U Bruxelessu je danas održan sastanak ministrica i ministara zaduženih za kohezijsku politiku na kojem je sudjelovala ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Nataša Tramišak.
Prije početka samog sastanka, ministrica Tramišak istaknula je važnost tema o kojima će se tijekom sastanka raspravljati, a to su svakako kohezijska politika u nadolazećem razdoblju 2021.-2027., kao i poseban osvrt na dosadašnje učinke kohezijske politike u državama članicama tijekom razdoblja 2014.-2020. te makroregionalna strategija Jadransko-jonske regije, odnosno uključivanje novih država kao što je država San Marino za koji je Republika Hrvatska dala svoju podršku.
Tijekom sastanka ministrica Tramišak naglasila je kako su upravo financijska sredstva Kohezijske politike od ključne važnosti za ujednačen i kontinuiran razvoj Hrvatske. Ministrica se osvrnula na rezultate postignute u prošlom financijskom razdoblju od 2014.- 2020. godine, ali i na buduće razdoblje od 2021.- 2027. godine kada će Republici Hrvatskoj na raspolaganju biti dvostruko više sredstava, točnije 25 milijardi eura, od čega se čak devet milijardi odnosi na Kohezijsku politiku.
„Sredstva za kohezijsku politiku donijela su nam puno toga u prošlom programskom razdoblju od 2014.-2020. kroz ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije, obrazovni sustav, podizanje kvalitete zdravstvene zaštite i cjelokupni razvoj gospodarstva, a u novom razdoblju nas čekaju još veći izazovi, ali i još veće prilike, posebno kada govorimo u kontekstu zelene i digitalne transformacije našeg gospodarstva i naših regija“, rekla je ministrica Tramišak.
Osim toga, ministrica je istaknula kako Republika Hrvatska intenzivno radi na završetku procesa programiranja operativnih programa za iduće programsko razdoblje, a početkom iduće godine, nakon potpisivanja Partnerskog sporazuma, vjeruje da će se i aktivno krenuti s realizacijom spomenutih sredstava Kohezijske politike.
„25 milijardi eura koja su nam na raspolaganju trebali bi početi koristiti već od sljedeće godine. Odmah po završetku procesa programiranja koje je u fazi finalizacije, već sredinom iduće godine, očekujemo raspisivanje prvih poziva, a paralelno s time počinjemo i s korištenjem sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru kojeg nam je dostupno 6,3 milijarde eura“, istaknula je ministrica Tramišak.
Vezano uz programiranje novih operativnih programa, ministrica je kazala kako je Vlada Republike Hrvatske prošle godine donijela Odluku o arhitekturi svog programskog razdoblja s tri operativna programa – Operativni program konkurentnost i kohezija,, Operativni program za učinkovite ljudske potencijale iz Europskog socijalnog programa+ , ali i treći potpuno novi operativni program Integrirani teritorijalni program.
Ministrica je istaknula teritorijalni pristup i pristup onim regijama koje još uvijek zaostaju u razvoju kao jednu od ključnih tema današnjeg sastanka kao i budućih operativnih programa te naglasila.
„Upravo je smisao kohezijske politike doprijeti do slabije razvijenih regija i podići njihovu konkurentnost i njihov razvoj, a s nesrazmjerom razvijenosti regija se ne susreće samo Republika Hrvatska već i razvijenije države članice Europske unije“, dodala je ministrica Tramišak.
Upravo radi navedenog, ministrica je kao posebnu novinu za iduće programsko razdoblje istaknula Integrirani teritorijalni program.
„U skladu sa 6 tematskih ciljeva i prioriteta Europske komisije koji govore o zelenijoj Europi, povezanijoj Europi, uključivoj Europi i pametnijoj Europi, Republika Hrvatska ima svoj novi teritorijalni program kojim će zapravo pomoći onim najudaljenijim, najdepriviranijim dijelova Republike Hrvatske kroz ulaganja u potpomognuta područja, brdsko-planinska područja, otoke ali i same gradove kao urbana središta“, izjavila je ministrica Tramišak.
Ministrica je istaknula kako je novi Integrirani teritorijalni program u potpunosti u skladu s teritorijalnom agendom Europske komisije do 2030. godine te Hrvatskom Nacionalnom razvojnom strategijom, a dodatno naglasila kako se upravo u spomenutom programu nalaze i planovi industrijske tranzicije regija.
„Republika Hrvatska podijeljena je na nove NUTS2 regije, a od 1.1.2022. godine podižu se značajno i postoci potpora poduzetnicima te ćemo dodatno uz pomoć industrijskih planova regija prepoznati one propulzivne grane gospodarstva pojedinih regija koje imaju potencijal za daljnje ulaganje, kvalitetu zapošljavanja i konačno zadržavanje ljudi upravo u ovim regijama koje su ispodprosječno razvijene“, naglasila je ministrica Tramišak.
Upitana o novim velikim strateškim projektima, poput Pelješkog mosta, koji će se provoditi u idućem financijskom razdoblju, ministrica Tramišak je kazala.
„Većina sredstava u novom razdoblju će ići kroz otvorene javne pozive, što znači da nema pred-definiranih projekata kao što je to bio slučaj u prošlom razdoblju. Određene alokacije su već planirane za faziranje takvih projekata iz prošlog razdoblja koji se neće uspjeti završiti do 2023. godine, ali u novom razdoblju cilj nam je dati priliku i općinama i gradovima i poduzetnicima s područja različitih dijelova Hrvatske i to kroz raspisivanje otvorenih javnih poziva s velikim naglaskom na digitalizaciju i zelenu tranziciju“, pojasnila je ministrica Tramišak.
Konačno, ministrica je zaključila kako su Republici Hrvatskoj na raspolaganju izdašna sredstva u narednih 9 godina, zna se koji su nam prioriteti, spremnih projekata ima, kako od strane javnih korisnika, tako i od strane poduzetnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, različitih udruga civilnog sektora i različitih institucija.
„Svi zajedno moramo doprinijeti tome da budemo brži, učinkovitiji i da realiziramo sve ciljeve koje smo si i zadali“, zaključila je ministrica Tramišak.
Pisane vijesti
