Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavila je danas mjere za potporu gospodarstvu vrijedne nešto više od dvije milijarde kuna. Uz predsjednika Uprave HBOR-a, Vladimira Kristijana i članove Martinu Jus i Gorana Filipića, na konferenciji za novinare sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, te ministar financija Boris Lalovac.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavila je danas mjere za potporu gospodarstvu vrijedne nešto više od dvije milijarde kuna. Uz predsjednika Uprave HBOR-a, Vladimira Kristijana i članove Martinu Jus i Gorana Filipića, na konferenciji za novinare sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, te ministar financija Boris Lalovac.
Jedna od ključnih prepreka bržem oporavku gospodarstva jeste smanjena dostupnost kredita poduzetnicima,kazao je potpredsjednik Grčić navodeći kako su se paralelno s usporavanjem kreditne aktivnosti komercijalnih banaka prema gospodarstvu (ukupni krediti banaka poduzećima od 2012. godine do danas smanjeni su za 16 milijardi kuna) smanjili i plasmani HBOR-a i to ne toliko direktno kreditiranje koliko “kreditiranje putem poslovnih banaka".
Povećana izloženost riziku, povećanje teško naplativih kredita, značajna usmjerenost banaka prema manje rizičnim ulaganjima (npr. u javni sektor) dovela je do ovakvog trenda.
U toj situaciji kada je poprilično usporena poslovna aktivnost banaka prema gospodarstvu uloga HBOR-a još više jača i dobiva na važnosti, napomenuo je.
Odobrenja te banke od 2012. do danas, kako je naveo, iznosila su 21 milijardu kuna, dok su od početak rada u devedesetim godinama do 2012. iznosila 85 milijardi kuna.
„Važno je istaknuti da je sustav generalno likvidan. I banke i HBOR imaju dovoljno sredstava na raspolaganju“, poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Trenutni višak likvidnosti u bankarskom sektoru je 5,5 - 6 milijardi kuna dok HBOR trenutno ima na raspolaganju kreditni potencijal od 3,7 milijardi kuna. Ako se tome dodaju iotvorene kreditne linije putem razvojnih banaka i drugih financijskih institucija onda se taj iznos penje i iznad 11 mlrd. kuna.
Potpredsjednik Grčić je kazao da su ključni naglasci novog seta mjera potpore gospodarstvu putem HBOR-a snažnija podjela rizika,. povećanje marže poslovnim bankama, snižavanje kamatnih stupa (temeljem jeftinijih izvora, između ostalog), ali i potpuno novi modeli poput “kredita po modelu podređenog duga" te okvirni krediti s poslovnim bankama koji će povećati brzinu i dostupnost kredita poduzetnicima.
HBOR će ubuduće odobravati kredite za obrtna sredstva malim i srednjim poduzetnicima koji su uspješno okončali postupak predstečajne nagodbe kako bi se omogućio oporavak njihovog poslovanje i očuvanje radnih mjesta. Društva čiji će se zahtjevi za kredit razmatrati mogu biti ona kojima su financijske institucije podržale plan restrukturiranja ili odobrili reprogramiranje obveza, koja su započela su s operativnim restrukturiranjem te koja su osigurala tržište za svoje proizvode ili usluge.
Jedna od strateških odrednica nove Uprave HBOR- a je podrška korisnicima EU projekata, i to onih koji se financiraju sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI). Upravo stoga je HBOR uveo nove programe kreditiranja namijenjene olakšanju i poticanju apsorpcije EU fondova. Ovim programima kreditirat će se projekti javnog i privatnog sektora koji se sufinanciraju sredstvima ESI fondova i to na način da će odobrenim kreditom biti omogućeno financiranje kako prihvatljivih, tako i neprihvatljivih izdataka po pojedinim natječajima, odnosno zatvaranju cjelokupne financijske konstrukcije. Krediti će se odobravati na rok do 15 godina s kamatnom stopom već od 3%.
Novost u poslovanju je da će, osim izvoznih činidbenih bankarskih garancija, HBOR ubuduće izdavati garancije i radi ugovaranja i realizacije projekata na domaćem tržištu čime se želi potaknuti povećanje poslovne aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Posebno se ovo odnosi na izvođače radova i dobavljače opreme za projekte koji se financiraju sredstvima EU fondova, te društva koja su uspješno okončala postupak predstečajnih nagodbi.
Kako bi se ojačala sposobnost malih i srednjih poduzetnika za realizaciju investicijskih projekata, HBOR je uveo mogućnost kreditiranja po modelu podređenog duga. Po ovom modelu, poduzetnici kredit HBOR-a počinju otplaćivati nakon što je otplaćen kredit poslovne banke. Cilj ove mjere je kreditiranje projekata kod kojih su investitori suočeni s problemom nedostatnog kapitala i instrumenata osiguranja za kredite.
S ciljem povećanja brzine i dostupnosti povoljnih kredita,HBOR je uveo način odobravanja putem okvirnih kredita s poslovnim bankama, a novost je i suradnja s leasing kućama.
„HBOR ima ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i posebno ćemo se orijentirati na financiranje izvoza, proizvodnje i segment malog i srednjeg poduzetništva posebno u sferi dostupnosti financiranja. Nadalje, HBOR će ubuduće biti još aktivniji u financiranju projekata kandidata za sredstva EU fondova kao partner poduzetnicima i poslovnim bankama. Vjerujem da će danas predstavljene mjere, zajedno s onima koje je Nadzorni odbor donio tijekom ove godine, rezultirati povećanim interesom i spremnosti poduzetnika za investiranje i povećanje poslovnih aktivnosti.“ izjavio je Vladimir Kristijan, predsjednik Uprave HBOR-a.
HBOR je s ciljem pomoći gospodarstvenicima tijekom ove godine produžio trajanje privremene mjere sniženja kamatne stope za jedan postotni bod za nove investicije, povećao marže poslovnim bankama, smanjio kamatne stope za izvoznike početnike i Kredit kupcu, omogućio dulji rok otplate i počeka po pojedinim programima za veće investicije, a s ciljem poticanja banaka na kreditiranje gospodarstvenika nastavljeno je s modelom podjele rizika s bankama.
Prezentacija:
Pisane vijesti
