Povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn u petak je u pratnji potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića obišao Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar.
’Ovaj centar je primjer uspješnog povlačenja sredstava iz pretpristupnog programa, s obzirom da se radi o implementaciji visoke tehnologije najprije u znanstvene, ali i u vrlo praktične svrhe’, rekao je Grčić i dodao kako se nada da je ovo samo početak intenzivne suradnje s Europskom komisijom u provedbi projekata od nacionalnog interesa.
Povjerenik Hahn rekao je da je potrebno uspostaviti dobru suradnju između strukturnih fondova i znanstvenih istraživanja, kako bi se zaustavio odljev mozgova te omogućilo povezivanje istraživanja s realnim sektorom i poduzetništvom.
‘Sredstva iz evropskih strukturnih fondova ne postoje samo za ulaganje u autoceste ili željeznice – potrebno je investirati i u znanstvena istraživanja, a na primjeru ovog Centra vidimo kako je to moguće i izvedivo’, kazao je Hahn.
Promjena gospodarskog ozračja
Po završetku službenog posjeta Zadru, povjerenik Hahn i potpredsjednik Vlade Grčić sudjelovali su na panel diskusiji 'Strukturni fondovi za Hrvatsku: Nova Kohezijska politika 2014-2020' na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, prilikom čega su pozvali na promjenu nepovoljnoga gospodarskog ozračja u Hrvatskoj.
’Posljednjih godina u Hrvatskoj nije bilo dobro ozračje za investicije. To moramo promijeniti jer bez toga nema gospodarskog oporavka’, rekao je povjerenik Hahn i dodao kako se iz strukturnih i Kohezijskog fonda na godinu izdvaja 65 milijarda eura za ravnomjeran razvoj 271 regije, koliko ih je sada u Europskoj uniji. Kohezijska politika pridonosi ciljevima razvoja Europske unije do 2020. godine, a jedan od najvažnijih jest smanjiti siromaštvo u nerazvijenijim regijama.
‘Kohezijska politika 2014. do 2020. sjajna je mogućnost za Hrvatsku. Imat ćete velike koristi od Kohezijskog fonda, ali morate biti sposobni apsorbirati mnogo više sredstava od strukturnih fondova. Morate imati jaku, stabilnu, posvećenu i kompetentnu javnu upravu na svim razinama, jer bez toga nećete uspjeti. Već sada trebate pripremiti kvalitetne programe da privučete što više sredstava’ istaknuo je Hahn.
Naglasio je kako pri ulasku u Europsku uniju Hrvatska treba provesti reforme koje će javne financije učiniti stabilnima, te pridonijeti uklanjanju nedostatka "inovacijskih strategija" za razvitak, tj. pripremati i nuditi nove razvojne projekte. Za pristup EU fondovima, rekao je Hahn, treba posebice imati projekte za infrastrukturu, željeznicu i vodoprivredu, ali i one koji bi poticali konkurentnost gospodarstva i razvijali izobrazbu.
Zalihe projekata
Branko Grčić rekao je da će Hrvatska na raspolaganju imati oko 9 milijardi eura bespovratnog i besplatnog novca. No, ključni problemi vezani su uz apsorpciju tog novca, odnosno nedovoljno razvijeni administrativni kapacitet, ali i nedovoljna pripremljenost projekata.
‘Do ulaska u EU treba nam dvjestotinjak novih, mladih, obrazovanih ljudi koji govore strane jezike i koji su spremni raditi više od osam sati dnevno. Tako je na državnoj razini, ali i sve županije i gradovi moraju formirati slične kapacitete’, upozorio je Branko Grčić dodajući kako je na razini Vlade po prvi put uspostavljena posebna Koordinacija za EU fondove.
‘Hrvatska mora što prije napraviti zalihe kvalitetnih programa, što je nacionalni cilj i prioritet. Iz Europske unije nam savjetuju da imamo barem 50 projekata više nego što imamo novca. Trenutačno nema projekata koji bi državi donijeli veću korist’, zaključio je potpredsjednik Vlade.
Na panel-diskusiji na splitskom Ekonomskom fakultetu bio je i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren te mnogi županijski, gradski i općinski čelnici iz Dalmacije.
(Hina, MRRFEU)
GALERIJA: