Desetak godina nakon što je Hrvatska počela koristiti predpristupne, a kao punopravna članica i strukturne fondove, još uvijek je premalo razumijevanja tog vrlo složenog, izazovnog procesa. Dodatne kontraverze u javnosti izazivaju nepotpune i krivo tumačene informacije o uspješnosti korištenja fondova.
Zato je važno znati da se uspješnost mjeri obično kroz dva pokazatelja. Jedan je „postotak ugovorenih sredstava“ od ukupno raspoloživih. Taj pokazatelj govori da su projekti pripremljeni, provedena javna nabava i ugovorena njihova provedba. Tada slijedi najteži dio posla. A to je izvedba projekta i plaćanje računa. Zato je još važniji pokazatelj „postotak isplaćenih sredstava“ u odnosu na ugovorena i u odnosu na ukupno raspoloživa sredstva.
Do 1.07.2013. iz svih predpristupnih programa (CARDS, PHARE, SAPARD, ISPA i novog programa IPA) Hrvatskoj je dano na raspolaganje 1,13 milijardi eura. Do danas je ugovoreno 850 milijuna eura ili 75,04%. Od toga je izvedeno i isplaćeno 624 milijuna eura što je 73,51% od ugovorenog ili 55,2% od ukupno raspoloživog.
Ako gledamo samo program IPA za razdoblje 2007.-2013. od ukupno dodijeljenih 835 milijuna eura, 599 milijuna eura je ugovoreno što iznosi 72 posto. Ukupno je na terenu realizirano i isplaćeno izvoditeljima radova, dobavljačima gotovo 394 milijuna eura što predstavlja 66% od ugovorenih EU sredstava, odnosno 47,2% od ukupno raspoloživih.
Sve Vlade u desetgodišnjem razdoblju su zaslužne i odgovorne za ovakve rezultate. No, važno je istaknuti da u dvije i pol godine mandata ove Vlade, od početka 2012., vrijednost novougovorenih projekata iznosi oko 350 milijuna eura dok je u prethodne četiri godine, u mandatu ranije Vlade, bilo ugovoreno tek oko 247 milijuna eura. Porast iznosi impozantnih 143%.
A što se tiče isplata, onog što je realizirano i po čemu se najviše mjeri uspješnost u povlačenju EU fondova, od početka 2012. isplaćeno je 266 milijuna EU sredstava dok je u četiri godine prije toga isplaćeno svega 127 milijuna eura. Porast iznosi još impozantnijih 210%, što dovoljno govori o ubrzanju apsorpcije u mandatu ove Vlade.
I to su činjenice. To su jedini relevantni i službeni podaci hrvatskog Nacionalnog fonda preko kojega se odvijaju sve financijske transakcije s EU.
To nisu konačne brojke. Unatoč ubrzanju apsorpcije, pred nama je veliki izazov. A to znači do kraja 2016. ugovoriti i u najvećoj mjeri provesti projekte unutar preostalih sredstava iz predpristupnih programa. Tim više, što nas u istom razdoblju čeka i provedba projekata financiranih iz strukturnih fondova u višestruko većim iznosima.
Potpuno smo spremni za ugovaranje 450 milijuna eura vrijednih projekata iz strukturnih fondova za prvih šest mjeseci članstva u EU. Još prije akreditacije naših institucija, pokrenuli smo javne natječaje za 9 velikih projekata i za tzv. „darovnice“ za male i srednje poduzetnike, jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije… U međuvremenu smo dobili 150 milijuna eura avansa iz EU koji omogućuje da po ugovaranju projekata možemo početi financirati njihovu provedbu direktno iz EU sredstava.
Ovog tjedna u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta ugovoren je prvi od 9 velikih projekata. Za opremanje istraživačkih centara i laboratorija na kampusu Sveučilišta u Rijeci izdvojeno je 180 milijuna kuna. U idućih 12 mjeseci cijeli projekt će biti i realiziran. No, važno je istaknuti da se taj projekt priprema još od 2009. što govori koliko truda i vremena je potrebno uložiti da bi se uspješno došlo do finala. Neki projekti poput obnove željezničkih koridora (Dugo Selo-Novska, Novska-Okučani, Dugo Selo-Križevci…) ili izgradnje vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje (Osijek, Poreč, Županja, Čakovec, Sisak i drugi) pripremaju se i dulje. Zato stalno apeliramo na sve razine i sve institucije da pokrenu i ubrzaju pripremu projekata. Vlada im pruža potporu, financijsku i savjetodavnu, ali taj dio posla ne može obaviti umjesto njih.
Krajnji rezultat naših napora su bolji uvjeti života za sve građane, čišći i zdraviji okoliš, posao za poduzetnike i radnike koji će raditi na realizaciji ovih projekata. Pred Hrvatskom je veliki investicijski ciklus, u dobroj mjeri baziran na bespovratnim sredstvima iz EU fondova, koji će bitno doprinijeti oporavku građevinskog sektora i vezanih industrija, ali i koji će, kroz niz manjih, „soft“ projekata, dizati konkurentnost hrvatskih poduzeća na jedinstvenom EU tržištu.
U razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je iz EU fondova na raspolaganju 10,423 milijardi eura od čega je za ulaganje u gospodarski rast i radna mjesta namijenjeno 8,397 milijardi eura, a za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,026 milijardi eura.
Za pomorstvo i ribarstvo raspoloživo je dodatnih 280 milijuna eura, za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. godini 66,177 milijuna eura, te 456,147 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe 2014.-2016.
Ovoj Vladi cilj je stvoriti zalihu kvalitetnih, razvojnih projekata za godine pred nama. Uskoro ćemo usvojiti novu listu od 10-tak velikih projekata i otprilike toliko darovnica, sve skupa vrijedno gotovo devet milijardi kuna čime bi „pokrili“ raspoloživi iznos za 2014. godinu (cca 1,1 mlrd. Eura). Posebnim Vladinim zaključkom pratit će se napredak pripreme i njihova provedba.
Preduvjet ugovaranju novih projekata za razdoblje 2014.-2020. jeste usvajanje Partnerskog sporazuma, krovnog strateškog dokumenta, čiju smo finalnu verziju isporučili Europskoj komisiji. Isto tako, radimo na izradi operativnih programa koji pobliže razrađuju područja i načine ulaganja. Naši nacionalni ciljevi do 2020. godine usmjereni su, prije svega, na povećanje konkurentnosti gospodarstva i nova radna mjesta, izgradnju infrastrukture, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva te jačanje ljudskih resursa i posebno zapošljavanje mladih.
I još nešto. Članstvo u EU nametnulo je Hrvatskoj i značajne financijske obveze – uplate u EU proračun, oko 3,7 milijardi kuna. Zato je važno što veći iznos svih raspoloživih EU fondova i potpora što bolje iskoristiti. Cilj je pozitivni neto-učinak za Hrvatsku. U prvim godinama članstva to je izazovna zadaća, a kako vrijeme bude odmicalo rezultat će biti sve bolji.
S obzirom na česta politička prepucavanja na ovu temu hrvatskoj javnosti treba reći da smo za prva četiri mjeseca 2014. u plusu od oko 895 milijuna kuna ili 119 milijuna eura. U EU proračun smo uplatili oko 222 milijuna eura, a iz EU proračuna u Hrvatsku je povučeno 341 milijun eura. Do kraja ove godine mogući su razni scenariji. Onaj realistični predviđa da možemo očekivati plus od oko milijardu kuna ili 140 milijuna eura.