Na danas održanoj sjednici Vlada Republike Hrvatske usvojila je novi paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.
Predstavljajući ključnu temu današnje sjednice, 4. paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je i ovaj paket, kao i prethodni, sveobuhvatan i snažan. "Nastavljamo kao i dosad, s istom političkom zamisli - dati odgovor na krizu s kojom smo suočeni", rekao je predsjednik Vlade uvodno.
Najveći dio 4. Vladinog paketa mjera pomoći odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura.
Cijena električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor, obrtnike i poduzetnike, ostaje ista do kraja rujna, dok do kraja ožujka iduće godine ostaje ista cijena plina, a dotad se produžuje i primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, te za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.
"Hrvatski građani, zahvaljujući mjerama Vlade, kontinuirano plaćaju najnižu cijenu struje u svim europskim zemljama, osim u Mađarskoj", kazao je premijer.
Naglasio je da za više od 2 milijuna mjernih mjesta ostaje ista cijena električne energije, a mjera je vrijedna 82 milijuna eura.
Kada je riječ o cijeni električne energije za neprofitni sektor, ona obuhvaća 13.080 korisnika kojima se osigurava priuštiva cijena energije. To su vrtići, škole, fakulteti, instituti, knjižnice, muzeji, bolnice, zdravstvene ustanove, domovi za starije i nemoćne, vjerske zajednice, župni uredi, te općine, gradovi, županije, komunalna poduzeća i slično.
Predsjednik Vlade naglasio je da su ovom mjerom, vrijednom 50 milijuna eura, posebno bili zadovoljni predstavnici udruga gradova i općina jer im je na taj način omogućeno nesmetano funkcioniranje.
Više od 80.800 korisnika obuhvaćeno je mjerom vrijednom 116 milijuna eura kojom cijena električne energije za polugodišnju potrošnju ispod 250.000 kWh ostaje 0,062 eura/kWh. Time je obuhvaćeno više od 95% hrvatskih gospodarstvenika.
Nastavlja se i mjera ograničavanja cijene električne energije za poduzetnike. Vrijednost te mjere je 348 milijuna eura, a obuhvaća do 900 gospodarskih subjekata.
"Ovom mjerom posebno su bile zadovoljne udruge poslodavaca, HGK, Obrtnička komora, Poljoprivredna komora, Matica i Sindikat umirovljenika te svi sindikati", istaknuo je premijer Plenković.
Gledajući porast cijena plina za kućanstva u glavnim gradovima Europske unije, Hrvatska je i tu druga zemlja s najnižom cijenom, poručio je predsjednik Vlade, kazavši da, dok je prosječna cijena plina u EU rasla 92%, u Hrvatskoj je taj rast bio samo 13%.
Cijena plina ostaje ista i za sve mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a ostvaruje se vaučerom pomoću aplikacije HAMAG-BICRO-a. Vrijednost ove mjere iznosi 55 milijuna eura.
Nadalje, snižena je stopa PDV-a za energente za grijanje koja iznosi 5%, i primjenjuje se još godinu dana, do 31. ožujka 2024. Vrijednost ove mjere je 35 milijuna eura.
I dalje će biti snižene trošarine na naftne derivate, a Vlada će mjerama pomoći i socijalno ugroženima, pogođenima potresom, poljoprivrednom sektoru, ribarstvu, prijevoznicima, te će ulagati u energetsku učinkovitost.
Ostaje nepromijenjena jedinična cijena toplinske energije za sve toplinske sustave. Ovom mjerom, vrijednom 267 milijuna eura, obuhvaćeno je 159.000 kupaca u Zagrebu, Sisku, Zaprešiću i Velikoj Gorici i odnosi se na 98% isporučene toplinske energije.
Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana Vlada će osigurati 169 milijuna eura te će tako za potpore umirovljenicima biti osigurano ukupno 75 milijuna eura kroz jednokratne naknade te ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Također, 69.000 ugroženih kupaca energenata imat će pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije, za što će biti osigurano 40 milijuna eura.
Taj status imaju korisnici osobne invalidnine, zajamčene minimalne naknade, nacionalne naknade za starije osobe, novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a mjesečna naknada povećava se na 70 eura.
Korisnici zajamčene minimalne naknade imat će i dalje pravo i na naknadu troška stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge, a produžuje se i naknada za troškove nabave ogrjevnog drva za 35.000 korisnika. Vrijednost mjere je 4 milijuna eura.
Naknade u sustavu socijalne skrbi i potpore za nezaposlene hrvatske branitelje ukupno su vrijedne 35 milijuna eura, potpore korisnicima doplatka za djecu 9 milijuna eura, a samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna povećava se koeficijent za izračun osnovice plaće s 0,8 na 1,2. Za to je osigurano 2,3 milijuna eura.
Jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 100 eura dobit će 60 tisuća nezaposlenih. Za to se izdvaja ukupno 6 milijuna eura. Nepromijenjena će ostati cijena obroka za studente. Vrijednost potpore za 111 tisuća studenata je ukupno 8 milijuna eura.
Primateljima dječjeg doplatka isplatit će se u travnju posebna novčana naknada. Mjerom je obuhvaćeno 128 tisuća obitelji odnosno 230.000 djece, a ovisno o broju djece iznosit će od 45 do 160 eura.
Predsjednik Vlade je najavio i manju izmjenu u košarici proizvoda čija je cijena fiksirana pa u košarici više nema svinjske lopatice i vratine, no dodaje se carsko meso.
Za jestivo suncokretovo ulje cijena će biti niža - 1,72 eura za litru (dosad 1,86 eura), dok će iste cijene ostati za mlijeko, brašno, šećer, cijelo pile i svinjsko mljeveno meso, a za carsko meso bit će 3,79 eura za kilogram.
Za posebne potpore i poticaje Vlada će osigurati 347 milijuna eura, a odnose se na potpore za održivost domaćeg javnog prijevoza (11 milijuna eura), potporu poljoprivrednicima i ribarima (41 milijun eura) i potporu prerađivačima drva i proizvođačima namještaja (4 milijuna eura).
Za energetsku učinkovitost zgrada i obnovljive izvore energije potpore će ukupno iznositi 291 milijun eura pri čemu se do kraja godine nastavlja s postojećim potporama stradalima u potresu.
Rekapitulirajući dosadašnje pakete mjera, premijer je istaknuo da je izdvojena ukupno 5,1 milijarda eura.
Podsjetio je na isplatu plaća zaposlenima u privatnom sektoru čime su tijekom pandemije očuvana radna mjesta. Za to je utrošeno 1,6 milijardi eura.
Za kontekstualiziranje trenutnog položaja Hrvatske, premijer je istaknuo nekoliko bitnih ekonomskih pokazatelja.
"Naš BDP je sada oko 67 milijardi eura," kazao je. Navodeći trendove, istaknuo je da smo sada na 17.240 eura po stanovniku, a rast u dosadašnjem tijeku mandata ove vlade je 5890 eura po stanovniku.
"Kada smo krenuli 2016. godine, bili smo na 62% europskog prosjeka BDP-a po stanovniku. Sada smo podigli taj postotak za 10 postotnih bodova i nalazimo se na 72% 2022. godine", poručio je predsjednik Vlade Plenković, istaknuvši da realna godišnja stopa promjene BDP-a u 7 godina kumulativno iznosi 25,1% rasta.
Podsjetio je na izjavu iz 2016. godine kada je rečeno da bi bilo dobro odgovorno upravljati javnim financijama, imati uravnotežen proračun i smanjivati javni dug.
"Bili smo na 83,2%, prije pandemije dug je smanjen na 72, zbog pandemije sve je skočilo na 87, a sada smo se u samo dvije godine munjevito vratili na putanju na kojoj smo bili, i sad smo ispod onoga što je bilo prije covid-a i ovo je jedan od razloga da smo ušli u europodručje", kazao je premijer.
Govoreći o deficitu, kazao je da je tijekom pandemije iznosio 7,3%, a sada smo ponovno u okviru praga od 3%.
Osvrnuo se i na stopu nezaposlenosti, naglasivši da smo danas na 7%. Također, broj osiguranika se zadnjih 6 i pol godina povećao za 152 tisuće i sada ih je 1,613 milijuna.
Govoreći o kupovnoj moći i inflaciji, predsjednik Vlade je istaknuo kako je ruska agresija na Ukrajinu dovela do okolnosti da su inflatorni pritisci globalnog karaktera i utječu na sve ono što radimo.
Ti podaci su bitni zbog rasta plaća. Prosječna mjesečna neto plaća u zadnjih 6 godina rasla je 35% ili više od 2.000 kuna.
Rasla je i minimalna neto plaća koju je konzistentno podizana od početka mandata ove Vlade - porasla je za 69% ili 229 eura, i sada smo na 560 eura.
Porasla je i prosječna neto mirovina - 2016. bila je 2.508 kuna, a narasla je na 3.114, dakle za 24,2%.
"Važan prioritet za sve nas je smanjenje broja ljudi u riziku od siromaštva. Oni su u našem mandatu, od 2016. do 2022., manji za 342.478 osoba", kazao je premijer.
Predsjednik Vlade potom se osvrnuo i na kreditni rejting, naglasivši da smo 2016. bili 2 stupca ispod investicijskog kreditnog rejtinga.
"Zahvaljujući mjerama odgovornog upravljanja javnim financijama i vrlo čvrstom sidru pridruživanja europodručju, postupnom građenju naše reputacije prema međunarodnim ekonomskim i financijskim institucijama, međunarodnim i domaćim financijskim tržištima, te poduzimanju reformi, došli smo u situaciju da 2022. imamo po sve 3 agencije za kreditni rejting, najvišu stopu investicijskog kreditnog rejtinga ikad", naglasio je predsjednik Plenković.
Prezentaciju je zaključio prikazom Hrvatske među 15 najrazvijenijih zemalja.
"Tamo nismo došli poklonom, nego trudom, radom, htijenjem, političkom voljom, prioritetima i svemu onome na čemu radimo zadnjih 7 godina", poručio je predsjednik hrvatske Vlade.
Pisane vijesti
