Prvi susret ovog formata bio je u Zagrebu prije točno 7 godina - 19. prosinca 2016.
Sastanci se redovito održavaju kako bi se kontinuirano pratilo i usklađivalo višerazinsko upravljanje s ciljem ravnomjernog razvoja Hrvatske.
Teme današnjeg sastanka bile su Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, financijska potpora jedinicama područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete obrazovanja te industrijska tranzicija Hrvatske, odnosno jačanje regionalnog gospodarstva.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije, što je bila želja svih župana iskazana još na prvom sastanku u Zagrebu.
Naglasio je kako je tome posebno doprinio novi paket poreznih zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024., što je dodatno ojačalo lokalnu autonomiju i nadležnosti u području porezne politike.
S obzirom na rast prihoda od poreza na dohodak, koji je veći u 2023. za 20% nego u 2022., više je nego dovoljan fiskalni kapacitet lokalnih jedinica da bez nekadašnjeg prireza budu u stanju u potpunosti servisirati svoje obaveze i investirati.
Govoreći o globalnom političkom kontekstu, premijer je naveo kako svijet u sljedećoj godini ima puno izazova koji će utjecati na globalna kretanja i dinamiku političkih, ekonomskih i razvojnih zbivanja.
"Mi u taj ciklus ulazimo vrlo stabilni i konsolidirani, s rastom koji projiciramo na 2,8%, s inflacijom koja se smanjuje, s udjelom javnog duga u BDP-u na 60% te s visokim stupnjem povjerenja u državne financije", poručio je premijer Plenković podsjetivši na izdane državne obveznice i trezorske zapise u koje su prvi put mogli ulagati i građani.
Usto, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti, s investicijskom razinom prema sve 3 svjetske kreditne agencije i uz pozitivne izglede, što znači da je nadomak slova A.
Premijer je govorio i o epidemiji afričke svinjske kuge se smirila zahvaljujući mjerama koje je Hrvatska provodila, pa su od ovog tjedna dopuštene i tradicionalne svinjokolje.
Podsjetio je da je Vlada dala više od 30 milijuna eura svinjogojcima za naknadu štete, buduću propuštenu gospodarsku aktivnost i interventne mjere te za investicije za dizanje razine biosigurnosti. Dodatno, svaka je obitelj dobila i po 600 eura za kupovinu sigurnog mesa.
Od drugih važnih tema, premijer se osvrnuo na temeljna pitanja, zaposlenosti i plaća.
Stopa zaposlenosti, naglasio je, u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71%, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5%.
Prosječna neto plaća porasla je u proteklih 7 godina za 54% i iznosi 1156 eura, što je 407 eura više u odnosu na 2016., dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103%, odnosno s 414 na 840 eura.
U tom je kontekstu naveo i kvalitetan i sustavan dijalog koji Vlada vodi sa socijalnim partnerima - sindikatima i poslodavcima, istaknuvši dobar balans između sigurnosti posla i fleksibilnosti na tržištu rada u vremenu izrazitog državnog intervencionizma u razdoblju kriza.
Što se tiče mirovina, premijer je naveo da je prosjek ukupnih mirovina za listopad bio 549 eura, što znači da su mirovine u ovom periodu prosječno povećane za 192 eura, dok su od 2012. do 2016. rasle za samo 8 eura.
Kada je riječ o brojnim mjerama koje je Vlada poduzimala, naveo je one koje se tiču reguliranja cijena nafte i naftnih derivata te istaknuo pritom i rast BDP-a, koji raste jedanaesti kvartal zaredom, a u trećem kvartalu bio je i najveći među svim članicama Europske unije koje su ga do tog trenutka prijavile. Dodatno, naglasio je, po kvalifikaciji Svjetske banke Hrvatska je uvrštena u napredna gospodarstva.
Premijer je, govoreći o dobroj iskorištenosti europskih sredstava, još jednom istaknuo kako je Hrvatska u potpunosti potrošila svoju prvu cjelovitu financijsku omotnicu, a u potpunosti su iskorištena i sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa.
Što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno Instrumenta EU iduće generacije, Hrvatska je najbrža u smislu korištenja bespovratnih sredstava i prva je prešla 50% iskorištenosti tih sredstava.
Uz demografiju, digitalizaciju i dekarbonizaciju, što su temeljne piste razvoja Hrvatske u idućem razdoblju, naveo je premijer, ključno mora biti i obrazovanje.
Upravo je zato, naveo je, obrazovanje i jedna o tema današnjega sastanka.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs govorio je o potporama za podizanje kvalitete obrazovanja, kazavši kako je u osnovnoškolski sustav usmjerena energija da bi u potpunosti bio jednosmjenski. Vezano za probleme srednjoškolskog sustava naveo je kako smo po broju gimnazijalaca ispod europskog prosjeka. Trenutno 30% učenika pohađa gimnazijski program, a 70% strukovni.
"Cilj je da se za 5% poveća broj gimnazijalaca, a jedan od načina za to je ukidanje pojedinih općedruštvenih programa i preusmjeravanje na gimnazijske", kazao je ministar Fuchs.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, koji je izglasan 15. prosinca. Zakon omogućava decentralizaciju upravljanja državnom imovinom pa će se veliki dio njenih nekretnina dati na upravljanje županijama i gradovima kako bi se brže realizirali projekt koji su vezani za tamošnje objekte i zemljišta.
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić govorio je o industrijskoj tranziciji i jačanju regionalnog razvoja, za što je osigurano 536 milijuna eura.
Za strateška partnerstva i inovacije ići će 320 milijuna eura, rast i razvoj inovativnih startupova 90 milijuna, inovacijske klastere 10 milijuna, razvoj pametnih vještina 15 milijuna, te za projekte jačanja regionalnog ekosustava za poduzetnike 96 milijuna eura.
Ciklus planiranja i programiranja završit će krajem ove godine objavom prvog poziva za strateška partnerstva za inovacije s ciljem podrške stvaranju inovativnih proizvoda poduzetnika u trima hrvatskim regijama - Panonskoj, Sjevernoj i Jadranskoj Hrvatskoj.
Izvor: Vlada RH
Pisane vijesti
