Na otvorenju događaju govorili su gradonačelnik Rijeka Marko Filipović, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.
„Pred nama su izazovna vremena i prilike koje moramo iskoristiti kad su u pitanju EU fondovi. Dosad smo dobro iskoristili prilike koje su nam se nudile. Tomu svjedoči i činjenica da je Rijeka šampion u korištenju EU fondova kad se radi o velikim gradovima. Ulagali smo u kulturu – Art park, muzeje Suvremene umjetnosti i grada Rijeke, promet, vodnu infrastrukturu… Mijenjamo lice grada nabolje, a time i Hrvatske. Nedavno smo potpisali i ugovor za korištenje 55 milijuna eura u okviru ITU mehanizma za novo razdoblje. Vjerujem da ćemo i dalje nastaviti u jednakom ritmu mijenjati život građana nabolje“, kazao je gradonačelnik Marko Filipović.
Župan Zlatko Komadina istaknuo je kako Primorsko-goranska županija spada među uspješnije županije u Hrvatskoj u korištenju EU fondova. „Na vrijeme smo oformili županijska upravna tijela i regionalnog koordinatora za pripremu i realizaciju EU projekata. Aktivni smo bili i u pretpristupnom razdoblju. Realizaciju projekata otežava nam činjenica da spadamo u razvijenije županije i dosta nam je teško osigurati vlastita sredstva za sufinanciranje, kao i centralizirano upravljanje EU fondovima. Međutim, pripremamo nove projekte i uvjeren sam da ćemo biti i bolji nego dosad“, poručio je Komadina.
„Na području Primorsko-goranske županije realiziraju se projekti vrijedni više od 920 milijuna eura. EU fondovi su ključno pogonsko gorivo razvoja Hrvatske u posljednjih deset godina. BDP nam je 5% veći zahvaljujući EU fondovima, a više od 70% svih javnih investicija u Hrvatskoj financira se iz EU fondova. Vidljivo smanjujemo razvojni jaz za prosjekom Europske unije“, Istaknuo je ministar Šime Erlić. Dodao je da ne postoji dio Hrvatske u kojem se nije realizirao EU projekt te da je Hrvatska jedna od najuspješnijih članica EU u provođenju kohezijske politike.
„Cilj nam je da u idućih desetak godina u potpunosti uhvatimo priključak za razvijenijim članicama EU. Pred nama je prilika generacije jer raspolažemo velikim novcem kojeg više nikad vjerojatno nećemo imati u tolikoj količini. Gotovo 4 milijarde eura na raspolaganju nam je za projekte digitalne i zelene tranzicije. Dobili smo znatan novac za otoke, potpomognuta područja i gradove. Zato moramo svi zajedno surađivati na pripremi projekata kako bi u što kraćem roku Hrvatsku učinili boljim mjestom za život građana“, zaključio je Erlić.
Po završetku uvodnih govora službenici MRRFEU-a održali su predavanja o mogućnostima sufinanciranja infrastrukturnih projekata za županije, gradove i općine u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa. Nastavilo se s prezentiranjem mogućnostima industrijske tranzicije hrvatskih regija za što je izdvojeno 555 milijuna eura, a naglasak je bio na mogućim projektima u Jadranskoj regiji. Veliku pozornost publike privukla je tema ITU mehanizma, odnosno ITU Rijeka – za koji je tom gradu osigurano 55 milijuna eura za vlastite urbane projekte. Govorilo se još i o financiranju poslovnih projekata preko financijskih instrumenata te o mogućnostima koje nude Interreg program Slovenija-Hrvatska te Jadransko-jonski transnacionalni program (Adrion).
Predstavnike općina i gradova s Krka, Cresa, Raba i Lošinja zanimale su mogućnosti EU sufinanciranja projekata u okviru tzv. otočke opcije za koju je u razdoblju 2021.-2027. izdvojeno 150 milijuna eura. Događaj je završio panel raspravom na temu iskustva korištenja fondova EU na lokalnoj razini i pripremi za korištenje u novom programskom razdoblju
Informativna događanja „EU FONDOVI Nove prilike 2021.-2027.“ namijenjena su predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, predstavnicima regionalnih i lokalnih razvojnih agencija, korisnicima i potencijalnim korisnicima sredstava iz EU fondova te dionicima regionalnog i lokalnog razvoja. Predstavljaju se mogućnosti sufinanciranja projekata u okviru Kohezijske politike s naglaskom na programima Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK) koji je vrijedan 5,203 milijardi eura i Integriranom teritorijalnom programu 2021.-2027. (ITP) koji je vrijedan 1,569 milijardi eura. Na događanjima se predstavljaju i projekti industrijske tranzicije, urbanog razvoja, ITU mehanizam, financijski instrumenti, ali i iskustva dosadašnjeg korištenja sredstava iz EU fondova te završavaju zanimljivim panel raspravama.
Prezentacije s predavanja:
Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.
Vedran Kršek, voditelj Odjela za strateško praćenje u području konkurentnosti i kohezije za ciljeve zelenija Europa i povezanija Europa i programiranje ESI fondova, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Industrijska tranzicija regija
Marija Rajaković, načelnica Sektora za partnerski dijalog, strateško izvještavanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata i ispunjavanja uvjeta koji omogućuju provedbu EU fondova, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Sanja Rajaković Pedljo, voditeljica Službe za pripremu i koordinaciju programa urbanoga razvoja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Dijana Bezjak, voditeljica Službe za financijske instrumente, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Interreg program Slovenija – Hrvatska i Jadransko-jonski transnacionalni program (Adrion)
Marko Opančar, vd. voditelja Službe za transnacionalnu i međuregionalnu suradnju te makro-regionalne strategije, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Alen Malnar, viši stručni savjetnik u Službi za prekograničnu suradnju, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Otoci u Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027.
Veljko Radić, načelnik Sektora za programiranje, planiranje i vrednovanje politike razvoja otoka, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije