Posljednjih godina Republika Hrvatska ulaže značajna sredstva s ciljem da naši otoci postanu održivi, opremljeni suvremenom infrastrukturom i da se na njima stvore uvjeti života koji, s jedne strane, štite otočni ekosustav, a s druge strane, pružaju sve one javne usluge koje su neophodne za svakodnevno funkcioniranje. Hrvatska je uz Finsku jedina zemlja Europske unije koja ima poseban Zakon o otocima.
Iako su pojedini otoci, odnosno njihova područja, dosegli značajan nivo razvijenosti u odnosu na prethodno razdoblje, i dalje je potrebno ulagati velike napore u njihov daljnji razvoj kako bi se, u konačnici, motiviralo otočno stanovništvo na ostanak na otoku i po mogućnosti povećao broj, naročito mladih i radno sposobnih otočana.
S obzirom na specifičan geografski položaj hrvatskih otoka i njihovu „osjetljivu“ demografsku strukturu, potrebno je nastaviti sustavno ulaganje u izgradnju objekata komunalne i društvene infrastrukture.
Kontinuirano, od 2007. godine, provodi se poticanje gospodarskih aktivnosti na otocima s namjerom poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima i očuvanja radnih mjesta.
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije ustrojena je posebna uprava koja se bavi isključivo ovim temama.
Od početka provođenja Zakona do 2021. godine najveća ulaganja bila su upravo u posljednjoj praćenoj godini, čak 4,39 milijardi kuna. Od tog iznosa, 4,17 milijardi kuna odnosi se na bespovratna sredstva, što je u odnosu na prethodnu 2020. godinu, povećanje od 19%.
Ukupna ulaganja u otoke za 2021. godinu povećala su se u odnosu na 2020. za 15%, a najznačajnija povećanja bila su u području prometne povezanosti gdje su ulaganja rasla za 16,52%, u području poljoprivrede za 9,48%, te u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti gdje je iznos ulaganja porastao za 518,83%.
U okviru različitih programa ulaganja u otoke, kroz Upravu za otoke, u razdoblju od 2011. do 2015. godine, uloženo je 60 milijuna eura (452 milijuna kuna), a u razdoblju od 2016. do 2022. uloženo je 80,65milijuna eura (607,7 milijuna kuna).
Kroz mjeru Program razvoja otoka, u razdoblju od 2016. do 2022., kroz 324 ugovora sufinancirano je 239 projekata u vrijednosti od 18,61 milijun eura (140,23 milijuna kuna).
U istom razdoblju, mjera opskrbe vodom za ljudsku potrošnju na otocima ukupno je dosad stajala 12,45 milijuna eura (93,78 milijuna kuna).
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otocima unesena je odredba o potporama za troškove prijevoza vode za ljudsku potrošnju te je tijekom 2021. i 2022. utrošeno 66,39 tisuća eura (500,244 kuna) u ovu svrhu.
Uprava za otoke je do sredine 2021. godine provodila mjeru subvencioniranja besplatnog javnog cestovnog prijevoza određenih kategorija otočnog stanovništva na svim otocima na kojima je organiziran javni cestovni prijevoz. Kroz ovu mjeru je od 2016. do 2021. uloženo 21,62 milijuna eura (162,86 milijuna kuna).
Za poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima, u razdoblju od 2016. do 2022., utrošeno je 6,87 milijuna eura (51,77 milijuna kuna) za ukupno 1.771 otočnih poslodavaca.
Također, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije potiče i stvara povoljno okruženje za organiziranje civilnog društva na otocima, a u tu svrhu je od 2008. do 2022. godine izdvojeno 909.151,24 eura (6,85 milijuna kuna) za 431 projekt, odnosno u razdoblju od 2016. do 2022. 484.438,25 eura (3,65 milijuna kuna) za 180 projekata.
Jedna od značajnih aktivnosti je i program Hrvatski otočni proizvod s ciljem poticanja proizvodnje i promocije izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine. Dosad je ova oznaka dodijeljena 351 otočnom subjektu za 1.265 proizvoda s 26 otoka i poluotoka Pelješca.
Uprava za otoke će i u budućnosti nastaviti s provedbom postojećih programa, a ulaganja u otoke će se pospješiti i kroz korištenje sredstava Europske unije. Naime, u financijskoj perspektivi 2021. - 2027. napravljen je iskorak u odnosu na proteklo razdoblje 2014. - 2020. budući da je kroz Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. namijenjeno 150 milijuna eura isključivo za provedbu projekata na otocima. Zastupljenošću otoka u Integriranom teritorijalnom programu dodatno se daje na važnosti provedbi otočne razvoje politike u Republici Hrvatskoj te se jača uloga regionalnih i lokalnih dionika kojima je omogućeno da izravno utječu na razvoj otoka na području svojih županija, čime se promovira pristup odozdo prema gore.
Pisane vijesti
