Danas je u Pleternici održana XII. Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a tijekom koje je članovima predstavljena informacija o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.
Otvarajući sjednicu, premijer Andrej Plenković poručio je da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.
"Kroz pet godina na svim dosadašnjim sjednicama Savjeta poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za našu Vladu i koliko je budućnost i razvoj Slavonije važan za Hrvatsku", poručio je.
Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.
Predsjednik Vlade dodao je i to da je Vlada u proteklom razdoblju radila i na ubrzanju apsorpcije europskih sredstava iz prve Višegodišnje financijske perspektive, iz kojeg je za pet slavonskih županija alocirano 18,5 milijardi kuna.
"Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćeno je 10,3 milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka Savjeta u Našicama u pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde kuna", naveo je premijer.
Sklopljen je i Dodatak II. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema u koji je uključeno 38 novih razvojnih i strateških projekata u vrijednosti od 10 milijardi kuna te dodao kako novo rješenje za karte potpora puno pravednije prema Slavoniji.
Predsjednik Vlade istaknuo je da je za ovo desetljeće osigurala najviše bespovratnih sredstava u povijesti, ukupno više od 25 milijardi eura, i izradila sve bitne strateške dokumente – Nacionalnu razvojnu strategiju, sektorske strategije, Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
"Kroz poticanje naše temeljne politike, a to je ravnomjeran regionalni razvoj, a osobito kroz novi integrirani teritorijalni program, imat ćemo na raspolaganju dodatna sredstva od 14 milijardi kuna koja će omogućiti dodatni razvoj", kazao je.
Posebno je zadovoljstvo izrazio novim rješenjem za kartu potpora, istaknuvši da je prethodno objektivno bilo nepravedno prema gospodarskim subjektima u Slavoniji.
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak podsjetila je kako je, za do sada ugovorene projekte isplaćeno više od 10 milijardi kuna, a od posljednje sjednice Savjeta, u pet slavonskih županija ugovoreni su projekti vrijedni više od dvije milijarde kuna, pri čemu je do sada isplaćeno oko 740 milijuna kuna. Ministrica je također članove savjeta obavijestila o napretku u ugovaranju i provedbi projekata u okviru Razvojnog sporazuma kao i njegova dva dodatka te dodala kako će u narednom razdoblju biti uspostavljen Integrirani teritorijalni program koji će omogućiti upravo ciljana teritorijalna ulaganja za određena područja. "Uz pomoć spomenutog programa, više se nećete morati natjecati s prijaviteljima iz drugih, puno razvijenijih područja, već će biti raspisani javni pozivi posebno za potpomognuta područja, posebno za otoke, a posebno za brdsko- planinska područja jer svako od tih područja ima svoje vlastite posebnosti i izazove u koje moramo usmjeriti novac iz fondova Europske unije kako bi postigli ravnomjeran razvoj svih regija.", istaknula je ministrica Tramišak te dodala kako će upravo uz pomoć spomenutog Integriranog teritorijalnog programa biti moguće provesti industrijsku tranziciju hrvatskih regija, a Plan za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske već je u procesu izrade.
Ministrica Tramišak istaknula je i broj ugovorenih projekata na području Slavonije, Baranje i Srijema u okviru prošlog programskog razdoblja 2014.- 2020. godine: „Najveća vrijednost projekata od 6,67 milijardi kuna ugovorena je u Osječko-baranjskoj županiji, a ukupno je u pet slavonskih županija ugovoreno više od 27 tisuća projekata, najviše u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji“.
Osim ministrice Tramišak, članove su ministrica poljoprivrede Marija Vučković te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, izvijestili o napretku u
Nazočne su pozdravile Požeško-slavonska županica Antonija Jozić i pleternička gradonačelnica Marija Šarić.
Sjednici Savjeta , uz ostale, nazočni su ministri Mario Banožić, Josip Aladrović, Oleg Butković, ministrice Nataša Tramišak i Marija Vučković te župani i gradonačelnici s područja Slavonije i Baranje.
Do sada su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama, a sljedeća će se sjednica održati u Okučanima u Brodsko- posavskoj županiji.
Na sjednici su doneseni sljedeći zaključci:
- Napredak u ugovaranju i isplati sredstava za projekte na području Slavonije, Baranje i Srijema
U odnosu na prethodnu sjednicu Savjeta održanu u listopadu 2020. godine u Našicama, ostvaren je značajan napredak u isplaćenim sredstvima za projekte ugovorene na području Slavonije, Baranje i Srijema. Od 30. lipnja 2020. do 30. rujna 2021. ostvaren je porast od 3,69 milijardi kuna plaćenih sredstava. U razdoblju od 18. listopada 2016. do 30. rujna 2021. isplaćeno je ukupno 10,3 milijardi kuna. Postignut je i napredak u ugovaranju projekata na području Slavonije, Baranje i Srijema te je u razdoblju od 31. kolovoza 2020. do 30. rujna 2021. ostvaren porast od 2,05 milijardi kuna ugovorenih sredstava te je ukupno do sad ugovoreno 18,58 milijardi kuna.
- Rezultati Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem
Savjet pozdravlja usvajanje nove karte regionalnih potpora koja u odnosu na prethodnu podjelu donosi promjenu u broju NUTS 2 regija, kojih će po novom biti četiri, što će omogućiti značajno povišenje stopa sufinanciranja za sve regije. Poduzetnici iz regije Panonska Hrvatska će od 1. siječnja 2022. ostvarivati pravo na 50% regionalnih potpora što je za 25 % više nego sada. Također, pozdravlja se unaprjeđenje i donošenje novog indeksa razvijenosti kojim će se sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje imaju vrijednost indeksa veću od 103, razvrstati u područje iznadprosječne razvijenosti, dok će jedinice koje imaju vrijednost indeksa manju od 103 biti svrstane u područje ispodprosječne razvijenosti.
Posebno se ističe formiranje Integriranog teritorijalnog operativnog programa koji predstavlja novi pristup teritorijalnom razvoju. Vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napušta se koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja te će se svim regijama omogućiti jednaku priliku za korištenje fondova. Definiran je način kojim će se regije razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije. Također, prioritet narednog 2021. – 2027. financijskog razdoblja je realizacija strateških projekata iz Dodatka II. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije Baranje i Srijema potpisan na prethodnoj sjednici Savjeta.
- Savjet podržava nastavak izrade nacrta Prijedloga plana za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske
Planom za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske namjerava se ojačati konkurentnost regionalnog gospodarstva putem dodatnih ciljanih ulaganja u razvoj prioritetnih sektora: prehrambeno-prerađivačka industrija, drvoprerađivačka industrija, metalo-prerađivačka industrija, sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija i sektor turizma. U okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. za industrijsku tranziciju alocirano je ukupno 400 milijuna eura od čega 160 milijuna eura za Panonsku Hrvatsku. Glavnina će biti usmjerena na jačanje prioritetnih niša u okviru regionalnih lanaca vrijednosti s naglaskom na aktivnosti koje pokazuju potencijal za otkrivanje tehnoloških i tržišnih mogućnosti, kao i prelijevanje učinka na ostale dijelove Hrvatske.
- Nastavak ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema
Kroz Programa ruralnog razvoja na području pet slavonskih županija uloženo je preko 5,9 milijardi kuna čime je osigurana potpora za 64 projekta izgradnje i/ili rekonstrukcije farme, 23 plastenika i staklenika, 18 projekata podizanja novih nasada, 6 uljara, 24 projekta prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda i 13 mesnica, potaknut je razvoj 1.593 mala poljoprivredna gospodarstva i 544 mlada poljoprivrednika, obnovljeno je i izgrađeno 55 dječjih vrtića, 890 projekta ulaganja u fizičku imovinu u području poljoprivrede, financirano je 11 sustava navodnjavanja, razminirano je 596 ha poljoprivrednog zemljišta, ugovoreno je 109 projekata ulaganja u obnovljive izvore energije, uloženo je u 19 projekta gradnje javnih sustav za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje, provedeno je 119 projekta za razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, odobreno su 154 mikro i 342 mala zajma poljoprivrednicima kroz financijske instrumente, očuvano je 12.784 i otvorena (ili se planira otvoriti) 3.064 radnih mjesta. U vidu uspješne provedbe poljoprivredne politike Savjet podržava daljnja sufinanciranja infrastrukturnih projekta kroz Potpore javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima koje će biti uključene u Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2027. godine.
- Nove prilike iz Europskog socijalnog fonda +
Predstavljen je napredak u ugovaranju i provedbi projekata Europskog socijalnog fonda na području pet Slavonskih županija. Ukupno je iz ESF-a ugovoreno 2,3 milijarde kuna za 912 projekata, a do sada je isplaćeno korisnicima 1,3 milijarde kuna. Kao značajni projekti istaknuti su projekti Zaželi programa (842 milijuna kuna), Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama, uspostava i rad regionalnih centara kompetencija. Savjet podržava daljnja ulaganja u vidu novog ESF+ programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. Prvi nacrt programa dostavljen je u srpnju 2021. Europskoj komisiji te su u tijeku pregovori s Europskom komisijom oko sadržaja programa. Hrvatska na raspolaganju ima 2,2 milijarde eura za ulaganja u poticanje zapošljavanja, obrazovanje i cjeloživotno učenje, socijalno uključivanje najranjivijih skupina u društvu te u zdravstvo u novom sedmogodišnjem razdoblju. Poseban naglasak bit će na zapošljavanju mladih te na ulaganju u suzbijanje dječjeg siromaštva i materijalne deprivacije.
Pisane vijesti
