Formalno je usvojena na Europskom vijeću 24. lipnja 2011. godine, a temelji se na dva ključna dokumenta: Komunikaciji Europske komisije o Strategiji EU za dunavsku regiju (COM(2010) 715) te pratećem Akcijskom planu (SEC(2010) 1489). Obuhvaća ukupno 14 država: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Njemačku (savezne države Bavarsku i Baden-Württemberg), Rumunjsku, Slovačku, Srbiju, Moldovu i Ukrajinu, kao i Češku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru. Iako kroz posljednje četiri države ne protječe rijeka Dunav, one su uključene u Strategiju zbog važnih dunavskih pritoka i europskih plovnih tokova koji prolaze njihovim teritorijem.
Strategija se temelji na četiri glavna cilja odnosno stupa suradnje:
Povezivanje dunavske regije - jačanje održive prometne i energetske povezanosti te poticanje turizma, kulturne razmjene i međuljudskih kontakata (prioritetna područja 1-3)
Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji - zaštita vodnih resursa, biološke raznolikosti te kvalitete zraka i tla, uz unapređenje upravljanja okolišnim rizicima (prioritetna područja 4-6)
Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji - poticanje društveno-gospodarskog razvoja, inovacija, obrazovanja i konkurentnosti (prioritetna područja 7-8)
Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnosti - unapređenje institucionalne suradnje, jačanje upravljačkih kapaciteta te suradnja u području sigurnosti i borbe protiv organiziranog kriminala (prioritetna područja 9-11).
Prioritetna područja Strategije i kontakti hrvatskih predstavnika
Provedba Strategije odvija se kroz jedanaest tematskih radnih skupina, odnosno prioritetnih područja, u čijem radu sudjeluju stručnjaci s cijelog područja Strategije, a koje koordiniraju predstavnici nadležnih resora dviju država sudionica:
Jačanje mobilnosti i intermodalnosti prometa
1a - unutarnji plovni putovi (Austrija i Rumunjska)
Suradnja u području sigurnosti i borbe protiv organiziranog kriminala - Bugarska i Bavarska
Tomislav Lukac, Ministarstvo unutarnjih poslova - tlukac@mup.hr
Krešimir Kralj, Ministarstvo unutarnjih poslova - krkralj@mup.hr
Izvori financiranja Strategije
Strategije ne raspolažu vlastitim financijskim sredstvima. Njihova provedba temelji se na mobilizaciji postojećih izvora financiranja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući sredstva EU fondova, nacionalne proračune, sredstva međunarodnih financijskih institucija te privatne izvore financiranja.
Sukladno relevantnim EU uredbama, fondovi kohezijske politike, Instrument pretpristupne pomoći (IPA) te drugi programi EU trebali bi, kad god je to moguće, podržavati provedbu makroregionalnih strategija kroz financiranje projekata koji uključuju suradnju više država regije i doprinose rješavanju zajedničkih razvojnih izazova. Posebna se važnost pritom daje projektima koje upravljačke strukture strategije prepoznaju kao prioritete.
Kako bi se osigurala takva potpora, ciljevi makroregionalnih strategija nastoje se uključiti u strateške dokumente za korištenje EU fondova, poput partnerskih sporazuma i operativnih programa. U okviru kohezijske politike za razdoblje 2021.-2027. dodatno se naglašava potreba jačanja suradnje između država članica i regija kroz integrirani pristup koji kombinira ciljeve makroregionalnih strategija s ciljevima nacionalnih i regionalnih programa. To uključuje poticanje zajedničkih ulaganja s većom dodanom vrijednošću EU-a, primjerice u području prekograničnih usluga, infrastrukture te međuregionalnih i transnacionalnih inicijativa.
Važnu ulogu u financiranju aktivnosti povezanih sa Strategijom ima Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021.-2027., koji predstavlja transnacionalni program suradnje namijenjen podršci projektima od interesa za dunavsku regiju. Program prvenstveno financira tzv. „soft aktivnosti“, poput razmjene iskustava, prijenosa znanja, jačanja kapaciteta i razvoja partnerstava, a u određenim slučajevima i pilot aktivnosti odnosno manje investicije. Proračun Programa za razdoblje 2021.-2027. iznosi približno 269 milijuna eura, a kroz njega se financijski i administrativno podupire i provedba Strategije. U okviru specifičnog cilja programa posvećenog jačanju institucionalnih kapaciteta za makroregionalnu suradnju financiraju se:
aktivnosti prioritetnih područja Strategije,
rad tajništva Strategije Danube Strategy Point (DSP),
projekti manje vrijednosti kojima je cilj priprema strateških projekata (Seed Money Facility)
Na taj način Program dunavske regije predstavlja ključni instrument za operativnu provedbu Strategije i poticanje razvoja projekata koji doprinose ostvarivanju njezinih ciljeva.
Upravljanje Strategijom
Provedba Strategije temelji se na višerazinskom sustavu upravljanja koji uključuje nacionalne koordinatore, koordinatore prioritetnih područja te tajništvo Strategije.
Na nacionalnoj razini provedbu Strategije prate nacionalni koordinatori, koji predstavljaju države sudionice u upravljačkoj strukturi Strategije te koordiniraju sudjelovanje relevantnih nacionalnih institucija i dionika. Nacionalni koordinatori imaju ključnu ulogu u strateškom usmjeravanju provedbe Strategije, koordinaciji među državama sudionicama te povezivanju Strategije s nacionalnim i europskim politikama i programima. U Republici Hrvatskoj funkciju nacionalnog koordinatora obavljaju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije.
Operativnu provedbu Strategije na tematskoj razini osiguravaju koordinatori prioritetnih područja. Oni koordiniraju provedbu aktivnosti utvrđenih Akcijskim planom Strategije te organiziraju redovite sastanke upravljačkih skupina za pojedina prioritetna područja. Njihova je zadaća poticati razvoj projektnih inicijativa, povezivati relevantne dionike i projektne partnere u regiji te pružati podršku u pronalaženju odgovarajućih izvora financiranja za projekte koji doprinose ciljevima Strategije.
Važnu potporu upravljačkoj strukturi Strategije pruža Danube Strategy Point, tajništvo Strategije osnovano na inicijativu Europske komisije radi podrške provedbi, komunikaciji i evaluaciji Strategije. DSP pruža administrativnu, analitičku i komunikacijsku podršku upravljačkim strukturama Strategije te doprinosi učinkovitijem povezivanju Strategije s Programom dunavske regije i drugim izvorima financiranja.
Predsjedanje Strategijom
Predsjedanje Strategijom provodi se na rotacijskoj osnovi među državama sudionicama i traje jednu godinu. Predsjedavajuća država koordinira rad upravljačkih struktura Strategije, priprema političke prioritete predsjedanja te organizira ključne sastanke i događanja, uključujući Godišnji forum Strategije, koji predstavlja središnji politički i stručni događaj dunavske regije.
Republika Hrvatska predsjedala je Strategijom u razdoblju od 1. studenoga 2019. do 31. listopada 2020. pod nazivom „EUSDR - 10 godina poslije“. Program predsjedanja bio je usmjeren na jačanje uloge regionalnog razvoja, jačanje sinergije između makroregionalnih strategija i kohezijske politike te poticanje suradnje s državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva. Tijekom hrvatskog predsjedanja usvojen je revidirani Akcijski plan Strategije, definiran je novi okvir upravljanja Strategijom te je dodatno ojačana suradnja između makroregionalnih strategija EU.
Republika Hrvatska ponovno će predsjedati Strategijom od 1. siječnja 2027. godine. Predsjedanje predstavlja važnu priliku za Republiku Hrvatsku da dodatno ojača svoju ulogu u regionalnoj suradnji u dunavskoj regiji te promiče teme povezane s regionalnim razvojem, kohezijskom politikom, povezivanjem regije i europskom integracijom država jugoistočne Europe.
