Hrvatski otočni proizvod sjajan primjer promocije naših otoka čiji razvoj nastavljamo podupirati

Premijer Andrej Plenković položio je danas vijenac za sve poginule branitelje u Vojno redarstvenoj operaciji Maslenica poručivši da su hrvatski branitelji, vojnici i policajci koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu i državu koja je danas slobodna, demokratska i razvijena članica NATO-a i Europske unije. Potom je posjetio otok Pag gdje je sudjelovao na dodjeli oznake Hrvatski otočni proizvod.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Zadarskoj županiji i otoku Pagu. Uz predsjednika Vlade su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
 
Uoči 29. obljetnice Vojno redarstvene operacije Maslenica, premijer Plenković položio je vijenac kod Spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u toj operaciji.
 
Tom je prigodom podsjetio da je operacijom Maslenica oslobođen velik dio hrvatskoga teritorija u zadarskom zaleđu, a Hrvatska je, u tom trenutku još velikim dijelom okupirana, učinjena prohodnijom.
 
"Ovo je prigoda da se prisjetimo svih hrvatskih branitelja, vojnika i policajaca koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu, za hrvatsku državu onakvu kakvu su generacije Hrvata željele stoljećima koju sada imamo i koja je i slobodna i demokratska i razvijena članica Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije", poručio je premijer Plenković.
 
Svega toga, dodao je, ne bi bilo bez hrvatskih branitelja i zahvalio im na svemu što su učinili za Hrvatsku i ovom prigodom uime hrvatske Vlade. 
 
Obilježavanju je nazočio i general Ante Gotovina koji je kazao da je cilj operacije Maslenica bio potisnuti snage agresora maksimalno u dubinu i učiniti grad Zadar i veliki dio obale do Šibenika što sigurnijim te ustvrdio da su ciljevi akcije postignuti.
 
"Poginulima i ranjenima u toj operaciji odajemo počast. Oni su zaslužni što danas imamo suverenu i sigurnu državu i solidarno društvo", istaknuo je.
 
Hrvatski otočni proizvod sjajan primjer promocije
 
Nakon Maslenice, premijer je posjetio Pašku siranu, a potom je sudjelovao na svečanosti dodjele oznaka "Hrvatski otočni proizvod" za 2020. i 2021. godinu.
 
Tom je prigodom naglasio da je ta inicijativa, koja traje od 2007. godine, sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva i poljoprivrednih proizvoda – svega onoga što čini pravi identitet hrvatskih otoka.
 
Oznaka Hrvatski otočni proizvod, dodao je, jamstvo je kvalitete i izvornosti, a nose je proizvodi s otoka Brača, Hvara, Visa, Korčule, Paga, Krka, Lastova, Dugog otoka, Raba, Cresa, Lošinja, Prvića, Ugljana, Mljeta, Šolte, Žirja, Pašmana, Iža, Murtera, Oliba, Kornata, Raba, Silbe i Zlarina te poluotoka Pelješca.
 
Istaknuo je da je pomorska orijentacija jadranske Hrvatske važna za razumijevanje Hrvatske i njenih različitosti, ali prije svega njenih bogatstava.
 
Unaprijedili smo strateški, zakonski, programski i financijski okvir života na otocima
 
"Hrvatski otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske koje mnogi naši prijatelji vole i cijene. U pogledu turizma otoci su stalno među najatraktivnijim destinacijama, posjećuju ih brojni turisti, a oni žele upravo domaće proizvode", kazao je premijer Plenković govoreći o smislu inicijative Hrvatski otočni proizvod kojom se tradicija hrvatskih otoka emancipira na vidljiv i prepoznatljiv način.
 
Poručio je da je njegova Vlada dijelom nastavila, a dijelom unaprijedila strateški, zakonski, programski, projektni i financijski okvir unaprjeđenja života na otocima i pružanja potpore.
 
Otoci su, dodao je, i dio Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., u kojoj se naglašava smjer razvoja pametnih i održivih otoka, u potpunosti inkorporiranih u globalne i europske trendove.
 
Vlada želi i održivo upravljanje otočnim resursima, uvažavanje specifičnosti i veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.
 
"Otoci će u budućnosti biti u fokusu jedne od najvažnijih globalnih tema – pitanje klimatskih promjena", istaknuo je.
 
Digitalna tranzicija ogromna šansa za ljude na otocima
 
S druge strane, uz zelenu tranziciju, naglasio je premijer Plenković, važna je i digitalna tranzicija.
 
Upravo je ona, kazao je, ogromna šansa za ljude na otocima, podsjetivši da je Hrvatska prva krenula u otvaranje tržišta rada za digitalne nomade, s obzirom da se s internetskih platformi danas može raditi iz bilo kojeg kraja svijeta.
 
Hrvatska ima i Nacionalni plan razvoja otoka, podsjetio je premijer Plenković, kojim se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te jačati sve potencijale koji će imati upliv na demografska kretanja, gospodarsku revitalizaciju, poticanje poduzetničke infrastrukture za razvoj otočnoga gospodarstva, konkurentnosti, inovacija te povećanje prepoznatljivosti otočnih proizvoda i usluga, zaštite prirode i okoliša te korištenje obnovljivih izvora energije.
 
Jedna od ključnih tema, istaknuo je, je i mobilnost otočana te prometna povezanost, ne samo s otoka na kopno nego i među otocima.
 
Naveo je da je u područje prometa i prometne povezanosti uloženo 1,8 milijardi kuna, u područje gospodarstva  i zapošljavanja 300 milijuna kuna, u područje poljoprivrede 262 milijuna kuna, u energetiku 166 milijuna kuna, u vodno gospodarstvo 162 milijuna kuna, dok je iz proračuna uloženo još 560 milijuna kuna, a sufinancirano je 206 projekata u vrijednosti 118 milijuna kuna kroz Program razvoja otoka.
 
"Nastavit ćemo činiti sve da naši ljudi na otocima ostanu živjeti, da život bude kvalitetniji", poručio je istaknuvši da je otok Pag jedan od sjajnih primjera prepoznatljivosti.
 
Sposobnost da vrlo brzo nakon krize stanemo na noge
 
Na kraju je kazao da se Hrvatska naglo digla nakon krize u 2020. godine te da se očekuje rast BDP-a veći od 10 posto.
 
Prosječna plaća iznosi 7333 kune, a zaposlenih je 1,571 milijun, što su brojevi bolji u odnosu na lani i predlani.
 
"Pokazali smo sposobnost, otpornost, žilavost i agilnost, da vrlo brzo, u ekonomskom smislu, stanemo na noge", istaknuo je.
 
Pred Hrvatskom su novi izazovi, dodao je premijer, prvenstveno rast cijene energenata te najavio da će Vlada uskoro izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem ublažavanja udar tog globalnog rasta cijena na standard građana.
 
"Vlada predano radi. Cilj je, kao i dosada, spriječiti udar na ekonomski standard hrvatskih građana, a to naravno uključuje i ljude na otocima. Kao što smo održali radna mjesta u koroni, tako ćemo i sada u ovom novom izazovu biti na pomoći našim građanima", poručio je premijer čestitavši svim dobitnicima oznake Hrvatski otočni proizvod.  
 
Posjet otoku Pagu završio je u Novalji, gdje se sastao s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.

Izvor: vlada.gov.hr

Pisane vijesti