Uprava za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije privela je kraju izradu
Analize učinkovitosti sadašnjih multimodalnih pomorskih prijevoznih rješenja u ulozi projektnog partnera u projektu
MIMOSA - Maritime and Multimodal Sustainable Passenger Transport Solution and Services, koji se provodi u okviru programa prekogranične suradnje
INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. – 2020.
Cilj izrađene Analize je utvrđivanje učinkovitosti postojećih pomorskih multimodalnih rješenja što bi u budućnosti doprinijelo boljoj i učinkovitijoj
povezanosti hrvatskih otoka s kopnom te otoka međusobno, uz nužno zauzimanje za zaštitu okoliša i prijelaz na prijevozna sredstva s
manjom emisijom CO2.
Analiza je istražila potražnju prijevoza talijanskih putnika u Republici Hrvatskoj u kojoj je, u razdoblju od 2010. do 2020. godine, u prosjeku godišnje boravilo oko
1 milijun talijanskih turista što čini gotovo 8 % od ukupnog broja dolazaka svih turista u našu zemlju.
Od tog broja, njih
18 % je posjetilo hrvatske otoke. Otoci na području sjevernog Jadrana posjećeniji su od otoka u Dalmaciji. Tako najveći broj dolazaka bilježe otoci
Krk, Pag i Rab što se može dovesti u korelaciju s blizinom Italije. Osim toga, otoci
Lošinj i Pag imaju direktne pomorske linije s Italijom što također ukazuje na to da, osim blizine, postoji utjecaj bolje prometne povezanosti na broj turističkih dolazaka. Međutim, Analiza je pokazala da povoljan geoprometni odnos Italije i Hrvatske u kontekstu pomorskog prometa nije dovoljno iskorišten jer čak
86% talijanskih turista koristi osobni automobili za dolazak u Hrvatsku i kretanje unutar nje, dok su
pomorski prijevoz koristili za samo 3,6 % putovanja.
Kako bi se ostvario jasniji uvid u čimbenike koji utječu na primijenjene načine putovanja, analizirana je potražnja prijevoza talijanskih putnika koji su boravili u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2021. godine, odnosno u razdoblju
prije pandemije virusa Covid-19 (2010. – 2019.) te razdoblje
za vrijeme trajanja pandemije (2020. - 2021.).
Pokazalo se da je pandemija u 2020. godini imala snažan negativan utjecaj na turističke aktivnosti, a rezultati anketa u sklopu Analize ukazuju na to da je čak
80 % ispitanih talijanskih turista promijenilo navike putovanja te da tijekom razdoblja pandemije izbjegavaju sustave masovnog prijevoza putnika i
preferiraju putovanje osobnim automobilom.
Promjene koje bi talijanskim turistima
olakšale i učinile ugodnijim dolazak na otok su, prema mišljenju anketiranih talijanskih putnika, brži ukrcaj/iskrcaj - 35 %, bolja organizacija prijevoza odnosno bolje informiranje, mogućnost rezerviranja karte i točnost voznih redova - 33 %. Isto tako, 25 % ispitanika smatra kako bi mogućnost odabira više različitih prijevoznih sredstava i bolja povezanost otoka s okolnim područjem pridonijelo ugodnijem dolasku na otok, dok nešto više od 6 % ispitanika smatra da bi tome pridonijele i besplatne usluge na trajektima.
Hrvatski su otoci s kopnom povezani sa
60 pomorskih linija dok je, prema podacima iz 2021. godine,
na relaciji Italija – Hrvatska prometovalo 9 međunarodnih pomorskih linija. Zbog posljedica pandemije, ukinute su međunarodne linije Zadar - Ancona, Umag – Venecija, Rovinj – Trst i Poreč - Trst.
Od ostalih javnih prijevoznih modaliteta na hrvatskim otocima, sustav
autobusnog javnog prijevoza zastupljen je na većim otocima, točnije
na 19 otoka,
autotaksi prijevoz na 19 otoka,
brodski taksi prijevoz na 45 otoka, sustavi
javnih bicikala na 16 otoka i sustavi
električnih romobila na 16 otoka.
Analizom usklađenosti linijskog autobusnog prijevoza i linijskog pomorskog prijevoza na području obuhvata utvrđeno je da je
17% autobusnih linija usklađeno s pomorskim linijama. Međutim, razvoj i implementacija
sustava javnih bicikala i javnih električnih romobila na otocima postepeno raste i zauzima važno mjesto u rješavanju prometnih zagušenja i prometne povezanosti pa bi se povećanjem ponude ove vrste usluga na područjima pomorskih luka znatno
poboljšala ponuda multimodalnosti prema korisnicima.
Kako bi se osigurao širi uvid u razvojne mogućnosti multimodalnog prometnog sustava, i u svrhu ideacije potencijalnih rješenja koja se mogu implementirati na području obuhvata, provedena je analiza i izrađen je
katalog primjera dobre prakse iz Europe i svijeta. Na temelju analiziranih primjera vidljivo je da korištenje integriranog tarifnog sustava, uz usklađivanje voznih redova, predstavlja najvažniji element uspostave kvalitetnog multimodalnog prometnog sustava. Na turistički aktivnim područjima učestalo je korištenje pretplatničkih kartica za turiste putem kojih se korisnicima omogućava neograničena usluga javnog prijevoza uz dodatne beneficije u okviru turističkih ponuda.
Na temelju kataloga dobre prakse i lokalnih razvojnih potencijala, u sklopu Analize su izrađeni prijedlozi poboljšanja prijevoza putnika kroz
4 pilot projekta za 3 skupine otoka razvrstanih prema broju stanovnika.
Tako je za otoke 1. skupine, koji imaju manje od 500 stanovnika, predložen
pilot projekt uspostave sustava javnih bicikala na području pomorskih luka i ostalih glavnih interesnih točaka, s obzirom na to da su ovi otoci zbog svoje veličine i terena uglavnom pogodni za pješačenje i bicikliranje, pa je razvidan potencijal razvoja biciklističkog prometa ili nekog oblika mikro mobilnosti.
Za 2. skupinu otoka, onih s 500 do 5.000 stanovnika, predložen je
pilot projekt uspostave sustava javnog autobusnog prijevoza s vozilima na alternativni pogon jer na ovim otocima uglavnom postoji usluga javnog autobusnog prijevoza. Stoga bi se povećana razina multimodalnosti postigla prvenstveno
boljom usklađenošću pomorskih i autobusnih linija kao i izgradnjom terminala za sustave javnih bicikala na području pomorskih luka za otoke 2. skupine koji su isto tako pogodni za bicikliranje, kao dodatna alternativa autobusnom prijevozu. Uvođenjem autobusa na alternativna goriva postigli bi se dodatni ciljevi projekta MIMOSA u očuvanju okoliša.
Za otoke 3. skupine, koji imaju više od 5.000 stanovnika, predložena su
2 pilot projekta. Prvi je izgradnja Park&Ride terminala na području pomorskih luka na otocima koji omogućavaju korisnicima pomorskog prijevoza dugotrajno parkiranje vozila na otocima za cijenu parkirališne karte koja je uključena u cijenu karte pomorskog prijevoza. Budući da na otocima 3. skupine postoje razne usluge javnog prijevoza, izgradnja Park&Ride terminala služila bi kao alat poticanja korištenja alternativnih načina prometovanja s ciljem smanjenja broja putovanja osobnim vozilom po otoku. Za putnike koji na otok stignu osobnim vozilom i trajektom, Park&Ride terminal omogućava parkiranje vozila unutar luke i nastavak putovanja ostalim oblicima prijevoza.
Također se za veće i naseljenije otoke predlaže uspostava novih međunarodnih pomorskih linija s Italijom, konkretno uvođenje međunarodne
linije Korčula – Pescara. Od devet postojećih pomorskih linija između Hrvatske i Italije, s otoka prometuju samo linije iz Malog Lošinja i Novalje dok sa cijelog područja južne Dalmacije prometuje samo linija iz Dubrovnika prema talijanskoj luci Bari. Uspostavom novih linija ostvarila bi se bolja povezanost između dvije zemlje, što bi rezultiralo povećanom turističkom razmjenom i rasterećenjem cestovnog prometa.
Multimodalna prometna rješenja, zbog sve većeg razvoja tehnologije, imaju dobre preduvjete za budući razvoj. Razvoj tehnologije ima potencijal omogućavanja racionalizacije procesa organizacije prijevoza, učinkovitijih i troškovno optimalnijih prijevoznih sredstava, kvalitetnijih sustava informiranja putnika i sl. Pri tome je važno uzeti u obzir čimbenike vezane uz okolišni aspekt, odnosno nužno unaprjeđenje konvencionalnih tehnologija u pomorskom prijevozu s ciljem smanjenja negativnih utjecaja na okoliš. Navedeno je podržano i strateškim dokumentima na europskoj i nacionalnoj razini koji naglašavaju važnost razvoja multimodalnosti i integriranih prometnih sustava, osobito u pogledu smanjenja prometnih zagušenja i ekološkog onečišćenja.
Stoga je i naglasak svih predloženih pilot projekata na implementaciji prometnih rješenja koja uključuju prijevozna sredstva
s manjom emisijom CO2. Navedeni pilot projekti se mogu primijeniti i
na ostale hrvatske otoke, ovisno o skupini kojoj pripadaju.
Provedena Analiza je pokazala da je za daljnji uspješni razvoj održivog multimodalnog prometnog sustava nužan sveobuhvatni pristup uvođenju multimodalnih prometnih rješenja te komunikacija između mjerodavnih ključnih dionika, revidiranje prostorno-planske dokumentacije, izrada planova održive mobilnosti na lokalnim razinama i kontinuirano provođenje aktivnosti planiranja i praćenja njihove implementacije, razvoja i učinaka.
Analiza učinkovitosti sadašnjih multimodalnih pomorskih prijevoznih rješenja nalazi se na poveznici
https://razvoj.gov.hr/analiza-ucinkovitosti-sadasnjih-multimodalnih-pomorskih-prijevoznih-rjesenja/4928
Više o Programu prekogranične suradnje Italija – Hrvatska (Interreg Italy – Croatia) nalazi se na poveznici
https://www.italy-croatia.eu/
