''ProInvest'' u Osijeku: Prezentirane ključne mjere Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva

Investicije su ključ gospodarskog oporavka! Problem je prije svega u padu privatnih investicija koje su pale preko 40 posto. U vremenu krize preko 100 tisuća radnih mjesta je izgubljeno, a istodobno je rastao javni sektor. Teret krize je neravnomjerno raspoređen.
 

Investicije su ključ gospodarskog oporavka! Problem je prije svega u padu privatnih investicija koje su pale preko 40 posto. U vremenu krize preko 100 tisuća radnih mjesta je izgubljeno, a istodobno je rastao javni sektor. Teret krize je neravnomjerno raspoređen.

Kazao je to Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU u Osijeku, obraćajući se poduzetnicima, obrtnicima i predstavnicima jedinica lokalne i područne samouprave koji su se u velikoj dvorani Poljoprivrednog fakulteta okupili na predstavljanju ključnih mjera Vlade RH za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. Vlada je odredila svoju strategiju tako da traži pravi omjer između potrošnje i štednje, naglasio je Grčić. U četiri godine krize javni dug veći je za 75 milijardi kuna, a proračunski izdaci za kamate na taj javni dug iznose 4, 5 milijarde kuna.

Strategija Vlade je da se uz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme provede restrukturiranje tvrtki kako bi se sačuvala radna mjesta. Istodobno moramo potaknuti privatni sektor da izvuku projekte iz ladica i krenu u njihovu realizaciju, kazao je potpredsjednik Grčić informirajući i da investicije javnih poduzeća u Slavoniji iznose gotovo 350 milijuna eura. U proračunu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova je i 205 milijuna kuna vrijednih javnih projekata u ovoj godini. Ukupno više od 280 milijuna eura vrijedne su nove investicije u Slavoniji koje će biti sufinancirane iz EU fondova.

Iskustva novih zemalja članica EU su pokazala da su u roku tri godine od ulaska u EU povećale dotok stranih investicija i to je uz, sve što Vlada čini na poboljšanju poslovne klime i poticanja investicija, razlog zašto smo optimisti, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva prezentirao je kakve sve poticaje pruža Zakon o poticanju ulaganja i unapređenju investicijske klime, pa tako između ostalih poticaji za nova radna mjesta iznose između 3 i 9 tisuća eura. Inovacije, tehnološki razvoj i konkurentnost, bit će u našem fokusu, poručio je ministar Vrdoljak, naglašavajući da će i Hrvatska donoseći Zakon o velikim strateškim investicijama pokazati da investitore cijeni i daje im šansu da uspiju.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je da mu je drago vidjeti puno ljudi iz poljoprivrednog sektora, te iskazao nadu da ćemo zajedno iskoristiti sve prednosti koje donosi iznimno uređeni sustav u EU i Zajednička poljoprivredna politika. Godišnje će Hrvatskoj biti na raspolaganju 333 milijuna eura europskog novca. Ministar Jakovina naglasio je i značaj zemljišne reforme, premalo je državnog zemljišta dosad stavljeno u funkciju. Iznimno je važno i organiziranje proizvođača za zajednički nastup i plasman na tržištu, napomenuo je. Lani je kroz IPARD isplaćeno 125 milijuna kuna potpora za 58 projekata, ulaganje u vodno gospodarstvo  iznosila su 2,4 milijardi kuna.

Broj nezaposlenih je slika Hrvatske i ekonomskog trenutka, kazao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava ističući da se radi na tome da se obrazovni sustav uskladi s onim što tržište traži. Ujedno je prezentirao cijeli niz mjera koje se pružaju poslodavcima za očuvanje radnih mjesta, kao i lokalnoj i područnoj samoupravi i nevladinom sektoru za provođenje javnih radova. Posebni je naglasak i na samozapošljavanju.

Dražen Pros, zamjenik ministra poduzetništva i obrta prezentirao je mogućnosti 'Poduzetničkog impulsa' za ovu godinu za koji je karakteristično da je olakšano pribavljanje dokumentacije, te omogućena postupna prilagodba uvjetima i kriterijima za korištenje strukturnih instrumenata EU. Cilj je povećanje konkurentnosti malog gospodarstva u Hrvatskoj.
Iznos potpora za projekte malih poduzetnika i obrtnika u pet slavonskih županija iznosili su u 2012. gotovo 28 milijuna kuna.

Boris Lalovac, zamjenik ministra financija kazao je kako ima primjera da su firme blokirane 17 godina, a plaće isplaćivane preko sindikalnih računa. A za više od 205.000 radnika nisu uplaćivani zdravstveni i mirovinski doprinosi. I onda dođe netko tko želi uvesti red! Nijedna normalna država ne može sebi dopustiti da je ukupan porezni dug veći od 51 milijarde kuna, koliko je bilo na početku 2012., za to krivicu snosi i Porezna uprava.

Vani su krizu prouzročile banke, a kod nas je betonizacija bila glavni pokretač rasta, investiralo se u ceste i trgovačke komplekse, kazao je Lalovac. Na kraju veljače bilo je 40 milijardi kuna dospjelih a neplaćenih obveza, pri čemu je 43.205 tvrtki od ukupno 65.488 generiralo dug veći od 23 milijardi kuna. U tome Slavonija sudjeluje s 3,7 milijardi kuna duga.
Lalovac je ukazao na sve mjere za rješavanje problema nelikvidnosti, od omogućavanja reprograma poreznog duga kojim je 7359 obveznika riješilo dug veći od 34 milijarde kuna, pa do pokretanja predstečajnih postupaka za koje je prema podacima od 12. ožujka prijavljen iznos od 34,35 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju 27.797 radnika.

Počeli su nam se javljati konzorciji građevinara, broj zaposlenih je 5409, a prijavljeni iznos je 10,6 milijardi kuna. Za građevinare posla ima i bit će, istaknuo je Lalovac. U Slavoniji banke ne žele postojeće vlasnike u tvrtkama koje su u poteškoćama, bez novih vlasnika teško će se restrukturirati. Tražimo nove vlasnike, a u situaciji kad se banke povlače idemo preko HBOR-a, kazao je Boris Lalovac naglašavajući da su svi uključeni, da Vlada zna što radi, a prva pozitivna rješenja će to i pokazati.

Ako se možemo nositi s problemima restrukturiranja gospodarstva, onda administriranje EU fondova neće biti problem, naglasio je Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. S 150 milijuna eura dostupna sredstva se povećavaju na 1,4 milijardu eura godišnje. Nakon 1.srpnja bit će puno lakše, svi natječaji bit će na hrvatskom jeziku, primjenjivat će se hrvatski zakon o javnoj nabavi, bit će kraće procedure evaluacije, modeli kontrole korištenja sredstava bit će fleksibilniji. Važno je da će biti i bespovratnih potpora za gospodarstvenike. Povežite se, umrežavajte ste, koristite javni servis, javite se razvojnim agencijama, pratite internetske stranice www.mrrfeu.hr, vidite kako su iskustva drugih u EU projektima - poručio je Puljiz.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) informirao je o 28 kreditnih programa. Produljeni su rokovi otplate, smanjene kamatne stope. U 2013. uvedeni su novi programi, poput zgradarstva, kreditiranja nove proizvodnje. Kroz preuzimanje dijela rizika HBOR želi potaknuti poslovne banke na povećanje kreditnih plasmana u sektor gospodarstva.

Branko Grčić: Važan nam je izravni kontakt
 

Ovo je direktan kontakt s ljudima, s vama poduzetnicima, s predstavnicima jedinica lokalne i područne samouprave. Na ovaj način nema pitanja na koje Vlada neće odgovoriti, sve je transparentno. To je prednost našeg izravnog kontakta.
Mi smo danas prezentirali što Vlada može napraviti, ali Vlada ne može sve sama. Potrebni ste nam i vi, u svemu je ključno partnerstvo.


 



Pisane vijesti