.jpg?width=750&height=500)
Naglasio je da EU počiva na demokraciji, zaštiti ljudskih prava, vladavini prava, tržišnom gospodarstvu i na najbitnijem - na kršćanskom načelu solidarnosti, koje je protkano kroz sve EU politike.
Premijer je u četvrtak u Opatiji otvorio dvodnevnu hibridnu konferenciju "Dani regionalnoga razvoja i fondova EU – Nove prilike", na kojoj će biti predstavljen Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti, rezultati i aktualnosti u provedbi projekata i novi izazovi.
Hrvatska 50 milijardi kuna u plusu
Predsjednik Vlade kazao da je odnos uplaćenih novčanih sredstava u proračun EU i novčanih sredstava koje smo dobili iz EU - oko 50 milijarda kuna u plusu za Hrvatsku.
Spomenuo je primjer covid-krize kad su države-članice EU stale skupa, uložile u zaštitnu opremu, mjere, kontrolu, istraživanja koja su omogućila cjepivo i postupno vraćanje normalnom životu.
Rekao je da su zemlje tranzicije, srednje i istočne Europe živjele u sustavima koji nisu bili demokratski te da im je glavna odrednica kako uhvatiti korak s onima koji su se razvijali u demokratskom okruženju i stekli viši stupanj razvoja. Plenković je procijenio da ćemo taj korak uhvatiti oko 2030.
Podsjetio je da nas je pandemija covida lani koštala 35 milijardi kuna, a štete od dva razorna potresa 129 milijarda kuna, naglasivši da je za razvoj Hrvatskoj u novom razdoblju iz EU osigurano 25 milijarda eura.
Smatra da je važno na dobro organiziran način pokazati građanima dodatne vrijednost članstva Hrvatske u EU.
"Taj je okvir za nas važan sada kada imamo svojevrsni politički mir, netom održane lokalne izbore i Vladu koja ima tri godine do idućih parlamentarnih izbora, što je gotovo jedinstven slučaj".
Rekao je da to obvezuje čvrstu i stabilnu parlamentarnu većinu, koju ništa neće srušiti i temelji se na povjerenju i trokutu HDZ-a, zastupnika manjina i liberalnih stranaka. Drži da će taj okvir će ostati stabilan sljedeće tri godine.
Plenković je rekao da je Hrvatska je premostila krizu bez lomova, otpuštanja radnika, da je prošla turistička sezona je bila dobra koliko je mogla biti, a da je ovogodišnja iznad očekivanja.
Pet ciljeva gospodarskog rasta
Naveo je da će gospodarski rast biti iznad projekcija te da u tom kontekstu postoji pet ciljeva – veća konvergencija s razvijenima od nas, da sve što radimo s EU fondovima potakne ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, zelena i digitalna tranzicija, da dobivena sredstva budu dobar dio onoga što se želi postići u lokalnim sredinama te dizanje standarda hrvatskih građana.
Plenković je rekao da su odlučili da ostavština mandata ove Vlade budu schengenski prostor i euro područje. Smatra da je važno da oni koji razumiju objasne onima koji ne razumiju zašto je to važno kao i koje prednosti donose. Dodao je da sve političke stranke imaju odgovornost da u tome daju svoj doprinos.
Plenković je još rekao da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti drugačiji, novi instrument, da će se zahtijevati brzina, a kraći je rok i pozvao je sve da surađuju i da projekti budu kvalitetni.
Marić: Hrvatska 2023. mora biti kadra uvesti euro
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak kazala je da je iza nas izuzetno uspješna godina u kontekstu korištenja fondova EU. Izradili smo niz važnih akata, stvorili novi okvir za regionalni razvoj i korištenje fondova EU, a pred nama je razdoblje u kojem je osigurano nikad više sredstava, rekla je.
Govor ministrice Tramišak donosimo u nastavku:
"Dani regionalnog razvoja i fondova EU – Nove prilike ove godine održavaju se u duhu povijesno važnih prilika za Hrvatsku i snažne potpore koju imamo kao država članica Europske unije.
Iza nas je izuzetno uspješna godina u kontekstu korištenja dostupnih fondova. Zbog vas ovdje prisutnih, u mjesecima koje su obilježili izazovni trenutci za čitav svijet, Hrvatska je na ovom polju ostvarivala rekorde u korištenju bespovratnih sredstava, kao i pregovorima za novo razdoblje.
Svima prisutnima: od načelnika, gradonačelnika, župana, vaših službi, agencija, konzultanata, do kolega ministara iz Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, od srca čestitam.
Osvrnula bih se kratko na staru financijsku perspektivu od 2014-2020. koja je na zalazu. Po prvi put smo se suočili s programiranjem, uspostavljali smo sustav provedbe, ponekad griješili i u hodu ispravljali greške. Prolazili smo to zajedno, nerijetko mijenjajući uloge i perspektive, ali svi smo se učili projektnom razmišljanju, poštivanju rokova, obilnom administrativnom poslu u kojem greške i propusti imaju i konkretne financijske posljedice. Izgradili smo sustav i temeljem iskustva definirali prostor za napredak.
Već smo odradili jako puno posla s ciljem da u novoj financijskoj perspektivi sustav bude bolji, brži i pravedniji. Godine 2020. i 2021. su u cijeloj Europskoj uniji bile godine strateškog planiranja. Tako smo i mi prikupljali podatke, planirali, programirali i izradili niz akata - od Nacionalne razvojne strategije, operativnih programa kohezijske politike do planova za industrijsku tranziciju regija. Time smo stvorili potpuno novi okvir regionalnoga razvoja i korištenja fondova EU. Mi koji smo unutra znamo što znači biti zatrpan papirima i studijama, koju to težinu i važnost nosi, posebice jer se težina i važnost tog dijela posla ne vide odmah, no uz malo strpljenja i predanog rada vrlo brzo stižu rezultati.
Dok je tisuće sati odlazilo na koordinacije i izradu navedenih dokumenata, istovremeno smo uhvatili korak s najboljima - ubrzali smo ugovaranje, isplatu i ovjeru sredstava kako bismo do kraja stare perspektive imali maksimalnu iskorištenost.
Nismo čekali ni s novim prilikama, već smo i ove godine koristeći nova sredstva iz instrumenta Nove Generacije EU odmah isprogramirali i raspisali prvi poziv za male i srednje poduzetnike za zelenu i digitalnu tranziciju proizvođačkog sektora u iznosu od 1.140.000,00 kuna, za koji je iskazan velik interes poduzetnika i sredstva će s utrošiti do 2023. godine.
Nije vrijeme za podvlačenje crte jer nam tek slijedi najplodnije razdoblje, no i u ovom trenutku je financijski rezultat našeg članstva u EU više od 44 milijarde kuna plusa a obzirom na uplaćeni predujam za Nacionalni plan za oporavak i otpornost zaokružili smo 50 milijardi kuna plusa za državni proračun. Vrijeme je da se ovih dana prisjetite svakog pojedinog projekta u kojem ste sudjelovali neovisno bio on velik kao izgradnja Pelješkog mosta, energetska obnova škole, doma za starije, obnova kulturne baštine ili izgradnja poslovne infrastrukture…
Naučili smo da EU fondovi ne funkcioniraju kao lista želja. Postoje stroga pravila, smjernice i ograničenja, ali i prilike koje ne smijemo propustiti.
Ponavljam, sve o čemu govorim je rezultat svih vas koji ste godinama dio ovog sustava. Poslušati mišljenje svakog od vas je dužnost mene i mojih kolega, a upravo zbog prenošenja informacija smo i danas ovdje.
Pred nama je razdoblje u kojem je Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Europskom komisijom osigurala nikad više bespovratnih sredstava. Dokaz je to snage i međunarodnog utjecaja kakav Hrvatska nije imala u svojoj novijoj povijesti. Na ovoj konferenciji detaljno će biti predstavljene Nove prilike, a o kakvim prilikama se radi dovoljno govori činjenica o ukupno 25 milijardi eura dostupnih sredstava.
Predsjednik Vlade će dati širu sliku ovih okvira, no ja ću izdvojiti kako je samo kroz novi sedmogodišnji financijski okvir Hrvatskoj na raspolaganju 13,4 milijarde eura, od čega 8,89 milijardi eura za Kohezijsku politiku koja uključuje ulaganja u jačanje konkurentnosti privatnog sektora, digitalizaciju, energetsku učinkovitost i klimatske prilagodbe, izgradnju i obnovu prometne infrastrukture, ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, kulturnu baštinu...
Često se zaboravlja naslovna uloga ovog ministarstva, a to je regionalni razvoj. Jedna od grešaka napravljenih još tamo samom početku 2013. i 2014. godine upravo se odnosila na nepravednu kartu potpora. Ispravili smo to podjelom hrvatske na četiri statističke NUTS2 regije - Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući novoj karti regionalnih potpora omogućili smo poduzetnicima više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, onima manje razvijenima ali i najrazvijenijoj regiji Grad Zagreb.
Vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napustili smo koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja koje je pratilo staru perspektivu. Svim regijama omogućit ćemo jednaku priliku za korištenje fondova. Zajedno s vama želimo definirati ključne prioritete za razvoj u svakom dijelu Hrvatske. Nešto ćemo financirati iz nacionalnog proračuna, nešto iz EU fondova ili drugih vanjskih izvora, no ključ je da zajedno definiramo specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini te područja i projekte koji će nakon ulaganja donijeti najveći rezultat u rastu kvalitete života. Već smo kreirali Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdskoplaninska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem.
Regije ćemo razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo ITU mehanizam s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke. Spuštamo se dakle s nacionalne na regionalnu i lokalnu razinu i tako bolje osluškujemo vas koji najbolje znate što vam je potrebno za razvoj i rast.
Krenuli smo pojednostavljivati procedure, smanjivati administrativno opterećenje za krajnje korisnike, posebice poduzetnike te je s tim ciljem ovog mjeseca potpisan i ugovor s Financijskom agencijom o pružanju podrške sustavu e-fondovi.
Prethodno razdoblje donijelo je izdašna ulaganja diljem Republike Hrvatske. Uz velike strateške projekte, značajna su ulaganja u gotovo u svakoj lokalnoj sredini, čineći razlike za lokalno stanovništvo.
Niste međusobno konkurencija, nego partneri. Slušajmo jedni druge, budimo si podrška i oslonac u razdoblju koje slijedi jer je to jedini način da ostvarimo zajednički cilj da u narednih 9 godina biramo još kvalitetnije i održivije projekte koji će gospodarski, socijalno i društveno podignuti vaše lokalne zajednice i cijelu zemlju."
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je kazao da je na početku mandata jedan od strateških ciljeva Vlade bila konsolidacija javnih financija te da je uvođenje eura ovisilo o ispunjenju više uvjeta. Moramo učiniti sve da Hrvatska 2023. bude kadra uvesti euro, zaključio je Marić.
Konferencija je nastavljena predstavljanjem novih prilika iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. : Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“ i „Integriranog teritorijalnog programa“, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“ i Programa ruralnog razvoja – Nacionalnog strateškog plana ZPP-a.
Organiziralo ju je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao priliku za razmjenu iskustava, umrežavanje i jačanje suradnje radi učinkovitijeg provođenja projekata u novom financijskom razdoblju, u kojem je Hrvatskoj dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.