila konačni prijedlog “Sporazuma o partnerstvu”, krovni strateški dokument za korištenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, a koji bi trebali poslužiti kao temelj održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja u narednih 7 godina.
ESI fondovi bi trebali u razdoblju 2014.-2020. pomoći Hrvatskoj snažnije pokrenuti gospodarsku aktivnost na izlasku iz ekonomske krize, potaknuti zapošljavanje i gospodarski rast kroz potporu poduzetništvu, inovacijama i kvalitetnijem obrazovanju. Također će pomoći u razvoju zelenog i resursno-učinkovitog gospodarstva te doprinijeti borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Sporazum o partnerstvu pruža okvir za korištenje 8,377 milijarde eura iz europskog proračuna u razdoblju 2014.-2020. za ciljeve kohezijske politike i 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj koji bi se trebali prvenstveno usmjeriti prema realnom gospodarstvu. Dodatno, za razvoj ribarstva Hrvatska ima na raspolaganju 253 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).
Ulaganja iz Europskog proračuna predstavljaju samo dio ukupnih sredstava koji će se usmjeriti na ciljeve opisane u Sporazumu o partnerstvu, a koji su najvećim dijelom povezani s jačanjem konkurentnosti gospodarstva (ukupno 1,943 milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), 820 milijuna iz EPFRR-a i 143 milijuna eura iz EFPR-a) te zaštitom okoliša i boljom učinkovitosti resursa (1,115 milijardi eura iz EFRR-a, 1,649 milijarde eura iz Kohezijskog fonda (KF), 727 milijuna eura iz EPFRR-a i 75 milijuna eura iz EFPR-a).
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava upravljat će sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a komentirajući usvajanje konačnog prijedloga Sporazuma o partnerstvu ministar Mirando Mrsić je izjavio:
“Sredstva Europskog socijalnog fonda ulagat ćemo u zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i javnu upravu. Navedena područja financirat će se kroz Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 850 milijuna eura. Osim sredstava ESF-a, na raspolaganju će nam biti i sredstva "Garancije za mlade" koja za ovu i slijedeću godinu iznose oko 66 milijuna eura. Prepoznata područja ulaganja te ciljevi koje smo odabrali pokazuju da se Republika Hrvatska odredila za razvojni smjer u kojem vodi računa o osiguranju uvjeta za gospodarski rast i održanju socijalne stabilnosti.“
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, čije će ministarstvo upravljati s 2,278 milijardi eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za ribarstvo i pomorstvo (EFPR) rekao je:
“Usvajanjem ovog krovnog plansko-programskog dokumenta stvoreni su i preduvjeti za dovršetak i usvajanje Programa ruralnog razvoja na temelju kojeg će se RH na raspolaganje biti stavljeno više od dvije milijarde eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Program ruralnog razvoja upućen je Komisiji na usvajanje u srpnju 2014. godine te smo 23. listopada 2014. dobili službene komentare Komisije koji se sad analiziraju kako bi RH mogla pripremiti adekvatna obrazloženja i potrebne izmjene Programa. Usvajanje Partnerskog sporazuma, kao i obavljene konzultacije s Komisijom tijekom pripreme Sporazuma, umnogome će pomoći u tom procesu, jer su Sporazumom postignuti ključni dogovori između Komisije i RH na koji način i u koju svrhu će se koristiti sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.“
Naglasak je, posebice, stavljen na jačanje konkurentnosti i inovativnosti poduzeća te će sredstva koristiti kako bi se povećao broj inovacija i poduzeća koji se aktivno bave istraživanjem i razvojem, unaprijedila suradnja poduzeća sa znanstveno-istraživačkom zajednicom u područjima istraživanja koja su relevantna za tehnološku konkurentnost Hrvatske, olakšao pristup financiranju malim i srednjim poduzećima s ciljem normalizacije kreditiranja gospodarstva te potaknulo osnivanje novih poduzeća i povećala stopa održivosti postojećih poduzeća, naročito u sektorima koji imaju dobar potencijal rasta.
Jednako tako, pružit će se podrška energetskoj učinkovitosti industrijskih poduzeća i korištenju obnovljivih izvora energije u proizvodnim i uslužnim granama gospodarstva. U ovom slučaju će se ESI fondovi koristiti kao poluga za poticanje ulaganja privatnog sektora u energetsku učinkovitost s istovremenim doprinosom konkurentnosti.
Ulaganjem 210 milijuna eura iz EFRR-a te još toliko nacionalnih i ostalih izvora financiranja želi se povećati pokrivenost pristupnom mrežom slijedeće generacije u Hrvatskoj na više od 50 % do 2020.
Hrvatska želi smanjiti primarnu potrošnju energije, te će se stoga za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada izdvojiti 392 milijuna eura iz EFRR-a u sklopu prioriteta za prijelaz na niskougljično gospodarstvo.
Za ispunjenje uvjeta iz Pristupnog ugovora u sektoru otpadnih voda i otpada, potrebna su značajna ulaganja koja traže da se veliki dio sredstava iz Kohezijskog fonda usmjeri na ulaganja u ova dva sektora. Hrvatska je predvidjela omotnicu od 1,525 milijarde eura za osiguranje sukladnosti s direktivama EU-a u gospodarenju vodama i otpadom (smanjenje količine otpada koji se odlaže i povećanje reciklaže, sukladnost odlagališta, osiguravanje kakvoće pitke vode, priključak na javne sustave odvodnje i vodno-komunalne sustave itd.).
U razvoj moderne i održive prometne infrastrukture uložit će se ukupno 1,310 milijarde eura (400 milijuna iz EFRR-a i 910 milijuna iz KF-a), a prioriteti su poboljšanje osnovne željezničke mreže i cestovnih veza s TEN-T, uklanjanje uskih grla u cestovnom prometu (uključujući na granici s BIH u Dubrovačko-neretvanskoj županiji) te poboljšanje gradske i prigradske mobilnosti i povezanosti.
Hrvatska želi povećati stopu zaposlenosti sa sadašnjih 55,4% na 62,9% do 2020. Glavni izazovi kroz ESI fondove jesu: nezaposlenost mladih odnosno bolja integracija mladih na tržište rada, poboljšanje vještina za zapošljivost kroz bolje usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, rješavanje dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (primjerice osobe s nižim stupnjem obrazovanja, starije osobe i žene). Za prioritete zapošljavanja, te kvalitetnijeg i dostupnijeg obrazovanja za sve, namijenjeno je 918 milijuna eura iz ESF-a, 271 milijuna eura iz EFRR-a i 138 milijuna eura iz EPFRR-a.
Za ciljeve smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti predviđeno je ukupno 991 milijuna eura iz EFRR-a, ESF-a i EPFRR-a. Vlada RH ima za cilj smanjiti broj siromašnih za 150 tisuća do 2020. Odlučna je u promicanju socijalne i ekonomske jednakosti, stoga će kroz ESI fondove ponuditi paket socijalnih mjera koje smatra prioritetnima povezano s uključivim rastom, a to su: smanjenje prepreka zapošljavanju za ranjive skupine društva, prijelaz s institucionalne na socijalnu skrb u zajednici, poboljšanje pristupa obrazovanju za učenike i studente u nepovoljnom položaju odnosno one slabijeg socio-ekonomskog statusa te integrirane pilot programe obnove i revitalizacije u ratom stradalim područjima.
Poseban paket od oko četvrt milijarde eura iz EFRR-a i ESF-a usmjerit će se na povećanje troškovne učinkovitosti zdravstvenog sustava, uključujući bolnice.
Ukupno 191 milijun eura iz ESF-a usmjerit će se na jačanje institucionalnih kapaciteta javne uprave, na središnjoj i lokalnoj (regionalnoj) razini i to za konkretna poboljšanja i ciljane mjere koje trebaju rezultirati boljim uslugama za građane, smanjenjem administrativnog opterećenja za poduzeća i građane, učinkovitijom i transparentnijom javnom upravom i pravosuđem, te kvalitetnijim socijalnim dijalogom s partnerima iz civilnog sektora.
Održivi urbani razvoj podupirat će se putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) za što je rezervirana posebna omotnica od 365 milijuna eura, a koji će inicijalno biti ponuđen sedam hrvatskih gradova (Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Slavonskom Brodu i Puli) i to za integrirane pakete mjera na teme: progresivni gradovi (gradovi pokretači pametnog i održivog rasta), čisti gradovi (zdraviji okoliš, energetska učinkovitost i prilagodba klimatskim promjenama) i uključivi gradovi (borba protiv siromaštva i potpora socijalnoj uključenosti). Posebnost ITU mehanizma je ta da će gradovi sami birati projekte za financiranje (sukladno integriranim strategijama održivog urbanog razvoja) te kao takav predstavlja prvi korak prema decentralizaciji upravljanja fondovima EU-a.
