Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju neće se dogoditi ništa dramatično, jer hrvatsko je tržište već prilično integrirano u europsko, na kojem su već prisutne najkonkurentnije hrvatske tvrtke, a ni izlazak iz CEFTA-e nije bitnija prijetnja jer će se odnosi s time zemljama riješiti određenim izvoznim kvotama koje će hrvatske tvrtke barem kratkoročno koristiti zbog već definiranih poslovnih odnosa, istaknuo je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Bitniji šok za svoje kompanije ne očekuju ni ostali sudionici panel rasprave "Jesmo li spremni za EU i gdje je naša prilika?", održane u sklopu Dana poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Tako je potpredsjednik Uprave Agrokora Damir Kuštrak kazao da se taj koncern za članstvo pripremao kroz deset godina pregovaranja Hrvatske s EU, a predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi je rekao da će ulazak u EU prvenstveno značiti još otvorenije tržište s minimalnim barijerama. Puno neizvjesnije od učinka ulaska Hrvatske u EU je kretanje cjelokupnog hrvatskog gospodarstva u kratkoročnom razdoblju, s obzirom na krizu, istaknuo je.
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković ocijenio je da su i hrvatske banke prilično spremne za EU, ali je pitanje koliko su spremni njihovi klijenti, među kojima ima svijetlih primjera koji su spremni, no većina je tvrtki 'ispijeno' godinama krize, prezaduženošću, nedostatkom kapitala i sl.
Ključni problem hrvatskog društva, pa tako i gospodarstva jest što Hrvatska nema tradiciju izrade vlastitog puta, smatra predsjednik HUP-a i predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić.
Nemamo mehanizam koji se brine o dugoročnosti našeg razvoja, a sada je prijelomni trenutak da odredimo koje vrednote ćemo poštivati i gdje se vidimo na horizontu za 15, 20 godina te da tu odluku podupremo sektorskim strategijama razvoja i organizacijom države koja omogućava njihovu provedbu, istaknuo je Mudrinić.
Konkurentnost gospodarstva pak, po njegovom mišljenju, narušavaju, uz ostalo, porezno opterećenje i neefikasnost javne uprave, jer nisu provedene temeljne reforme i javni sektor nije uspostavljen kao efikasan servis već teret gospodarstvu.
Grčić je na to odgovorio da su radikalniji potezi u reformi javne uprave mogući, ali da je problem i što nema novca ili investicijskih ideja koje bi donijele novac, odnosno da vlada investicijski i poslovni pesimizam, dok je Luković kazao da optimizma nema jer živimo na sve veći dug, što nije održivo.
(Hina)
Pisane vijesti
