Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak uručila je u utorak 35 ugovora za bespovratnu dodjelu ukupno 24,7 milijuna eura, za projekte povećanja kapaciteta solarne i geotermalne energije u sklopu programa "Energija i klimatske promjene".
Ovi ugovori vrijednosti 186 milijuna kuna bespovratnih sredstava, financiranih iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje 2014.-2020., doprinijet će energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova, proizvodnji potpuno obnovljivih izvora energije i u konačnici energetskoj neovisnosti RH.
"Kao što vidite i sam naziv u uvodnim riječima i našeg veleposlanika i državnog tajnika imali smo priliku čuti i širu sliku oko ovih samih poziva i konkretnih projekata koje ćete vi provoditi. 92 prijave pristigle su na poziv, odnosno na 4 različita poziva kroz program Energije i klimatskih promjena i indikator su da u Hrvatskoj promišljamo vrlo snažno i intenzivno o energetskoj efikasnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova proizvodnji potpuno obnovljivih izvora energije i u konačnici energetskoj neovisnosti RH", kazala je ministrica Tramišak tijekom uvodnog govora.
Ministrica Tramišak tom se prilikom zahvalila Kraljevini Norveškoj na programu koji provode u sklopu Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i koji iznosi 103,4 milijuna eura, a sredstvima Mehanizma financiraju se sljedeći programi:
1. Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva (32,7 milijuna EUR);
2. Pravosuđe i unutarnji poslovi (17,6 milijuna EUR);
3. Energija i klimatske promjene (20 milijuna EUR);
4. Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost (22 milijuna EUR);
5. Civilno društvo (9,06 milijuna EUR) i
6. Socijalni dijalog (466 tisuća EUR).
"Projekti koji su danas ugovoreni i potpisani usmjereni su ka povećanju kapaciteta solarne energije, proizvodnih kapaciteta geotermalne energije u toplinarske svrhe te pripremi dokumentacije za buduće projekte", navela je Tramišak, dodavši da su se na natječaj mogle javiti i jedinice lokalne samouprave.
"Niz je dobrih primjera od proizvodnje energije putem solarnih panela koje ćete postavljati na vaše javne zgrade ili na vaše poslovne objekte, proizvodnje energije iz geotermalnih izvora ili izrada projektne dokumentacije s kojom ćete se pripremiti za naredno razdoblje korištenja i drugih izvora financiranja koji su vam uskoro dostupni putem fondova Europske unije ili iz NPOO-a ili naravno Višegodišnjeg financijskog okvira", naglasila je ministrica.
Ministrica je kazala kako su svi projektni prijedlozi odraz nastojanja Hrvatske da slijedeći politike Europske unije budu zaista svi zajedno uspješniji, otporniji na bilo kakve izazove, krize u opskrbi energentima i da se ide u jednom smjeru kvalitetnije proizvodnje i korištenja svih dostupnih obnovljivih izvora energije, a smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.
"Kada govorim o Višegodišnjem financijskom okviru i novim fondovima EU koje svi željno očekujemo, za početak novih poziva i korištenja više od 2 mlilijarde eura, odnosno 37% EFRR-a bit će usmjereno upravo u zelene politike,kako bi se postigli svi zeleni ciljevi. Kroz ponovno, i energetsku učinkovitost industrije, javnog sektora, kroz sve one mjere koje i resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ima u pripremi, a to je i kvalitetnije i veće korištenje geotermalnih izvora energije. Hrvatsku zasigurno čeka jedna velika tranzicija u smjeru korištenja svih dostupnih obnovljivih izvora energije i imamo sve predispozicije korištenja svih različitih oblika energije, spomenuli smo i energiju sunca i energiju mora i geotermalnu energiju i naravno biomasu. Dodatno, uz sve ove izvore financiranja koji su dostupni vjerujem da će se ovi projekti množiti i u narednom razdoblju", zaključila je ministrica.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg istaknuo je kako je napad Rusije na Ukrajinu povećao težnje EU-a prema dekarbonizaciji do 2050. godine.
Naglasio je da Hrvatska potiče proizvodnju energije iz obnovljivih, odnosno održivih izvora. To je, uz ostalo, bitno i zbog potrebe za smanjenjem ovisnosti o ruskim energentima, ali i kao važan dio u borbi protiv klimatskih promjena. I on je kazao da u Hrvatskoj postoji snažan geotermalni potencijal.
Ukazao je i na važnost nedavno predstavljenog plana Europske komisije "REPowerEU", koji se sastoji od četiri glavne aktivnosti: uštede energije, diversifikacije uvoza energije, zamjene fosilnih goriva te ubrzanja tranzicije na čistu energiju.
Prema tom planu Europske komisije, hrvatski naftovod Janaf dobit će međunarodnu važnost, a trebali bi se povećati i kapaciteti krčkog LNG terminala.
Nakon održane konferencije ministrica se u izjavama za medije osvrnula još jednom na održanu konferenciju.
“Raspisali smo poziv s kvalitetnim odazivom za proizvodnju obnovljive energije iz solarnih panela, za energiju iz mora i za energiju proizvedenu iz geotermalnih izvora. Imali smo 95 projektnih prijava lokalne samouprave i uspjeli smo dodijeliti čak 24,7 milijuna eura za implementaciju njihovih projekata”, rekla je Tramišak.
“Ovi projekti, radi se o sustavima postavljanja solarnih panela za korištenje vlastitih potreba pojedinih institucija ili ustanova, ne govorimo o distribuciji i prodaji u mrežu. Valja istaknuti da je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti jedna od predviđenih mjera je i proširenje HEP-ove mreže kako bismo imali veće mogućnosti i kapacitete uzimanja energije od proizvođača. Imamo plan do 2030. imati postavljeno 2500 megawatta instalirane snage fotonaponskih elektrana. Zasigurno treba raditi i na kapcitetu i jačanju energetske mreže samog HEP-a kako bi mogao primiti tu energiju”, dodala je Tramišak.
Komentirala je i plan zelene tranzicije iz EU fondova.
“Smjer EU-a, Zelena agenda do 2030. i onda cijeli paket za eneregetsku neutralnost do 2050., Hrvatska prati taj smjer. Kada govorimo o procesu programiranja koji je pred finalnom fazom prema EK, mi smo se odlučili 37 posto sredstava usmjeriti u zeleniju Europu, odnosno politiku postizanje zelenih energetskih ciljeva. Minimum je bio 30 posto, mi smo uspjeli doći do 37 posto. Sve to zajedno čini iznos alokacije više od dvije milijarde eura. Nakon odobrenja operativnih programa vrlo brzo će krenuti i prvi pozivi”, najavila je Tramišak.
Pisane vijesti
