Istraživanje je za Glavnu upravu za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije provela agencija Ipsos European Public Affairs na reprezentativnom uzorku od 25.718 građana starijih od 15 godina iz svih 27 država članica EU u razdoblju od 9. do 22. lipnja ove godine. Iz Hrvatske su u istraživanju sudjelovala 1.003 ispitanika.
72 % ispitanih Hrvata čulo za EU sufinancirane projekte, 87 % od njih smatra da provedena ulaganja imaju pozitivan utjecaj na razvoj regija i gradova
U odnosu na EU prosjek od svega 39 %, čak 72 % ispitanika iz Hrvatske izjavilo je kako je čulo za projekte koji su sufinancirani iz fondova Europske unije s ciljem unapređenja područja u kojima žive, što je Hrvatsku svrstalo na visoko treće mjesto od 27 država članica EU. Od onih koji su čuli za projekte, njih čak 87 % smatra kako su provedena ulaganja imala pozitivan utjecaj na razvoj hrvatskih gradova i regija.
Najpoznatiji izvori potpora hrvatskim ispitanicima su Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond (76 %) te Fond solidarnosti Europske unije, za kojeg je čulo njih 56 %. Navedeni rezultati ne čude s obzirom da je Hrvatska u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za ulaganja u jačanje gospodarstva i poslovnu konkurentnost, zaštitu okoliša i održivost resursa, povezanost i mobilnost, obrazovanje te ostale razvojne segmente na raspolaganju imala čak 6,964 milijardi eura, od čega je do kraja rujna 2023. isplaćeno 6,15 milijardi eura, odnosno 88,38 %. S druge strane, sredinom ove godine iskorištena sva raspoloživa sredstva koja je Hrvatska dobila u sklopu Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih kao posljedica potresa iz 2020. godini, a iznosila su više od milijardu eura.
Hrvatima najvažnija ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i društvenu infrastrukturu te okoliš
Od brojnih područja u koje regionalna politika EU-a može ulagati, hrvatskim ispitanicima najvažnija su obrazovanje, zdravstvo i društvena infrastruktura (97 %) te okoliš (90 %). Visoko na listi prioriteta su i ulaganja u strukovno osposobljavanje, prometnu infrastrukturu i potporu malim i srednjim poduzećima (89 %) te obnovljivu, čistu energiju i energetske mreže (88 %).
Upravo su navedeno i područja za koja Hrvatska u novom financijskom razdoblju na raspolaganju ima 5,2 milijarde eura kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. te 1,6 milijardi eura u Integralom teritorijalnom programu. Raspoloživa će se sredstva kroz šest definiranih prioriteta koristiti za jačanje gospodarstva i digitalne povezanosti, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, razvoj održive intermodalne urbane te pametne i sigurne mobilnosti, kao i za jačanje zdravstvenog sustava i promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.
