“Proces je trajao godinu i pol dana. Okvir je bio oko 9 milijardi eura kohezijske politike. U to je trebao uklopiti sve potrebe lokalne, regionalne razine, ali i ministarstava. Procedura je trajala duže od očekivanog, zbog pandemije i novog mehanizma Europske unije. Tek početkom ove godine smo počeli proces jasnog definiranja svih naših strateških prioriteta u programu. EK je bila vrlo otvorena i uspjeli smo veliku većinu naših potreba integrirati u nove programe”, objasnila je ministrica dodajući da će se sredstva dodjeljivati projektima kojima osnovni smjer bude “zelenije i digitalnije”. Kao primjer onoga što će ‘proći’ na natječajima, ministrica navodi i digitalizaciju i ozelenjivanje javnog sektora.
Velika inovacija je, prema njenim riječima, to da u novom razdoblju imaju dva operativna programa zbog čega će biti moguće više ulagati u ruralne krajeve Hrvatske.
“Cijena energenata je sve veća i ovo su pozitivni pomaci jer će raditi uštede po pitanju potrošnje tih resursa”, kaže.
Kad je riječ o zelenoj tranziciji, ministrica objašnjava kako će biti moguće prijaviti se na projekte različite vrste. Već u natječaju će biti vidljivo tko se na kakve natječaje može prijaviti.
Na upit o tome da su se i bivši političari odlučili baviti solarnom energijom, ona kaže kako se već nekoliko godina govori o zelenom planu. “Sve to u kontekstu Europe koja do 2050. želi biti energetski i klimatski neutralan kontinent. Naravno da u poduzetništvu morate pratiti trendove, možemo tek očekivati više tvrtki i snažnije industrije i to, po mojoj procjeni, u narednom desetljeću”, govori ministrica.
“Nije bilo jednostavno odlučiti kako će se provesti natječaji”, govori ministrica objašnjavajući da model “najbržeg prsta”, kojim se o dodjeli sredstava odlučivalo dosad, neće biti primjenjivan u narednim natječajima u njenom ministarstvu jer žele biti transparentni i provjeriti kvalitetu svakog projekta. Dodaje i kako misli da će svi koji se prijave dobiti sredstva ako su im projekti kvalitetni.
“Taj modalitet postoji u EU-u, ali vidimo da bez značajnijih dorada takav model ne možemo primjenjivati”, kaže. Tranišak objašnjava i kako je najbrži prst primjenjivan jer nije bilo dovoljno kapaciteta da se projektima pristupi drugačije, ali sada, kaže, nema isprike jer se zna da je taj model manjkav i da postoje bolji načini.
Prema njenim riječima, ni u Ministarstvu gospodarstva više neće biti “najbržeg prsta”.
“Jednostavno treba dati jednaku priliku svima”, kaže.
Jedan od velikih projekata je u realizaciji i država je osigurala novac za njega, radi se o autocesti Sisak – Zagreb, otkriva ministrica.
“Ovo je prilika da uložimo i u rast i razvoj Grada Petrinje, radna mjesta su ključ povratka u to područje”, kaže ministrica govoreći o natječaju za obnovu potresom razrušene Banovine.
Za Petrinju je odobreno 319 milijuna eura i njima raspolaže ministarstvo graditeljstva, kaže Tramišak.
“Vjerujem da su sva uključena tijela napravila sve što su mogla da ubrzaju dinamiku obnove, ali to je veliko područje. Isprike nema i napori se moraju poduzeti. Sredstva su osigurana i jednostavno treba početi graditi. Sve je koliko znam spremno, zapreke više nema. Nažalost, onima koji čekaju i koji su ostali bez domova je svaki dan predug, ali vjerujem da su sad svi prioriteti složeni i da ministarstva koja vode proces mogu krenuti s konačnom realizacijom”, zaključuje Tramišak.