Hrvatska iskoristila 85,8 posto svih IPA dostupnih sredstava

 

Korištenje pretpristupnih programa pomoći bio je za sve nas iznimno važan proces učenja, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su nam se nove mogućnosti ulaganja iz investicijskih i strukturnih fondova. To znači i novi način rada koji podrazumijeva i veću odgovornost i brže donošenje odluka, a što vrijedi za sve koji rade na ovim poslovima ili koriste sredstva.

Istakla je to Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije obraćajući se okupljenima na predstavljanju istraživanja "EUčinkovitost ili kako smo proveli EU fondove" koje je provela tvrtka „Projekt jednako razvoj“ objedinivši tako prvi put u Hrvatskoj iskustva korisnika IPA projekata u našoj zemlji.

Prema podacima prikupljenim od strane većine korisnika projekata financiranih od fondova EU, Hrvatska je rezultatima iznenadila.

Hrvatska je, naime, iskoristila 85,8 posto svih dostupnih sredstava, što je mnogo više nego su očekivali i najveći optimisti. Također, od ukupno ugovorenih sredstava, 95,3 posto od predviđenih rezultata projekata je ostvareno.  Ova se sredstva, inače, mogu koristiti do kraja 2016. godine.

Istraživanje je obuhvatilo 390 od ukupno 576 projekata iz sve četiri komponente IPA programa (bez IPARD-a i programa prekogranične suradnje) za koje su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava kroz tzv. grant sheme, na koje se odnosi nešto više od 20 posto ukupne vrijednosti programa IPA.

Komentirajući rezultate ovog istraživanja  Helga Bubanović Devčić je kazala kako su oni iznenađujuće pozitivni, ali je istaknula i kako se iskorištenost sredstava iz IPA-e i na razini cijelog iznosa kreće na visokih 70-tak posto.

Posebice je pozitivno da je i percepcija korisnika EU sredstva pozitivna te njih gotovo 75 posto planira ili želi ponovno sudjelovati u EU projektima.

Ana Fresl, voditeljica provedenog istraživanja, ovom je prilikom izjavila kako  rezultati svakako pokazuju da Hrvatska ima znanja, volje i želje za realizaciju svojih projekata. 

Prosječna vrijednosti promatranih projekata iznosi 180 tisuća eura, a u trenutku provođenja istraživanja završeno je bilo 23,96 posto od tih 390 projekata, dok ih je dvije trećine još uvijek u provedbi.

Najviše projekata, preko 56 posto, provode javne organizacije, a slijedi 29 posto projekata privatnih neprofitnih te 14 posto privatnih profitnih organizacija.

Najuspješnije u privlačenju bespovratnih sredstava bile su organizacije s područja Grada Zagreba (30,35 posto ukupno ugovorenog iznosa) i Osječko-baranjske županije (10,75 posto), dok su na začelju Krapinsko-zagorska (1,14 posto) te Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka županija (1,25 posto).

Sveukupno, u kontinentalnu Hrvatsku otišlo je 78,5 posto svih ugovorenih bespovratnih sredstava iz IPA-e ili gotovo 81 milijun eura, a u jadransku 20-tak posto ili 21,3 milijuna eura.

Kao ključni problem korisnika ovih sredstava, kazala je Fresl, anketirani su navodili rokove - na ugovor o dodjeli sredstava prosječno se čekalo 14 mjeseci, dok bi od predaje izvještaja do isplate sredstava prošlo i više od 11 mjeseci, a dugotrajnost procedure uglavnom je uvjetovana propisima EU.

Ipak, u pravilima za sredstava iz strukturnih fondova, prema riječima Helge Bubanović Devčić, predviđeno je da vrijeme do dodjele sredstava ne smije biti duže od 120 dana.

Kako je istakla Ana Fresl ovo istraživanje je  pokazatelj da smo na pravom putu što se tiče iskorištavanja kapaciteta fondova EU, ali moramo biti svjesni da nas sad čeka puno teži i dugotrajniji put u korištenju strukturnih fondova za koje će nam ponovno trebati sva stručnost i znanje ukoliko želimo i te fondove iskoristiti na način na koji smo iskoristili programe IPA-e.
 



Pisane vijesti