Održana saborska rasprava o polugodišnjem Izvješću o korištenju europskih fondova za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021.,

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak istaknula je u petak da je u posljednjih godinu dana zabilježen znatan napredak u povlačenju i korištenju europskih sredstava, dodajući kako je Hrvatska od ulaska u EU povukla gotovo 56 milijardi kuna više nego što je uplatila.

Tijekom saborske rasprave o polugodišnjem Izvješću o korištenju europskih fondova za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021., ministrica Tramišak je rekla da je u odnosu na prošlu godinu isplaćenost sredstava porasla s 57 na 72 posto, a ovjerenost projekata s 47 na 58 posto.

"Danas smo raspravljali o Izvješću o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine koje daje pregled financijskih pokazatelja iskorištenosti i stanja provedbe korištenja ESI sredstava kroz operativne programe u financijskom razdoblju 2014. – 2020.", rekla je ministrica Tramišak.

Važno je još jednom istaknuti kako je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. - 2020., Republici Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 10,73 mlrd eura, odnosno ako na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. - 2020. nadodamo sredstva iz novog instrumenta REACT EU ukupna alokacija do 2023. godine iznosi 12,09 milijardi eura.

Do 30. lipnja 2021. ukupno je bilo ugovoreno 12,93 milijardi eura, isplaćeno je nešto više od 6 mlrd eura, odnosno 57,16 % od ukupno dodijeljenih sredstava a ovjereno nešto više od 5 mlrd eura tj. 47,71% od ukupno dodijeljenih sredstava.

"Brojke govore same za sebe, pa onda mogu reći kako je vidljiv enorman napredak ako pogledamo pregled sadašnjih podataka spram onih iz lipnja 2020.", rekla je ministrica Tramišak te je nadodala kako je tad bilo ukupno plaćeno 3,99 milijardi eura, odnosno 37,17 % dodijeljenih sredstava, a sad smo na 71,25%, odnosno rasli smo za gotovo 35% postotnih brojeva.

Ministrica je rekla kako je tad ukupno bilo ovjereno 3,31 milijardi eura, odnosno 30,81 % dodijeljenih sredstava a sad smo na 58,24%, što je rast od 30% postotnih brojeva.

"Prema izvoru Cohesion data, tijekom 2020. godine Hrvatska je preskočila 9 zemalja te se trenutno nalazi na 19. mjestu po razini isplaćenih sredstava. Zemlje od kojih je Hrvatska bolja u povlačenju sredstava su Španjolska, Italija, Slovačka, Rumunjska, Belgija, Danska, V. Britanija, Luksemburg i Austrija", istaknula je ministrica.

"Moram se osvrnuti i na sredstva iz REACT-EU sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, koja su brzom rekacijom ove Vlade vrlo brzo u travnju 2021. godine za male, srednje i mikro poduzetnike (MSP) je stavljeno na raspolaganje oko 150 mln eura za „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju“ te je kompletno ugovaranje dovršeno do prosinca kako je inicijalno i bilo planirano. Dovršena je evaluacija svih projekata, znači svaki prijavljeni projekt je evaluiran a ugovore su dobili najbolji na rang listi", navela je ministrica Tramišak.

Ministrica je rekla kako je taj poziv primjer kvalitetno odrađenog poziva na kojem je radilo Ministartvo regionalnoga razvoja i fodnova EU i s takvom praksom nastavljaju i dalje u pozivima koje će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pripremati.  

"Kad govorimo o novom programskom razdoblju i programiranju, Hrvatska baš kao i sve ostale države članice u jednakom je procesu. Ministarstvo regionalnoga razvoja predano radi i u finišu smo tehničke dorade za Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program. Određena otvorena pitanja oko ESF-a se rješavaju ali faktički svi procesi su dovršeni", istaknula je Tramišak.


U okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., ulaganja usmjerena na razvoj potpomognutih i brdsko-planinskih područja obuhvaćaju područja digitalizacije za građane, poduzeća, digitalne povezivosti (pristupna i agregacijska mreža energetske učinkovitosti, upravljanje rizicima (vatrogastvo), vodnokomunalne infrastrukture, bioraznolikosti, povezivosti (biciklističke staze), sektor zdravstva (aktivnosti primarne zdravstvene zaštite),  stambena infrastruktura, obrazovanje (sportske dvorane u sklopu CDŠ) te kulture i turizma, rekla je ministrica

"Zaključno, u ovom izvještajnom razdoblju, odnosno u prvoj polovici 2021. godine,  nastavljen je značajan rast ugovaranja projekata i plaćanja prema krajnjim korisnicima, kao i ovjeravanja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova što je povezano s provedbom politike ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske, jačajući kapacitete za pripremu i provedbu javnih politika i projekata te ubrzanom apsorpcijom europskih fondova za razvoj Hrvatske", istaknula je ministrica.

Ministrica je naglasila kako je zadnje dvije godine postignut najveći skok u pozitivnim rezultatima plaćenih i ovjerenih sredstava koji označava uspješnu provedbu ugovorenih projekata i konačnu uplatu sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske.

U razdoblju od 2013. godine do 19. svibnja 2022. RH je uplatila u proračun EU 32,49 milijardi kuna, dok je iz proračuna EU u proračun RH uplaćeno 88,38 milijardi kuna sa NPOO.

Razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 55,90 milijardi kuna sa NPOO ili 49,77 milijardi kuna bez NPOO u korist proračuna RH. Iznos koji se odnosi na NPOO je 6,13 milijardi kuna.

"Na razini svih operativnih programa je ovjereno 6,25 mlrd eura (47,50 mlrd kuna), N+3 cilj za 2022. je 6,69 mlrd eura (50,85 mlrd kuna) što znači da je za dostizanje N+3 cilja za 2022. godinu potrebno ovjeriti 441,51 mln eura (3,36 mlrd kuna), rekla je ministrica Tramišak.

"Ostvareni brojčani pokazatelji, kako u apsolutnima tako i u postotnim iznosima, pokazuju da smo na dobrom putu da u potpunosti iskoristimo dodijeljena sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova što nam je svakako krajnji cilj koji vjerujem da ćemo i ostvariti", zaključila je ministrica Tramišak.

Foto: Hina

Pisane vijesti